Skip to content

Skip to table of contents

Haʼu haree ona lia-loos nia kbiit

Haʼu haree ona lia-loos nia kbiit

Haʼu haree ona lia-loos nia kbiit

Esperiénsia husi Vito Fraese

KARIK ita seidauk rona kona-ba Trentinara. Ida-neʼe mak sidade kiʼik ida iha Nápoles nia parte súl, iha rai-Itália. Haʼu-nia inan-aman no maun boot, Angelo, moris iha sidade neʼe. Depois Angelo moris, haʼu-nia inan-aman muda ba Estadus Unidus no sira hela iha Rochester, Novaiorke, no haʼu moris iha fatin neʼe iha tinan 1926. Iha tinan 1922 mak dala primeiru ba haʼu-nia aman atu hasoru Estudante Bíblia, neʼe mak naran uluk nian ba Testemuña ba Jeová. Lakleur depois neʼe, nia no haʼu-nia inan sai Estudante Bíblia.

Haʼu-nia aman mak ema neʼebé kalma, maibé nia sente hirus kuandu haree buat neʼebé la justisa. Nia la gosta atu haree ulun-naʼin relijiaun kontinua atu hanorin lia-bosok ba ema, tan neʼe nia nunka husik oportunidade ida atu liu leet deʼit atu la fahe lia-loos husi Bíblia ba ema seluk. Kuandu tinan toʼo ona ba nia atu para serbisu, nia deside atu halo serbisu haklaken ba tempu-tomak no nia nafatin halo ida-neʼe toʼo ninia tinan 74, iha tempu neʼe nia para tanba ninia saúde sai aat no susar ba nia atu tahan tempu malirin. Maski nuneʼe, nia kontinua halo serbisu haklaken ba oras 40 ka 60 fulan-fulan toʼo nia tinan 90 liu. Haʼu-nia aman nia ezemplu kona loos haʼu-nia laran. Maski dala ruma nia halimar, maibé nia mak mane neʼebé sériu. Dala barak nia hatete: “Ita tenke haree lia-loos nuʼudar buat neʼebé importante.”

Ami-nia inan no aman hakaʼas an atu hanorin ami naʼin-lima kona-ba Maromak nia Liafuan. Haʼu hetan batizmu iha loron 23 Agostu 1943, no iha fulan-Juñu 1944 haʼu komesa serbí nuʼudar pioneiru. Haʼu-nia biin Carmela serbí nuʼudar pioneiru iha sidade Geneva, Novaiorke, hamutuk ho ninia kolega Fern, neʼebé sempre kontente. Lakleur deʼit haʼu bele haree katak Fern mak feto ida neʼebé haʼu hakarak atu moris hamutuk nafatin. Tan neʼe iha fulan-Agostu 1946, ami kaben.

Serbí nuʼudar misionáriu

Primeiru ami simu knaar atu serbí nuʼudar pioneiru tempu-tomak iha sidade Geneva no tuirmai iha sidade Norwich, Novaiorke. Iha fulan-Agostu 1948 ami hetan oportunidade espesiál atu tuir eskola Gilead neʼebé halaʼo ba dala 12. Depois neʼe ami simu knaar atu serbí nuʼudar misionáriu iha Nápoles, rai-Itália, hamutuk ho kaben-naʼin seluk, Carl no Joanne Ridgeway. Iha tempu neʼebá, buat barak iha sidade Nápoles neʼebé estraga tanba funu seidauk hadiʼa fali. Ida-neʼe halo susar ba ami atu hetan uma, tan neʼe, ba fulan balu ami hela iha uma ida neʼebé iha kuartu kiʼik rua.

Nuʼudar haʼu sai boot haʼu sempre rona haʼu-nia inan-aman koʼalia lia-italianu, maibé sira koʼalia tuir dalan ema Nápoles nian. Tan neʼe, ema bele komprende haʼu uitoan, maski haʼu koʼalia hanesan ema amerikanu. Fern sente susar atu aprende língua neʼe. Maibé lakleur deʼit nia bele koʼalia hanesan haʼu, no tuirmai diʼak liu fali haʼu.

Foufoun, iha Nápoles, iha família ida deʼit mak gosta atu aprende Bíblia. Ema naʼin-haat neʼebé iha família neʼe faʼan sigarru neʼebé governu bandu. Loroloron, feto ida iha família neʼe, naran Teresa, troka beibeik. Iha dadeer, nia tau sigarru barak iha ninia bolsu sira, tan neʼe nia haree hanesan isin-bokur. Maibé iha lokraik nia sai lotuk fali hanesan ai-kesak ida! Maski nuneʼe, lia-loos troka ema sira-neʼe nia moris. Ikusmai, ema naʼin-16 husi família neʼe sai Testemuña ba Jeová. Agora iha sidade Nápoles iha Testemuña besik 3.700.

