Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Bed gi Kinda ne Lamo Madier

Bed gi Kinda ne Lamo Madier

Bed gi Kinda ne Lamo Madier

“Keyo duong’ adier, to jotich ema nok.”—MATH. 9:37.

1. Ere kaka inyalo lero tiend bedo gi chuny mar timo gimoro mapiyo ahinya?

WAWACH ni in gi barua moro monego onon kapok odiechieng’ orumo. Ibiro timo ang’o? Ibiro ndiko e ng’e baruano ni onone, “MAPIYO AHINYA!” Wawach bende ni in e yo ka idhi e romo moro, to ideko. Ibiro timo ang’o? Ibiro nyiso dereba ni, “Akwayi ni iruri; dwarore ni achop MAPIYO AHINYA!” Ee, sama in gi tich moro manyaka itim to seche dhi ka rumoni, chunyi chandore ahinya. Kibaji chako goyi kendo irikni ahinya mondo iti tijno mapiyo kendo gi tekoni duto kaka nyalore. Mano e bedo gi chuny mar timo gima dwarore ni otim mapiyo ahinya!

2. En tich mane madwarore ni Jokristo madier otim mapiyo ahinya e ndalogi?

2 Kuom Jokristo madier e ndalogi, onge gima dwarore ni otim mapiyo ahinya maloyo tij lando wach maber mar Pinyruoth kod timo ji jopuonjre moa e ogendini duto. (Math. 24:14; 28:19, 20) Koluwo gima Yesu nowacho, Mariko nondiko ni tijni nyaka “kwong” tim, tiende ni kapok giko ochopo. (Mari. 13:10) Kuom adier, mano e kaka onego otim tijno. Yesu nowacho niya: “Keyo duong’ adier, to jotich ema nok.” Keyo ok nyal rit; nyaka time kapok ndalone orumo.—Math. 9:37.

3. Nikech dwarore ni otim tij lendo mapiyo ahinya, ji mang’eny osetimo ang’o?

3 Nikech wakawo tij lendo kaka tich maduong’ ahinya kamano, dwarore ni wachiwne thuolowa, tekowa, koda chunywa duto kaka nyalore. En gima ber neno ka ji mang’eny timo kamano. Jomoko oseketo ngimagi obed mayot mondo omi giti ne Nyasaye kuom thuologi duto, kaka jopainia, jomisonari, kata tiyo e Bethel mopogore opogore e piny mangima. Ngimagi odich ahinya. Nyalo bedo ni gisetimo lokruok mathoth mondo giwe luwo dwarogi giwegi, kendo giromo gi pek mang’eny. Kata kamano, Jehova gwedhogi ahinya. Wabende wamor gi tich ma gitiyo. (Som Luka 18:28-30.) Kata obedo ni jomoko ok nigi nyalo mar chiwore kamano, pod gitiyo gi kinde malach kaka nyalore e tijno mareso ngima ji, moriwo koda konyo nyithindwa yudo resruok.—Rapar 6:6, 7.

4. Ang’o manyalo miyo jomoko kik dhi nyime bedo gi chuny mar timo gik madware ni otim mapiyo ahinya?

4 Mana kaka waseneno, kinde mang’eny gima dwarore ni otim mapiyo ahinya, otudore gi tieko tijno e sa kata tarik moseketi, kendo en gi gikone. Ndiko kaachiel gi gik mosetimore nyiso ayanga ni wadak e kinde mag giko. (Math. 24:3, 33; 2 Tim. 3:1-5) Kata kamano, onge dhano mong’eyo sa kata odiechieng’ sie ma giko biro chopoe. Kane Yesu chiwo “ranyis” mar “giko mar ndalo,” nowacho ratiro niya: “To kuom chieng’no gi sano, onge ng’a mong’eyo, kata malaika mag polo, kata Wuowi, to mana Wuoro kende.” (Math. 24:36) Nikech en kamano, higa bang’ higa, jomoko nyalo nwang’o ka teknegi siko gi chuny mar neno ni dwarore otim gik moko mapiyo ahinya, to moloyo ka gisebedo ka gitimo kamano kuom ndalo mang’eny. (Nge. 13:12) Be seche moko in bende ineno kamano? Ang’o manyalo konyi bedo kata siko gi chuny mar timo gik moko mapiyo ahinya, korka tich ma Jehova Nyasaye kod Yesu Kristo dwaro ni mondo watim ndalogi?

