Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ia itoito rahi i te haamoriraa mau

Ia itoito rahi i te haamoriraa mau

Ia itoito rahi i te haamoriraa mau

“Te rahi mau nei te auhune, te iti nei râ te feia e rave.”—MAT. 9:37.

1. E nafea outou e faataa ˈi i te tahi mau tupuraa ru?

 TE FAAHORO ra oe i te hoê vahine hapû e fatata i te fanau i te fare maˈi. E haaviti ïa oe. Mai te peu e e ohipa ta oe e faaoti e ua poto te taime, e haapeepee ïa oe. Aore ra te haere ra oe e farerei i te hoê taata no te tahi ohipa faufaa, ua maoro râ oe. Eaha ïa ta oe e rave? E haaviti oe i te haere. E tupuraa ru teie!

2. Eaha te ohipa ru roa ˈˈe no te mau Kerisetiano mau i teie mahana?

2 O te pororaa i te evanelia o te Basileia e te faariroraa i te taata o te mau fenua atoa ei pǐpǐ te ohipa ru roa ˈˈe no te mau Kerisetiano mau i teie mahana. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Ma te faahiti i ta Iesu parau, ua papai te pǐpǐ Mareko ia “mata na” i te rave i tera ohipa hou te hopea. (Mar. 13:10) Ia na reira iho â e tia ˈi. Ua parau Iesu: “Te rahi mau nei te auhune, te iti nei râ te feia e rave.” Ia haaputuhia iho â te auhune hou te reira e hope ai.—Mat. 9:37.

3. Ua nafea e rave rahi i mua i te ohipa ru e poro?

3 Te horoa ra tatou e rave rahi taime, to tatou puai e anaanatae i te pororaa no te mea o te ohipa faufaa roa ˈˈe tera. Te na reira mau ra e rave rahi taeae e tuahine ta tatou e haapopou. Ua faaohie vetahi i to ratou oraraa no te tavini ma te taime taatoa ei pionie, mitionare aore ra melo o te hoê Betela na te ao nei. E oraraa î maitai to ratou. Ua haapae paha ratou e rave rahi mea e te faaruru ra e rave rahi fifi. Tera râ, te haamaitai-rahi-hia ra ratou e Iehova. Mea oaoa roa ïa. (A taio i te Luka 18:28-30.) Noa ˈtu e e ere ratou i te feia poro taime taatoa, te horoa ra te tahi pae i te taime e maraa ia ratou i roto i te pororaa ma te tauturu atoa i ta tatou mau tamarii ia ora.—Deut. 6:6, 7.

4. No te aha paha vetahi e ore ai e manaˈo faahou e e tau ru teie?

4 Mai ta tatou i ite mai nei, ua taaihia iho â te ruraa i te hoê taime faataahia, te hoê hopea. Te ora nei tatou i te tau hopea, mea rahi roa te haapapuraa i roto i te Bibilia e te tuatapaparaa. (Mat. 24:3, 33; Tim. 2, 3:1-5) Aitâ e taata i ite i te taime tia o te hopea. I to Iesu faaiteraa i te mau mea rau o te ‘tapao o te hopea o teie nei ao,’ ua haapapu oia: “Area te reira mahana e te reira hora, e ore roa te hoê e ite; e ore hoi te mau melahi o te raˈi, e ore atoa te Tamaiti, maori râ o te Metua anaˈe.” (Mar. 13:32) No reira paha vetahi i fifi ai i te manaˈo-noa-raa i tera e tera matahiti e e tau ru teie, mai te peu iho â râ e mea maoro. (Mas. 13:12) Mai tera atoa anei no oe i te tahi taime? Eaha te tauturu mai ia manaˈo rahi atu â i te ohipa ru ta te Atua ra o Iehova e ta Iesu Mesia e hinaaro ra ia rave tatou i teie mahana?

