Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Maelega i le Tapua‘iga Moni

Ia Maelega i le Tapua‘iga Moni

Ia Maelega i le Tapuaʻiga Moni

“E telē le galuega o le seleselega, ae e toʻaitiiti le ʻaufaigaluega.”—MATA. 9:37.

1. E faapefea ona e faamatala le upu faanatinati?

PE AFAI e iai se pepa tāua e manaʻomia ona saini vave ai se isi, o le ā lau mea e fai? E te tusia ai le faaupuga “E MANAʻOMIA VAVE!” Pe afai foʻi o e malaga i se feʻau tāua, a ua e tuai, o le ā lau mea e fai? E te fai i le ave taavale, “Se faamolemole faatopetope, ua VAVE LE TAIMI!” Ioe, pe a iai se gaoioiga e tatau ona faia a ua puupuu le taimi, e te lē manofo ma lagona le popole. Ua e iloa e tatau ona e gaoioi faatopetope. O le mea lenā e taʻu o le faanatinati!

2. O le ā le galuega e sili ona faanatinati mo Kerisiano moni i aso nei?

2 O le galuega e sili ona faanatinati i Kerisiano moni i aso nei, o le talaʻia lea o le tala lelei o le Malo ma faia tagata o nuu uma ma soo. (Mata. 24:14; 28:19, 20) Na sii mai e Mareko upu a Iesu ma faapea mai e tatau ona “muaʻi” faia lea galuega a o leʻi oo mai le iʻuga. (Mare. 13:10) Ioe, o le mea lenā e tatau ona fai. Na fetalai Iesu: “E moni, e telē le galuega o le seleselega, ae e toʻaitiiti le ʻaufaigaluega.” E lē mafai ona faatali le seleselega, ae e tatau ona ao mai fua a o leʻi tuai.—Mata. 9:37.

3. Ua faapefea ona tali mai le toʻatele i le manaʻoga faanatinati e talaʻi?

3 Talu ai e tāua tele iā i tatou le galuega talaʻi, e tatau lava ona faaalu ai le tele o lo tatou taimi, malosi, ma uaʻi i ai i le mafai e oo i ai. E faamālō i le toʻatele o uso ma tuafāfine o loo faia faapea. Ua faafaigofie mea fai a nisi ina ia mafai ai ona auauna faataimi atoa i le faiva, e avea o ni paeonia, misionare, pe auauna foʻi i aiga Peteli i le lalolagi aoao, ma e matuā pisi lava o latou olaga. E lē taumatea e tele ni faataulaga na latou faia, e anoanoaʻi foʻi luʻitau o loo latou fesagaʻia, ae ua matuā faamanuiaina i latou e Ieova. E tatou te faamālō iā i latou. (Faitau le Luka 18:28-30.) E ui e lē mafai e nisi ona auai i le galuega faataimi atoa, ae ua faia le mea sili e mafai i lenei galuega faasaoola, ma galulue foʻi ia faaolaina a latou fanau.—Teu. 6:6, 7.

4. Aiseā e faigatā ai i nisi ona tausisia le uiga faanatinati?

4 E pei ona tatou iloa, o le lagona faanatinati e fesootaʻi ma le utiuti o le taimi. Ua tatou ola i le taimi o le iʻuga, ma e tele faamaoniga i le Tusi Paia ma talafaasolopito e faamaonia ai. (Mata. 24:3, 33; 2 Timo. 3:1-5) Ae e leai se tasi e iloa le taimi tonu e oo mai ai le iʻuga. Ina ua auʻiliʻili mai e Iesu “le faailoga” e iloa ai “le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi,” na ia taʻua patino e faapea: “A o lea aso ma lea itula e lē iloa e se tasi, e oo lava i agelu i le lagi po o le Atalii, ua na o le Tamā lava.” (Mata. 24:36) O le mea lea, a o faagasolo tausaga, atonu ua faigatā i nisi ona tausisia se uiga faanatinati, aemaise pe afai ua umi se taimi o latou faia faapea. (Faata. 13:12) Po o lou lagona lenā i nisi taimi? E faapefea ona tatou atiaʻe ma tausisia se lagona faanatinati, mo le galuega ua finagalo Ieova ma Iesu e tatou te faia i aso nei?