Non Ane Yesu Jal Maketonwa Ranyisi

5. Kuom wach tij lendo, Yesu nonyiso chuny mar timo mapiyo ahinya e yore mage?

5 Kuom jogo duto ma ne nigi chuny mar timo mapiyo ahinya e tij Nyasaye, kuom adier Yesu Kristo ema noketo ranyisi maduong’ie moloyo. Wach achiel ma ne omiyo obedo gi chuny ma kamano en ni, ne en gi tich mang’eny ma ne onego otim kuom higini adek gi nus kende. Kata kamano, Yesu notimo mathoth ne lamo madier, moloyo mago mosetim gi ng’at ang’ata. Ne omiyo ji ong’eyo nying’ Wuon mare koda dwarone, nolando wach maber mar Pinyruoth, noelo ayanga wuondruok koda puonj mag miriambo mag jotend din, kendo nonyiso ratiro ma Jehova nigo mar bedo Jaloch, kotimo kamano nyaka e thone. Yesu ne wuotho e gwenge mang’eny kochiwore ahinya ne tij puonjo, konyo ji, kendo changogi. (Math. 9:35) Ong’e ng’at mosebedo gi nyalo mar timo gik mang’eny kuom kinde manok kamano. Yesu notiyo matek kar nyalone duto.—Joh. 18:37.

6. Yesu noketo pache ahinya kuom timo ang’o e ngimane?

6 Ang’o ma nomiyo Yesu otiyo matek kinde duto e tij lendo? Kokalo kuom weche ma Daniel nokoro, Yesu ne nyalo ng’eyo kinde ma ne onego otigo tije, kaluwore gi kinde ma Jehova noseketo. (Dan. 9:27) Kuom mano, mana kaka ne okor, tije ne Nyasaye e piny ne onego orum “e dier jumano,” tiende ni bang’ higini adek gi nus. Mapiyo bang’ donjo Jerusalem e higa 33 E Ndalowa, Yesu nowacho niya: “Sa osechopo, mibiro miyoe Wuod dhano duong’.” (Joh. 12:23) Kata obedo ni Yesu nong’eyo ni thone okayo machiegni, ne ok oweyo mano ema obed gima duong’ ma jiwe e tiyo matek. Kar mano, noketo pache ahinya kuom tiyo gi thuolo moro amora mondo otim dwach Wuon mare, kendo nyiso hera ne dhano wetene. Herano nojiwe e choko kod tiego jopuonjre, kendo orogi mondo gidhi gilendi. Notimo kamano mondo omi gibi gidhi nyime gi tich ma nochakono, kendo ne gidhi timo tije madongo moloyo mago ma notimo.—Som Johana 14:12.

7, 8. Jopuonjre noneno nade gima Yesu notimo e hekalu, to ang’o momiyo Yesu notimo kamano?

7 Gimoro ma ne otimore e ngima Yesu nonyiso ayanga kinda ma ne en-go. Ne en kar chakruok mar tije ne Nyasaye e ndalo Pasaka mar higa 30 E Ndalowa. Yesu gi jopuonjrene nochopo Jerusalem kendo ne gineno e hekalu “jolok dhok gi rombe gi akuche, gi jo ma wilo pesa kobet piny.” Yesu notimo nade, to jopuonjrene noneno nade gima notimono?—Som Johana 2:13-17.

8 Gima Yesu notimo kendo wacho e odiechieng’no noparo ne jopuonjre weche mokor e zaburi moro mar Daudi niya: “Hero tich me odi osechama.” (Zab. 69:9) Ang’o momiyo ne en kamano? En nikech gima Yesu notimono ne nyalo miyo kata nege. Kuom adier, jotend hekalu ma gin jodolo, jondiko, koda jomamoko, ema ne gin weg ohala ma ne timore. Kuom elo mibadhi margi kendo ketho ohandgino, mano ne dhi miyo Yesu obed wasik jotend din ma kindeno. Mana kaka jopuonjre noneno wachno e yo makare, ‘hero tich me od Nyasaye,’ kata kinda ne lamo madier ne onenore ayanga. Kata kamano, tiend kinda en ang’o? Be opogore gi bedo gi chuny mar timo mapiyo?

Pogruok e Kind Timo Mapiyo kod Bedo gi Kinda

9. Ere kaka inyalo ler tiend kinda?

9 Diksonari moro lero ni “kinda” en “bedo gi chuny mopong’ gi siso kuom gima onego otim,” kendo ochiwo weche mamoko ma tiendgi otudore kode kaka hero gimoro, kata bedo gi ilo kuom gimoro. Kuom adier, wechego duto nyiso chuny ma Yesu ne tiyogo ne Nyasaye. Omiyo, loko mar Muma mar Today’s English Version wacho kama: “Chiwruokna ne odi, A Nyasaye, liel e iya mana kaka mach.” Ber ng’eyo ni e dhok mamoko mag Asia, “kinda” en wach moting’o weche ariyo ma tiendgi sie en “chuny maliet,” ka gima chuny ng’ato wang’. Omiyo, ok kawwa gi wuoro ni jopuonjre noparo weche ma Daudi nowacho kane gineno gima Yesu notimo e hekalu. Kata kamano, ang’o ma nomiyo chuny Yesu oliel ka mach ka miyo otimo gima notimono?