Iesu to tatou hiˈoraa

5. Mea nafea to Iesu faaiteraa e e ohipa ru te taviniraa?

5 O Iesu Mesia te hiˈoraa maitai roa ˈˈe i rotopu i te mau taata atoa tei tavini i te Atua ma te ru. Te hoê tumu i na reira ˈi oia, no te rahi ïa o ta ˈna ohipa i roto noa e toru matahiti e te afa. Ua hau atu â râ ta Iesu i faatupu no te haamoriraa mau i ta te tahi noa ˈˈe taata. Ua faaite oia i te iˈoa o to ˈna Metua e ta ˈna opuaraa e ua poro oia i te evanelia o te Basileia. Ua faahapa atoa oia i te haavare e te mau haapiiraa hape a te mau aratai haapaoraa. E ua paturu oia i to Iehova mana arii e tae noa ˈtu i te pohe. Aita oia i faaherehere ia ˈna i te haapiiraa, tautururaa, e faaoraraa i te taata maˈi i te mau vahi atoa ta ˈna i haere. (Mat. 9:35) Aita aˈenei e taata tei haa rahi ma te faatupu i te mau mea rau mai ia Iesu i roto i te hoê taime poto mau.—Ioa. 18:37.

6. Eaha te mea faufaa no Iesu?

6 Eaha te turai ia Iesu ia ohipa ma te tuutuu ore i te roaraa o ta ˈna taviniraa? Maoti te parau tohu a Daniela, ua ite Iesu i ta Iehova tarena no ˈna. (Dan. 9:27) Mai tei faahitihia, ua hope ta ˈna taviniraa i te fenua ‘i ropu i te hebedoma,’ aore ra i muri aˈe e toru matahiti e te afa. I muri iti aˈe i to Iesu tomoraa oaoa i Ierusalema i te haamataraa o te matahiti 33, ua parau oia: “Ua tae i te hora e haamaitaihia ˈi te Tamaiti a te taata nei.” (Ioa. 12:23) Noa ˈtu e ua ite Iesu e te fatata ra to ˈna pohe, aita oia i manaˈonaˈo i te reira, a haa rahi atu ai. Ua haafaufaa râ oia i te mau taime atoa no te rave i te hinaaro o to ˈna Metua e no te here i te taata-tupu. Na tera here i turai ia ˈna ia haaputuputu e ia faaineine i ta ˈna mau pǐpǐ, a tono atu ai ia ratou e poro. Ua na reira oia ia tamau ratou i te rave i te ohipa ta ˈna i haamata e ia rahi atu â ta ratou i ta ˈna iho.—A taio i te Ioane 14:12.

7, 8. Ua nafea te mau pǐpǐ i to Iesu tamâraa i te hiero, e no te aha oia i na reira ˈi?

7 Ua faaite papu te hoê tupuraa o to Iesu oraraa i to ˈna itoito rahi i te omuaraa o ta ˈna taviniraa i te tau Pasa 30. Ua haere Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i Ierusalema e ua ite ratou i “te feia hoo puaatoro, e te mamoe, e te uupa, e te feia hoo moni i te parahiraa” i roto i te hiero. Ua aha Iesu? E ua manaˈo ta ˈna mau pǐpǐ i te aha?—A taio i te Ioane 2:13-17.

8 Ua haamanaˈo ta Iesu i rave e i parau i tera taime i ta ˈna mau pǐpǐ i te parau tohu a te hoê salamo a Davida: “Ua riro roa vau i te itoito i to fare.” (Sal. 69:9) No te aha? No te mea ua faaû Iesu i te tupuraa atâta e te pohe no to ˈna itoito rahi. O te feia mana o te hiero, te tahuˈa, te papai parau e te tahi atu â to muri mai i te imiraa moni tia ore e tupu ra i reira. Ma te faahapa e te haafifi i ta ratou opuaraa ua riro Iesu ei enemi no te mau aratai haapaoraa i tera tau. Ia au i ta te mau pǐpǐ i ite, ua tano roa ta ratou faaotiraa, ‘ua riro roa o ˈna i te itoito i te fare o te Atua,’ aore ra i te itoito rahi i te haamoriraa mau. Eaha te itoito rahi? E taa ê anei i te ruraa?

Te taa-ê-raa te ruraa i te itoito rahi

9. E nafea ia faataa i te itoito rahi?

9 Ia haa te hoê taata ma te itoito rahi no te faaoti i te hoê ohipa, e nehenehe e parau e ua rave oia i te reira ma to ˈna aau atoa e ma te oaoa. Mea na reira atoa to Iesu raveraa i ta ˈna taviniraa. No reira te mau pǐpǐ i haamanaˈo ai i ta Davida parau i to ratou iteraa i ta Iesu i rave i te hiero. Na te aha râ i faariro i to Iesu aau mai te auahi ama, a ohipa ˈi mai te reira te huru?

