Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Zašto su odbacili Mesiju?

Zašto su odbacili Mesiju?

Zašto su odbacili Mesiju?

DOK je Isus bio na zemlji, narod je bio oduševljen njegovim učenjima i zadivljen čudima koja je činio. Zbog toga su mnogi ’poverovali u njega‘ i prihvatili ga kao prorečenog Mesiju, Hrista. Govorili su: „Kad Hrist dođe, zar će činiti više čuda nego što ih ovaj čini?“ (Jovan 7:31).

Pa ipak, iako su imali obilje dokaza da je Isus Mesija, većina onih koji su ga videli i slušali nije poverovala u njega. Nažalost, čak su i neki koji su u početku pokazali veru kasnije promenili mišljenje. Zašto je toliko njih, i pored snažnih dokaza, odbacilo Isusa kao Mesiju? Dok budemo osmatrali neke razloge, zapitajmo se da li se i nama može dogoditi da napravimo sličnu grešku.

Neispunjena očekivanja

U vreme Isusovog rođenja, mnogi Jevreji su očekivali Mesijin dolazak. Kada su Josif i Marija doneli malog Isusa u hram, tamo je bilo onih koji su „čekali izbavljenje Jerusalima“ koje će doneti obećani Mesija (Luka 2:38). Kasnije su mnogi posmatrali dela Jovana Krstitelja i pitali se: „Da nije možda on Hrist?“ (Luka 3:15). Međutim, šta su Jevreji u prvom veku očekivali od Mesije?

Uobičajeno gledište među Jevrejima tog doba bilo je da će Mesija doći, osloboditi ih ugnjetavanja rimske vlasti i obnoviti izraelsko kraljevstvo na zemlji. Pre nego što je Isus započeo svoju službu, podizale su se brojne harizmatske vođe pozivajući na ustanak protiv tadašnje vlasti. Ti ljudi su svojim postupcima verovatno uticali na ono što je narod očekivao od Mesije.

Isusova služba je bila u potpunoj suprotnosti s delovanjem lažnih Mesija. On nije podsticao na nasilje već je poučavao učenike da vole svoje neprijatelje i budu podložni vlastima (Matej 5:41-44). Nije pristao da ga postave za kralja. Umesto toga, rekao je da njegovo kraljevstvo „nije deo ovog sveta“ (Jovan 6:15; 18:36). Pa ipak, na ljude su i dalje snažno uticale pogrešne predstave o Mesiji.

Na primer, slušajući Isusa i gledajući njegova čudesna dela, Jovan Krstitelj se mogao lično uveriti da je to Božji Sin. Ali, kada je bio u zatvoru, poslao je svoje učenike da pitaju Isusa: „Jesi li ti onaj koji treba da dođe ili da čekamo drugoga?“ (Matej 11:3). Možda se Jovan pitao da li je Isus zaista obećani Izbavitelj koji će ispuniti očekivanja jevrejskog naroda.

Isusovim apostolima je bilo teško da razumeju da će on biti ubijen i kasnije uskrsnut. Kada je Isus jednom prilikom govorio o tome da je neophodno da Mesija propati i umre, Petar ga je „odveo na stranu i počeo da ga prekorava“ (Marko 8:31, 32). Petar nije mogao da shvati zašto Isusova uloga Mesije podrazumeva patnju i smrt.

Kada je ulazio u Jerusalim kratko pre Pashe 33. n. e., Isusa je dočekalo oduševljeno mnoštvo, pozdravljajući ga kao kralja (Jovan 12:12, 13). Ali situacija se vrlo brzo promenila! Za nepunih nedelju dana, Isus je bio uhapšen i ubijen. Nakon njegove smrti, dvojica učenika su jadikovala: „Mi smo se nadali da je on taj koji će izbaviti Izrael“ (Luka 24:21). Čak i kada se uskrsnuli Isus pojavio pred svojim učenicima, oni su i dalje verovali da će Mesija uspostaviti svoje kraljevstvo na zemlji. Zato su ga pitali: „Gospode, hoćeš li u ovo vreme Izraelu obnoviti kraljevstvo?“ Očigledno je da su pogrešna očekivanja u pogledu Mesije bila duboko ukorenjena u srcu i umu Isusovih sledbenika (Dela apostolska 1:6).