Ema kontra ami-nia serbisu

Depois ami hela iha Nápoles ba fulan sia, ulun-naʼin sira haruka ami atu husik fatin neʼe. Ami muda ba rai-Suisa ba fulan ida, depois neʼe ami mai fali rai-Itália hodi uza vistu turista nian. Fern no haʼu hetan knaar atu serbí iha Turín. Foufoun feto ida fó ami kuartu ida atu aluga, no ami mós bele uza ninia hariis-fatin no dapur. Maibé kuandu Carl no Joanne Ridgeway mai iha Turín, ami hamutuk aluga uma ida. Ikusmai, feen-laʼen lima neʼebé serbí nuʼudar misionáriu hela hamutuk iha uma neʼe.

Iha tinan 1955, kuandu ulun-naʼin sira haruka ami atu husik sidade Turín, iha ona kongregasaun foun haat. Irmaun balu husi sidade neʼe iha esperiénsia ona atu tau matan ba kongregasaun sira-neʼe. Ulun-naʼin sira hatete ba ami: “Ami fiar katak kuandu imi ema amerikanu sira bá tiha, buat sira neʼebé imi harii sei monu hotu.” Maibé, realidade mak haklaken-naʼin sira aumenta ba beibeik, no ida-neʼe hatudu katak atu hetan susesu, neʼe depende ba Maromak nia bensaun. Ohin loron, iha Turín iha haklaken-naʼin hamutuk 4.600 liu no kongregasaun hamutuk 56.

Florensa mak sidade neʼebé furak

Tuirmai ami hetan knaar atu serbí iha sidade Florensa. Ami rona beibeik kona-ba sidade neʼe, tanba haʼu-nia biin Carmela no nia laʼen Merlin Hartzler serbí nuʼudar misionáriu iha neʼebá. Maibé, hela iha neʼebá mak esperiénsia neʼebé kapás tebes! Sidade neʼe iha fatin neʼebé ema barak hatene hanesan, Piazza della Signoria, Ponte Vecchio, Piazzale Michelangelo, no Palazzo Pitti. Ami mós kontente atu haree oinsá ema sira iha Florensa simu lia-foun diʼak.

Ami estuda Bíblia ho família ida, no inan-aman husi família neʼe hetan batizmu. Maibé, aman husi família neʼe mak fumadór. Iha tinan 1973, livru The Watchtower fó sai katak fuma mak toman neʼebé foʼer no livru neʼe fó laran-manas ba ema atu para fuma. Sira-nia oan sira husu makaʼas atu aman neʼe para fuma. Maski nia promete katak nia sei para, maibé nia fuma nafatin. Iha kalan ida mane neʼe nia feen haruka sira-nia oan rua neʼebé kaduak bá atu toba maski nia seidauk halo orasaun hamutuk ho sira. Ikusmai nia sente la diʼak kona-ba neʼe no nia bá atu haree labarik sira-neʼe iha sira-nia kuartu. Maibé labarik sira-neʼe, neʼebé tinan sia, halo tiha ona orasaun. Entaun inan neʼe husu: “Imi reza kona-ba saida?” Sira hatán hodi dehan: “Ami husu Maromak Jeová atu ajuda apá atu para fuma.” Tan neʼe, feen neʼe bolu ninia laʼen dehan: “Mai lai, rona toʼok ó-nia oan sira-nia orasaun.” Kuandu nia rona, nia komesa tanis no hatete: “Haʼu sei nunka atu fuma fali!” Nia halo tuir ninia promesa neʼe, no agora ema naʼin-15 liu husi família neʼe sai Testemuña.

Serbí iha Áfrika

Iha tinan 1959, organizasaun muda ami ba Mogadixu, Somália, hamutuk ho misionáriu rua seluk, Arturo Leveris no haʼu-nia maun Angelo. Situasaun polítika aat tebes kuandu ami toʼo fatin neʼebá. Tuir loloos, governu Itália presiza tau matan no ajuda Somália atu hetan independénsia hodi tuir Nasoins Unidas nia haruka, maibé situasaun sai aat liu. Ema italianu balu neʼebé estuda ho ami husik rai neʼe, no ami la konsege harii kongregasaun iha rai neʼebá.

Durante tempu neʼe, katuas zona nian bolu haʼu atu serbí hamutuk nia nuʼudar ninia asistente. Tan neʼe, ami komesa vizita rai balu neʼebé besik. Ema balu neʼebé estuda ho ami laʼo ba oin iha lia-loos maibé sira tenke husik sira-nia rai tanba ema haterus sira. Ema balu tan hakarak hela nafatin maibé sira presiza tahan hasoru susar barak. * Ohin loron, kuandu ami hanoin kona-ba sira-nia domin ba Maromak Jeová no susar neʼebé sira presiza tahan atu bele laran-metin nafatin, ida-neʼe halo ami-nia matan-been monu.