Manatu i lo Tatou Faaaʻoaʻo o Iesu

5. Na faapefea ona faaalia e Iesu le uiga faanatinati i lana faiva?

5 E mautinoa, sa sili ona faaalia e Iesu le uiga faanatinati, i lo tagata uma na iai lea uiga i le auaunaga i le Atua. O se tasi o māfuaaga o lona faanatinati, ona e tele mea sa tatau ona ia faia i le na o le tolu ma le ʻafa tausaga. Ae peitaʻi, e sili atu mea na faataunuuina e Iesu e tusa ai ma le tapuaʻiga moni i lo o mea na faia e se isi. Na ia faailoa atu le suafa ma le finagalo o lona Tamā, talaʻi le tala lelei o le Malo, faaalialia le faafiaamiotonu ma aʻoaʻoga sesē a taʻitaʻi lotu, ma lagolagoina le pule silisili ese a Ieova e oo lava i le oti. Na faamalosi o ia e femalagaaʻi i aai ma nuu uma e aʻoaʻo atu, faamālōlō, ma fesoasoani i tagata. (Mata. 9:35) E leai se isi na mafai ona ia faataunuuina le tele o galuega i se taimi puupuu, e pei ona sa faia e Iesu. Sa galue mamafa o ia.—Ioa. 18:37.

6. O le ā na faaautū i ai le soifuaga o Iesu?

6 O le ā na uunaʻia ai Iesu e galue malosi i lana faiva? Atonu na iloa e Iesu mai i le valoaga a Tanielu, le umi o le taimi o totoe i le faasologa a Ieova e faataunuu ai lana galuega. (Tani. 9:27) O lea, sa tatau ona faaiʻuina lana faiva i le lalolagi “i le ʻafa o le vaiaso,” po o le tolu ma le ʻafa tausaga. A o lata le afio manumalo atu o Iesu i Ierusalema i le tau e totogo ai mea i le 33 T.A., na fetalai o ia: “Ua oo mai le itula e faamamaluina ai le Atalii o le tagata.” (Ioa. 12:23) E ui ina silafia e Iesu ua lata lona maliu, ae e lē o le mea lenā na faaautū i ai lona olaga, po o le māfuaaga foʻi o lona galue mamafa. Ae sa uaʻi atoatoa o ia e faaaogā avanoa uma e faia ai le finagalo o lona Tamā, ma faailoa ai lona alofa i ona uso a tagata. O le alofa lenā na uunaʻia ai o ia e aoao mai ona soo ma aʻoaʻoina i latou, ma aauina atu e talaʻi. Na ia faia faapea ina ia latou faaauau le galuega na ia amataina, ma faia galuega e sili atu i ana galuega.—Faitau le Ioane 14:12.

7, 8. O le ā le manatu o le ʻausoo ina ua faamamā e Iesu le malumalu, ma aiseā na ia faia ai faapea?

7 Na faamaonia le maelega tele o Iesu i se mea na tupu i le amataga o lana faiva, i le vaitaimi o le Paseka i le 30 T.A. Ina ua maliu atu Iesu ma ona soo i Ierusalema, na ia silafia i le malumalu “o ē e faatau povi, o mamoe, o lupe, ma tagata faatau tupe o loo nonofo mai ai.” O le ā le mea na faia e Iesu, ma o le ā le manatu o ona soo i lea mea?—Faitau le Ioane 2:13-17.