10. Tiend “kinda” en ang’o kaluwore gi kaka oti kode ei Muma?

10 E zaburi mar Daudi, wach motigo ni “hero tich” kata kinda, olok koa e dho Hibrania, kendo kinde mang’eny kuonde mamoko ei Muma iloke ni “nyiego.” Seche moko, New World Translation loko wachno ni chiwruok chuth ne ng’ato achiel kende maok riw gi machielo. (Som Wuok 20:5; 34:14; Joshua 24:19.) Diksonari moro malero weche manie Muma wuoyo kuom wachni kama: “Kinde mang’eny wachno itiyogo kiwuoyo kuom wach kend . . . Mana kaka nyiego ma dichwo kata dhako bedogo kodwaro ni en kende ema jaode ochiwrene chuth maok oriwie ng’at machielo, e kaka Nyasaye dwaro ni en kende ema joge ochiwrene, kendo okedo ne ratirono.” Kuom mano, kaka oti kode ei Muma, kinda ok en aena ilo kata mor ma ng’ato bedogo e timo gimoro, kaka ji timo ne tugo moro ma gihero ahinya. Kinda ma Daudi nonyiso ne en mar nyiego maber, tiende ni ok ne onyal rwako ngang’ piem kata gimoro maketho nying’ Nyasaye, omiyo ne en gi siso mar rito nying’ maber mar Nyasaye kata rieyo gima kethore.

11. Ang’o ma ne ojiwo Yesu tiyo matek gi kinda?

11 Jopuonjre Yesu ne ni kare kane gitudo weche ma Daudi nowacho gi gima ne gineno ka Yesu timo e hekalu. Yesu ok notiyo matek mana nikech tije ne onego orum mapiyo, to notimo kamano nikech ne en gi kinda—kata nyiego ne nying’ Wuon mare koda ne lamo maler. Kane oneno kaka oseketh nying’ Nyasaye, nonyiso kinda kata nyiego makare, kendo nokawo okang’ mar loso wachno. Kane Yesu oneno kaka oganda ji chandore nikech jotend din, kinda ma ne en-go nojiwe konyogi kaachiel gi chiwo siem mager ne jotend din ma ne sando ji.—Math. 9:36; 23:2, 4, 27, 28, 33.

Bed gi Kinda ne Lamo Madier

12, 13. Jotend dinde maluongore ni Jokristo osetimo ang’o e wi (a) nying’ Nyasaye? (b) Pinyruodh Nyasaye?

12 E ndalogi, nyalo bedo ni paro koda timbe jodin manie piny rach moloyo ndalo Yesu. Kuom ranyisi, ng’e ni gima Yesu nokwongo puonjo jolupne mondo okwa e lamo, ne otudore gi nying’ Nyasaye. Nowacho niya: “Nyingi mondo obed maler.” (Math. 6:9) Be waneno ka jotend din, to moloyo mago manie dinde jogo maluongore ni Jokristo, ka puonjo ji ng’eyo Nyasaye gi nyinge, ka gimiyo nying’no duong’ kendo miyo nying’no obed maler? Kar timo kamano, gisebedo ka giriambo e wi Nyasaye kuom puonj kaka, Didek, puonj mar ni chuny dhano ok tho, koda puonj mar mach misandoe ji, ka gimiyo Nyasaye nenore ka ng’at ma tek ng’eyo kore, makwiny, kata mana ni omor gi sando ji. Bende giseketho kata kelo wichkuot ne nying’ Nyasaye kokalo kuom timbegi maricho kod wuondruok. (Som Jo Rumi 2:21-24.) E wi mano, gisetimo duto ma ginyalo mondo gipand nying’ Nyasaye ji kik ng’e, kendo gisegolo nying’no e loko maggi mag Muma. Kuom mano, gigeng’o ji kuom sudo machiegni gi Nyasaye kendo bedo gi winjruok maber kode.—Jak. 4:7, 8.

13 Yesu bende nopuonjo jolupne mondo olam ne Pinyruodh Nyasaye kowacho kama: “Pinyruodhi mondo obi, gi midwaro mondo otimre e piny kaka e polo.” (Math. 6:10) Kata obedo ni kinde mang’eny jotend dinde maluongore ni Jokristo nwoyo lamono, gisebedo ka gijiwo ji mondo oriw lwedo riwruoge mag dhano kaka mag siasa koda mamoko. E wi mano, gijaro jogo matiyo matek e lando wach Pinyruodhno. Nikech mano, wach Pinyruodh Nyasaye ok en gimaduong’ ahinya ne ji mang’eny maluongore ni Jokristo.