10. Eaha te auraa o te ‘itoito roa’ i roto i te Bibilia?

10 No roto mai te taˈo ‘itoito roa’ o ta Davida salamo i te hoê taˈo Hebera tei huri-pinepine-hia no te faataa i te haamoriraa i te Atua anaˈe. I te tahi taime e huri te Traduction du monde nouveau i te reira ei ati-maite-raa. Ia au i te hoê titionare Bibilia, ‘e faaohipa-pinepine-hia te reira i roto i te faaipoiporaa. E tiaraa to te hoê tane aore ra ta ˈna vahine e titau ia ati maite raua ia raua. E tiaraa atoa to te Atua e titau i to ˈna mau taata ia ati maite ia ˈna anaˈe, e e na reira iho â oia.’ (Mar. 12:28-30; Luka 4:8) Ua itoito roa Davida ia Iehova aore ra i to ˈNa iˈoa. Na teie huru itoito rahi e turai i te hoê taata ia paturu i te hoê roo maitai aore ra ia faatitiaifaro i te hoê faahaparaa.

11. Na te aha i turai ia Iesu ia haa?

11 Ua tano te mau pǐpǐ a Iesu i te faaauraa i ta Davida parau i nia i ta Iesu i rave i te hiero. Ua haa Iesu no to ˈna itoito rahi i te iˈoa o to ˈna Metua e i te haamoriraa viivii ore, eiaha râ no te poto o te taime. I to ˈna iteraa e ua faainohia te iˈoa o te Atua, ua itoito roa oia e ua faatitiaifaro i te reira. I to Iesu iteraa i te feia riirii tei faahepohia e tei faateimahahia e te mau aratai haapaoraa, ua tamǎrû oia ia ratou no to ˈna itoito rahi e ua faahapa uˈana i te mau aratai haapaoraa haavî.—Mat. 9:36; 23:2, 4, 27, 28, 33.

Ia itoito rahi i te haamoriraa mau

12, 13. Ua aha te mau aratai a te Amuiraa faaroo Kerisetiano i teie mahana i (a) te iˈoa o te Atua? (b) te Basileia o te Atua?

12 Hoê â haerea to te mau taata faahua haamori i te Atua i teie mahana e i to Iesu tau, aore ra mea ino roa ˈtu. Ei hiˈoraa, a haamanaˈo i te mea matamua ta Iesu i haapii i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure, te iˈoa ïa o te Atua: “Ia raa to oe iˈoa.” (Mat. 6:9) Te ite ra anei tatou i te mau aratai haapaoraa, te pǔpǔ ekalesiatiko iho â râ a te Amuiraa faaroo Kerisetiano, ia haapii i te taata ia ite e ia faaraa, aore ra faahanahana, i te iˈoa o te Atua? Aita roa, ua faariro ratou ia ˈna ei Atua taa ore, ino, e te taehae na roto i te mau haapiiraa hape mai te Toru tahi, te varua pohe ore e te po auahi. Ua faaino atoa ratou ia ˈna na roto i ta ratou mau ohipa tia ore e te haavarevare. (A taio i te Roma 2:21-24.) Ua huna atoa ratou i te iˈoa o te Atua ma te faaore i te reira i roto i ta ratou mau huriraa Bibilia. Mea na reira ratou e haafifi ai i te taata ia haafatata ˈtu i te Atua e ia atuatu i te taairaa piri e o ˈna.—Iak. 4:7, 8.

13 Ua haapii atoa Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure no te Basileia o te Atua: “Ia tae to oe ra basileia. Ia haapaohia to oe hinaaro i te fenua nei mai tei te raˈi atoa.” (Luka 11:2) E pinepine te mau aratai a te Amuiraa faaroo Kerisetiano i te faahiti i tera pure, ua turai râ ratou i te taata ia turu i te mau faanahoraa poritita aore ra ta te taata. Te haafaufaa ore ra ratou i te feia e faaitoito ra i te poro e te faaite i te Basileia. No reira e rave rahi faahua Kerisetiano e ore ai e tauaparau no nia i te Basileia o te Atua e e tiaturi i te reira.