8 O mea na faia e Iesu ma ana fetalaiga i lenā taimi, na manatua ai e le ʻausoo le valoaga i le salamo a Tavita: “Auā ua ʻaina lava aʻu i le maelega i lou fale.” (Sala. 69:9) Aiseā? Ona o mea na faia e Iesu na lamatia ai o ia. Aemaise, o ē na lagolagoina pisinisi faapiʻopiʻo sa faia i inā, o pule o le malumalu: le ʻauositaulaga ma tusiupu ma isi tagata. Ina ua faaalialia e Iesu a latou faiga piʻopiʻo ma tutuliese, na avea ai o ia ma o latou fili. O lea, ina ua toe iloilo e le ʻausoo le tulaga o mea, sa manino mai ai lona ‘⁠maelega i le fale o le Atua’ ma le tapuaʻiga moni. O le ā la le uiga o le upu maelega? Pe e ese mai i le upu faanatinati?

Faatusatusa le Faanatinati ma le Maelega

9. E faapefea ona faamatala le upu maelega?

9 Ua faamatala e se lomifefiloi le upu “maelega,” o le “naunau i le saʻilia po o le faatinoina o se mea,” ma o isi upu e uiga tutusa i ai, o le aasa, tiotio, filigā ma le sogasogā. E mautinoa, o upu na e faamatala ai le faiva a Iesu. O lea, ua faaliliuina le fuaiupu lea i le Today’s English Version e faapea: “Le Atua e, o loʻu maelega i lou fale, ua mumū i totonu iā te aʻu e pei o se afi.” I nisi atunuu i Sasaʻe, e lua vaega o le upu “maelega,” o lona uiga moni, “aasa le loto,” e peiseaʻī ua mū le loto. E lētioa manatua e le ʻausoo upu a Tavita, ina ua latou vāai atu i mea na faia e Iesu i le malumalu. Aiseā na mū ai le loto o Iesu, ma uunaʻia ai o ia e tutuliese le ʻaufaipisinisi mai i le malumalu?

10. O le ā le uiga o le upu “maelega” i le Tusi Paia?

10 O le upu “maelega” i le salamo a Tavita, e sau mai i le upu Eperu e masani ona faaliliuina i le “fuā” i isi vaega o le Tusi Paia. I nisi taimi e faaliliu ai i le Faaliliuga a le Lalolagi Fou, o le “tapuaʻi tau lava o ia [Atua].” (Faitau le Esoto 20:5; 34:14; Iosua 24:19.) Ua faapea mai se lomifefiloi o le Tusi Paia e uiga i lenei upu: “E masani ona faaaogā i faiā a ulugalii faaipoipo . . . E pei ona fuā o le tane po o le avā ona e manaʻo e alofa atu tau lava o ia, e faapena foʻi ona finagalo le Atua i ona tagata ia tapuaʻi atu tau lava o ia, ma e na te puipuia lenā aiā.” O lea, o le uiga o le maelega i le Tusi Paia, e sili atu i lo o le naunau i se mea, e pei ona naunau o tagata i se taaloga e fiafia i ai. O le maelega o Tavita, o lona fuā tatau lea, ma o lona uiga e lē manaʻo e upuleagaina se igoa lelei, o se faanaunauga malosi lea ia puipuia lenā igoa lelei, pe faasaʻo se sesē.

11. O le ā na uunaʻia ai Iesu ina ia galue ma le maelega?

11 Na saʻo le ʻausoo o Iesu i le faafesootaʻi atu o upu a Tavita i mea na latou vāai i ai o faia e Iesu i le malumalu. E leʻi maumauaʻi Iesu ona ua puupuu lona taimi, ae o lona maelega, po o lona fuā, ona o le suafa o lona Tamā ma le tapuaʻiga moni. Na tatau ai lona maelega po o lona fuā ina ua ia silasila atu i le faalumaina o le suafa o le Atua, ma upuleaga ua faafaupuʻe i ai, ma gaoioi loa e faasaʻo le sesē. Ina ua silafia e Iesu le faileagaina e taʻitaʻi lotu o tagata faatauvaa, o lona maelega na uunaʻia ai o ia e saunia se mapusaga mo tagata, ma taʻusalaina na taʻitaʻi lotu lē alolofa.—Mata. 9:36; 23:2, 4, 27, 28, 33.