14. Ere kaka jotend dinde maluongore ni Jokristo osembeko Wach Nyasaye?

14 E lamo ne Nyasaye, Yesu nowacho maler kama: “Wachni en adiera.” (Joh. 17:17) Kendo kapok noa e piny, Yesu nonyiso ni ne odhi keto “jatichno mogen, kendo mariek” mondo ochiw chiemb chuny ne joge. (Math. 24:45) Kata obedo ni jotend dinde maluongore ni Jokristo temo nyisore ni gin ema gipuonjo ji Wach Nyasaye, be gisebedo joma inyalo gen e tich ma Ruoth noweyo? Ooyo. Gihinyo wacho ni weche manie Muma gin mana sigendini mochwogi maok adier. Kar mondo gichiw ne kwethgi chiemb chuny, mondo gikelnegi hoch kod ng’eyo, jotend din osebedo ka sako it jolupgi gi puonj koda rieko mag dhano, tiende ni wachonegi mana gik ma morogi. E wi mano, gisembeko chike koda puonj Nyasaye mondo omi girwak paro ma ji nigo giwegi korka timbe ma gineno ni owinjore.—2 Tim. 4:3, 4.

15. Iwinjo nade kuom gik ma jotend din osetimo e nying’ Nyasaye?

15 Nikech gik moko duto mosetim kiwacho ni itimogi e nying’ Nyasach Muma—ji mang’eny osegolo chunygi kuom Nyasaye koda Muma. Mano osemiyo gidonjo e obadho mar Satan koda piny marach moteloeni. Sama ineno kendo winjo ka gik ma kamago timore odiechieng’ kodiechieng’, iwinjo nade? Kaka jatich Jehova, sama ineno ka iketho nying’ Nyasaye e yore kaka mago, be iwinjo ka chunyi gombo kawo okang’ mar pwodho nying’no? Sama ineno ka joma chunygi nikare iwuondo kendo itiyo kodgi marach, be iwinjo ka chunyi gombo hoyo chuny joma sandorego? Kane Yesu oneno oganda ji ma ndalone ka ‘chandore, kendo gike kaka rombe maonge jakwath,’ ne ok okechogi akecha kende. “Nochako puonjogi weche mang’eny.” (Math. 9:36; Mari. 6:34) Wan gi gik mang’eny mamiyo onego wabed gi kinda ne lamo madier mana kaka Yesu.

16, 17. (a) Ang’o monego ojiwwa tiyo matek e tij lendo? (b) Wabiro nono ang’o e sula maluwo?

16 Ka wabedo gi chuny ma kamano e tij lendo, mano biro miyo wakaw gi pek weche ma jaote Paulo wacho e 1 Timotheo 2:3, 4. (Som.) Watiyo matek e tij lendo ok mana ni nikech wadak e ndalo mag giko, to bende en nikech wang’eyo ni en dwaro mar Nyasaye. Odwaro ni ji ong’e adiera, mondo gin bende gilame, gitine, kendo giyud gweth. Wakedo matek e tij lendo ok mana ni nikech kinde dhi karumo, to nikech wadwaro miyo nying’ Nyasaye duong’ kendo konyo ji ng’eyo dwaro mare. Wanyiso kinda ne lamo madier.—1 Tim. 4:16.

17 Kaka jo Jehova, osegwedhwa gi ng’eyo adiera e wi dwaro mar Nyasaye ne dhano koda ne piny. Wan gi nyalo mar konyo ji yudo mor koda geno madier kuom kinde mabiro. Wanyalo konyogi ng’eyo kaka ginyalo yudo resruok e kinde ma ibiro kethie chenro mar piny Satan. (2 Thes. 1:7-9) Kar weyo chunywa onyosre nikech waneno ka gima ndalo mar Jehova deko, onego wabed mamor ni pod wan gi thuolo mar bedo gi kinda ne lamo madier. (Mika 7:7; Hab. 2:3) Ere kaka wanyalo nyago kinda kaka mano? Wabiro nono wachno e sula maluwo.

Be Inyalo Lero?

• Ang’o mane omiyo Yesu otiyo matek ahinya e tije ne Nyasaye?

• Tiend “kinda” en ang’o kaluwore gi kaka itiyo kode ei Muma?

• Gin gik mage mwaneno e ndalogi monego omi wabed gi kinda ne lamo madier?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 8]

Yesu noketo pache kuom timo dwaro mar Wuon mare kod nyiso dhano wetene hera

[Picha manie ite mar 10]

Wan gi gik mang’eny mamiyo wabedo gi kinda ne lamo madier