Nakon Isusovog uzlaska na nebo i izlivanja svetog duha na učenike, oni su jasno shvatili da će Mesija vladati kao nebeski kralj (Dela apostolska 2:1-4, 32-36). Apostoli Petar i Jovan su hrabro propovedali o Isusovom uskrsenju i činili čuda koja su bila dokaz da imaju Božju podršku (Dela apostolska 3:1-9, 13-15). U Jerusalimu su se hiljade ljudi odazvale na dobru vest i postali su vernici. Međutim, to se nimalo nije dopalo jevrejskim vođama. Kao što su se ranije protivili Isusu, sada su se protivili apostolima i učenicima. Zašto su jevrejske verske vođe tako uporno odbacivale Isusa?

Protivljenje verskih vođa

U vreme kada je Isus došao na zemlju, učenja i običaji jevrejske religije uveliko su se razlikovali od učenja nadahnutih Svetih spisa. Tadašnje verske vođe — sadukeji, fariseji i pismoznalci — držale su se ljudskih predanja i davale im prednost nad Božjom pisanom Rečju. Uvek iznova su optuživale Isusa za kršenje Zakona kada bi vršio čudesna izlečenja na sabat. S druge strane, Isus je snažno pobijao njihova nebiblijska učenja i time dovodio u pitanje njihov autoritet i tvrdnje da imaju Božje priznanje. Za razliku od njih, Isus je bio skromnog porekla i nije pohađao verske škole. Nema sumnje da je tim ponosnim ljudima bilo vrlo teško da priznaju Isusa za Mesiju! Neslaganje s njim ih je toliko ljutilo da su „počeli da se dogovaraju kako da ga pogube“ (Matej 12:1-8, 14; 15:1-9).

Međutim, kako su verske vođe objašnjavale Isusovu moć da čini čuda? One nisu poricale da su se čuda događala. Umesto toga, bogohulno su nastojale da potkopaju veru u Isusa tvrdeći da njegova moć potiče od Satane. Govorili su: „Ovaj ne može da isteruje demone osim uz pomoć Velzevula, vladara demona“ (Matej 12:24).

Postojao je još jedan snažan razlog zbog kog su tvrdokorno odbijali da priznaju da je Isus Mesija. Nakon što je Isus uskrsnuo Lazara, vođe različitih verskih grupa su se sastale i rekle: „Šta da radimo? Ovaj čovek čini mnoga čuda. Ako ga pustimo tako, svi će poverovati u njega i Rimljani će doći i uzeće nam i naš hram i naš narod.“ Strahujući da će izgubiti moć i položaj, te verske vođe su skovale zaveru da ubiju i Isusa i Lazara! (Jovan 11:45-53; 12:9-11).

Predrasude i protivljenje sredine

Zbog stava jevrejskih verskih vođa iz prvog veka, društvo je bilo neprijateljski nastrojeno prema svima koji bi prihvatili Isusa kao Mesiju. Ponosne zbog svog ugleda, verske vođe su omalovažavale svakoga ko je verovao u Isusa, govoreći: „Da li je iko od poglavara ili od fariseja poverovao u njega?“ (Jovan 7:13, 48). Neki od uticajnih ljudi, poput Nikodima i Josifa iz Arimateje, postali su Isusovi učenici ali su to krili plašeći se reakcije drugih (Jovan 3:1, 2; 12:42; 19:38, 39). Jevrejske vođe su se dogovorile da „isključe iz sinagoge svakoga ko Isusa prizna za Hrista“ (Jovan 9:22). Takve osobe su bile prezrene i odbačene od društva.