14. Mea nafea te pǔpǔ ekalesiatiko a te Amuiraa faaroo Kerisetiano i taviri ai i te Parau a te Atua?

14 I to Iesu pureraa i te Atua, ua parau oia: “O to parau na te parau mau.” (Ioa. 17:17) E ua faataa oia hou a hoˈi ai i te raˈi e e faatoroa oia i “te tavini haapao maitai e te paari” no te horoa i te maa varua na ta ˈna mau pǐpǐ. (Mat. 24:45) Ua rave maite anei te pǔpǔ ekalesiatiko a te Amuiraa faaroo Kerisetiano i te ohipa ta te Fatu i horoa ˈtu, noa ˈtu e te faahua parau ra ratou e haapii i te taata i te Parau a te Atua? Aita. No ratou, e aai to roto i te Bibilia. Ua faanavenave ratou i te tariˈa o to ratou mau melo i te philosophia a te taata, aita râ i faaamu ia ratou i te pae varua ma te tamahanahana e te haamaramarama ˈtu. Ua taviri atoa ratou i te mau ture aveia morare a te Atua ia tu i te morare apî.—Tim. 2, 4:3, 4.

15. Eaha to oe huru i tei ravehia e te pǔpǔ ekalesiatiko i te iˈoa o te Atua?

15 No tei ravehia i te iˈoa o te Atua o te Bibilia, mea rahi te taata aau haavare ore tei painu roa aore ra aita e tiaturi faahou ra i te Atua e i ta ˈNa Parau. Tei raro aˈe ratou i te mana o Satani e ta ˈna ao ino. Eaha to oe huru ia ite e ia faaroo oe i teie mau mea e tupu nei i tera e tera mahana? Ei tavini a Iehova, eita anei oe e hinaaro e faaafaro i te faainoraahia te iˈoa o te Atua? Eita anei oe e hinaaro e tamahanahana i te feia aau tia tei haavarehia e tei faahepohia? I to Iesu iteraa i te taata e ‘ahoaho ra e te vai noa ra mai te mamoe aore e tiai,’ ua aroha ˈtu oia e ‘haapii atura i te parau e rave rahi.’ (Mat. 9:36, V.C.J.S., huriraa Katolika reo Tahiti, neneiraa 1976; Mar. 6:34) Ia itoito rahi ïa tatou i te haamoriraa mau mai ia Iesu.

16, 17. (a) No te aha tatou e tutava ˈi i roto i te taviniraa? (b) Eaha ta to muri nei tumu parau e faataa mai?

16 Ia itoito rahi tatou i roto i te taviniraa, e auraa hohonu roa to te mau parau a te aposetolo Paulo i roto i te Timoteo 1, 2:3, 4. (A taio.) E tutava tatou i roto i te taviniraa e ere noa no te mea te ora nei tatou i te anotau hopea. Ua taa atoa râ ia tatou e te hinaaro ra te Atua ia ite te taata i te parau mau e nafea ia haamori e ia tavini ia ˈna e ia haamaitaihia ratou. No to tatou hinaaro e faahanahana i te iˈoa o te Atua e e tauturu i te taata ia ite i to ˈna hinaaro e tutava ˈi tatou i roto i te taviniraa, eiaha râ no te poto o te taime. Mea itoito roa tatou i te haamoriraa mau.—Tim. 1, 4:16.

17 Ei nunaa o Iehova, ua haamaitaihia tatou i te iteraa i te parau mau no nia i te opuaraa a te Atua no te huitaata e no te fenua. E ravea ta tatou no te tauturu i te taata ia oaoa e ia tiaturi papu i te tau no a muri aˈe. E faaite tatou e nafea ratou e paruruhia ˈi ia haamouhia te ao a Satani. (Tes. 2, 1:7-9) Eiaha tatou e fiu aore ra e toaruaru no te mea te maoro ra te mahana o Iehova i to tatou manaˈo. Ia oaoa râ tatou e e taime â to tatou no te itoito rahi i te haamoriraa mau. (Mika 7:7; Hab. 2:3) E nafea ia atuatu i teie itoito rahi? E pahono mai to muri nei tumu parau.

E nehenehe anei outou e faataa?

• No te aha Iesu i tutava ˈi i te roaraa o ta ˈna taviniraa?

• Eaha te auraa o te ‘itoito roa’ i roto i te Bibilia?

• Eaha ta tatou e ite nei e itoito rahi ai tatou i te haamoriraa mau?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 15]

Ua rave mau â Iesu i te hinaaro o to ˈna Metua e ua aroha i te taata

[Hohoˈa i te api 16]

Ia itoito rahi tatou i te haamoriraa mau