Ia Maelega i le Tapuaʻiga Moni

12, 13. O le ā ua faia e taʻitaʻi o lotu ua faapea mai o Kerisiano i le (a) suafa o le Atua? (e) Malo o le Atua?

12 I aso nei, e faapena, pe e sili atu foʻi ona leaga mea ua fai e lotu ua faapea mai e tapuaʻi i le Atua, i lo o aso o Iesu. O se faataʻitaʻiga, o le mea muamua na aʻoaʻo ai e Iesu ona soo, ia tatalo e faatatau i le suafa o le Atua e faapea: “Ia faapaiaina lou suafa.” (Mata. 6:9) Po o aʻoaʻo e taʻitaʻi lotu, aemaise faifeʻau o lotu ua faapea mai o Kerisiano tagata ia iloa le suafa o le Atua ma faapaiaina pe faamamaluina lenā suafa? E leai, a ua latou natia le mea moni e uiga i le Atua e ala i aʻoaʻoga sesē e pei o le Tolutasi, e lē mafai ona oti le agaga o le tagata, ma le afi i Seoli. Ua manatu ai tagata, e lē mafaamatalaina le Atua, e faigatā ona malamalama iā te ia, e sauā, ma e fiafia i le faasauā. Ua latou faalumaina foʻi le Atua i a latou amioga leaga ma le faafiaamiotonu. (Faitau le Roma 2:21-24.) Ua latou faia mea uma e mafai ina ia natia ai le suafa moni o le Atua, ma aveesea ai foʻi lona suafa mai i faaliliuga o le Tusi Paia. Ua latou taofia ai tagata mai i le mafuta vavalalata atu i le Atua, ma atiaʻe ai se faiā māfana ma ia.—Iako. 4:7, 8.

13 Na aʻoaʻo foʻi e Iesu ona soo ia tatalo mo le Malo o le Atua: “Ia oo mai lou malo. Ia faia lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi.” (Mata. 6:10) E ui ina tatalo soo taʻitaʻi o lotu ua faapea mai o Kerisiano i lenā tatalo, a ua latou uunaʻi tagata ia lagolagoina malo ma faalapotopotoga a tagata. Ua latou taʻu faatauvaaina ai ē o taumafai e talaʻi ma molimau atu i lea Malo. O le iʻuga, ua lē o toe talanoa pe faamoemoe le toʻatele o ē ua faapea mai o Kerisiano, i le Malo o le Atua.

14. Ua faapefea ona sui vai e taʻitaʻi o lotu ua faapea mai o Kerisiano le Afioga a le Atua?

14 Na taʻua manino e Iesu i lana tatalo i le Atua: “O lau afioga o le upu moni lea.” (Ioa. 17:17) O lea, a o leʻi afio aʻe Iesu i le lagi, na ia faailoa mai o le a ia tofia le “pologa faamaoni ma le faautauta” e saunia meaʻai faaleagaga mo ona tagata. (Mata. 24:45) E ui ina faapea mai taʻitaʻi o lotu Kerisiano o loo latou aʻoaʻo atu le Afioga a le Atua, ae po o faamaoni e faia le galuega na tuuina mai e le Matai iā i latou? E leai. Ua latou taʻua mea ua fai mai ai le Tusi Paia, o talafatu po o talafaafagogo. E lē o fafagaina a latou lafu i meaʻai faaleagaga e faamāfanafana ma faamalamalamaina ai i latou, ae ua fai atu e taʻitaʻi lotu manatu faaletagata e logolelei i le ʻaulotu. Ua latou sui vai faatulagaga tau amio a le Atua ia ōgatusa ma amioga i aso nei.—2 Timo. 4:3, 4.