Protivljenje Isusovim apostolima i učenicima na kraju je preraslo u nasilno progonstvo. Apostoli su zbog odvažnog propovedanja izvođeni pred Sinedrion, jevrejski vrhovni sud, i doživljavali mnogo nevolja (Dela apostolska 5:40). Protivnici su lažno optužili učenika Stefana za hulu. Sinedrion ga je osudio na smrt kamenovanjem. Posle toga, „nastalo je veliko progonstvo skupštine u Jerusalimu, pa su se svi osim apostola rasuli po judejskim i samarijskim krajevima“ (Dela apostolska 6:8-14; 7:54–8:1). Savle, koji je kasnije postao apostol Pavle, bio je među onima koji su progonili hrišćane i u tome je imao podršku prvosveštenika i ’celog veća starešina‘ (Dela apostolska 9:1, 2; 22:4, 5).

Čak i u tim teškim okolnostima, hrišćanstvo se u godinama nakon Isusove smrti brzo širilo. Međutim, iako su se hiljade ljudi krštavale, hrišćani su u prvom veku činili manjinu u Palestini. Ukoliko bi se neko javno izjasnio kao Hristov sledbenik, mogao je biti odbačen ili čak zlostavljan.

Šta učimo od onih koji su odbacili Isusa

Kao što smo videli, pogrešne predstave, pritisak sredine i progonstvo sprečili su mnoge ljude iz prvog veka da poveruju u Isusa. Netačna gledišta o Isusu i njegovim učenjima i danas mogu imati sličan uticaj. Primera radi, mnogi su poučeni da se Božje Kraljevstvo nalazi u njihovom srcu ili da će ga ljudi uspostaviti. Drugi se nadaju da će nauka i tehnologija rešiti probleme čovečanstva i zato ne osećaju potrebu da veruju u Mesiju. Mnogi današnji kritičari tvrde da događaji iz Isusove službe koji su zabeleženi u Bibliji nisu istorijske činjenice i tako potkopavaju veru u Isusa kao Mesiju.

Zbog takvih gledišta i teorija, mnogi nisu sigurni koja je uloga Mesije ili smatraju da tome ne treba pridavati značaj. Međutim, oni koji su spremni da ispitaju da li je Isus Mesija, uviđaju da danas ima više dokaza u prilog tome nego u prvom veku. Mi imamo hebrejski deo Svetog pisma, sa brojnim proročanstvima o tome šta će Mesija učiniti, kao i četiri jevanđelja u kojima je zabeleženo kako je Isus ispunio ta proročanstva. *

Postoji obilje dokaza na temelju kojih možemo doći do pravog zaključka. Važno je da to učinimo što pre. Zbog čega? Zato što Biblija otkriva da će Isus, koji je Mesija i Kralj Božjeg Kraljevstva, uskoro ukloniti sve one koji uništavaju zemlju. Zatim će uspostaviti pravednu vlast koja će svim ljudima poslušnim Bogu omogućiti večni život u raju na zemlji (Danilo 2:44; Otkrivenje 11:15, 18; 21:3-5). I vi se možete nadati takvoj budućnosti ukoliko saznate istinu o Isusu i iskazujete veru u njega. Imajte na umu njegove reči: „Bog je toliko voleo svet da je dao svog jedinorođenog Sina, da niko ko iskazuje veru u njega ne bude uništen, nego da ima večni život“ (Jovan 3:16).

[Fusnota]

^ Videti tabelu „Proročanstva o Mesiji“ na 200. strani knjige Šta Biblija zaista naučava?; izdali Jehovini svedoci.

[Istaknuti tekst na 20. strani]

Da ste živeli u Isusovim danima, da li biste prepoznali Mesiju?

[Slika na 21. strani]

Nemojte dozvoliti da vas unapred formirana gledišta spreče da saznate istinu o Isusu