15. O le ā sou lagona i mea uma ua faia e taʻitaʻi lotu i le suafa o le Atua?

15 Ona o nei mea uma ua faia i le suafa o le Atua o le Tusi Paia, ua lē fiafia ai le toʻatele o tagata lotofaamaoni, po ua matuā leai foʻi se faatuatua i le Atua ma le Tusi Paia. Ua maileia i latou i togafiti a Satani ma lana faiga amioleaga o mea. O le ā sou lagona pe a e vaai ma faalogo o tutupu na mea i aso fai soo? Pe a e vaai atu ua faalumaina le suafa o le Atua ma upuleaga ua faafaupuʻe i ai, pe e lē uunaʻia ai ea oe o se auauna a le Atua e fai le mea e te mafaia e faasaʻo ai le sesē? Pe a e vaai atu foʻi ua faasesēina ma faileagaina tagata lotofaamaoni, pe e lē uunaʻia ai ea oe e faamāfanafana i ē ua tigāina? Ina ua silasila atu Iesu ua faileagaina tagata i ona aso ma “ua pei i latou o mamoe ua faamanuʻalia ma agaleagaina, ua leai so latou leoleo mamoe,” e leʻi na ona tigāalofa o ia, ae na ‘⁠aʻoaʻo atu iā i latou i le tele o mea.’ (Mata. 9:36; Mare. 6:34) E tatau la ona tatou maelega mo le tapuaʻiga moni, e pei o Iesu.

16, 17. (a) O le ā e uunaʻia ai i tatou ia maelega i le faiva? (e) O le ā o le a talanoaina i le mataupu o sosoo mai?

16 Pe a tatou maelega faapena i le faiva, ua moni ai upu a le aposetolo o Paulo i le 1 Timoteo 2:3, 4. (Faitau.) E tatou te galulue malosi i le faiva, auā ua tatou iloa ua tatou ola i aso e gata ai, ma ua tatou iloa foʻi, o le finagalo lea o le Atua. E finagalo o ia ina ia iloa e tagata le upu moni ina ia latou tapuaʻi ma auauna atu iā te ia, ma faamanuiaina ai. Ua uunaʻia ai foʻi i tatou e faamalolosi i le faiva, e lē ona ua puupuu le taimi, ae ona e tatou te mananaʻo e faamamaluina le suafa o le Atua, ma fesoasoani i tagata ia iloa lona finagalo. O lo tatou maelega foʻi lea mo le upu moni.—1 Timo. 4:16.

17 Ua faamanuiaina i tatou ona ua iloa le upu moni e uiga i le finagalo o le Atua mo tagata ma le lalolagi, ona o i tatou o tagata o Ieova. Ua aʻoaʻoina i tatou i auala e fesoasoani ai i tagata ia maua le fiafia, ma le faamoemoe mautinoa i le lumanaʻi. E tatau ona tatou faasino i latou i le auala e saogalemu ai, pe a oo mai le faaumatiaga o le faiga o mea a Satani. (2 Tesa. 1:7-9) Nai lo o le fiu ma faavaivai ona e foliga ua tuai mai le aso o Ieova, e tatau ona tatou fiafia, ona o loo maua pea le taimi e tatou te galulue maelega ai mo le tapuaʻiga moni. (Mika 7:7; Sapa. 2:3) E faapefea ona tatou atiaʻe lea maelega? O le a talanoaina lenei fesili i le mataupu o sosoo mai.

Pe Mafai Ona E Faamatala?

• O le ā na uunaʻia ai Iesu ia lē faavaivai i lana faiva?

• O le ā le uiga o le upu “maelega” i le Tusi Paia?

• O ā mea ua tatou vaaia i aso nei ua uunaʻia ai i tatou ia maelega i le tapuaʻiga moni?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 8]

Na maelega Iesu i le faia o le finagalo o lona Tamā ma faaalia le alofa i uso a tagata

[Ata i le itulau 10]

E tatau ona tatou maelega mo le tapuaʻiga moni