Iha Eritreia no Somália dala ruma rai sai manas tebes. Ai-han balu iha rai neʼe dala ruma mós halo ami sente manas liu. Dala primeiru ami han ai-han sira hanesan neʼe iha ami-nia estudante Bíblia nia uma, haʼu-nia feen halo kómiku hodi dehan katak ninia tilun lakan mean hanesan lampu merah!

Kuandu Angelo no Arturo simu knaar seluk, hela ami mesak deʼit ona. Susar duni kuandu la iha ema ida neʼebé atu fó laran-manas ba ami. Maski nuneʼe, situasaun neʼe ajuda ami atu hakbesik liu ba Maromak Jeová no tau fiar liu ba nia. Liután neʼe, ami sempre hetan laran-manas kuandu ami vizita irmaun-irmán sira iha rai sira neʼebé governu bandu serbisu haklaken.

Iha Somália, ami hasoru susar oioin. Ami la iha jeleira, tan neʼe ami sosa deʼit ai-han neʼebé ami bele han iha loron ida, hanesan ikan tubaraun uitoan, ka ai-fuan oioin inklui jambua, haas, ai-dila, nuu, no hudi. Dala barak ami presiza luta hasoru animál kiʼik sira neʼebé semo. Dala ruma, animál sira-neʼe mai tuur iha ami-nia kakorok kuandu ami halaʼo hela estuda Bíblia. Maski nuneʼe, buat ida neʼebé ajuda ami mak ami iha motór, entaun ami la presiza atu laʼo ain deʼit iha loro-manas nia laran ba oras barak.

Fila fali ba Itália

Ami agradese tebes ba ami-nia kolega sira-nia laran-luak atu selu ami hodi ami bele saʼe ró ida neʼebé tula hudi, atu nuneʼe ami bele bá rai-Itália atu tuir reuniaun boot internasionál nian neʼebé halaʼo iha Turín iha tinan 1961. Ami mós rona katak ami sei simu knaar foun. Iha fulan-Setembru 1962, ami fila fali ba rai-Itália, no iha neʼebá haʼu serbí nuʼudar katuas área nian. Ami sosa karreta kiʼik ida, no karreta neʼe ami uza ba tinan lima atu halaʼo vizita ba kongregasaun sira iha área rua.

Depois serbí tiha iha Áfrika neʼebé manas, agora ami serbí fali iha fatin neʼebé malirin tebes. Iha tempu malirin kuandu ami vizita kongregasaun ida neʼebé besik Foho-Alpes, ami toba iha kuartu iha andár leten neʼebé la iha buat ida atu hamanas ami, no iha okos mak fatin neʼebé ema haloot duʼut-maran. Iha kalan neʼe malirin tebes, tan neʼe ami toba ho ami-nia jaket. Iha kalan neʼe mós manu-inan haat no asu rua mate tanba malirin!

Tuirmai, haʼu mós serbí nuʼudar katuas vizitante. Iha tinan sira-neʼe, ami vizita sidade barak iha Itália. Ami vizita beibeik sidade balu hanesan Calabria no Sisília. Ami fó laran-manas ba joven sira atu laʼo ba oin iha lia-loos no hakaʼas an atu hetan knaar hanesan katuas kongregasaun, katuas área nian, ka serbí iha Betel.

Ami aprende buat barak husi kolega sira neʼebé serbí Maromak Jeová ho laran tomak. Ami hafolin sira-nia hahalok, hanesan laran-metin deʼit ba Maromak Jeová, laran-luak, hadomi sira-nia maluk kristaun, no prontu atu troka tuir situasaun no mós prontu atu husik buat naran deʼit atu serbí Maromak. Ami mós asiste kazamentu barak neʼebé halaʼo iha Reuniaun-Fatin, neʼebé dirije husi Testemuña sira. Iha tinan barak liubá ami sente katak governu sei nunka fó lisensa ba ami atu halo nuneʼe. Ohin loron, kongregasaun la presiza halaʼo tan reuniaun iha dapur ka tuur iha ai-kabelak nia leten, hanesan uluk iha Turín. Kongregasaun barak iha ona Reuniaun-Fatin neʼebé kapás hodi bele hahiʼi Maromak Jeová. Ami la presiza tan atu halaʼo reuniaun boot iha fatin neʼebé kloot neʼebé ami aluga, maibé agora ami iha rasik fatin neʼebé luan atu halaʼo reuniaun boot. Ami mós haksolok tebes atu haree haklaken-naʼin aumenta toʼo 243.000 liu. Uluk ami foin toʼo iha rai-Itália haklaken-naʼin mak 490 deʼit.

Ami halo desizaun neʼebé loos

Ami hasoru ona susar oioin, ida-neʼe inklui hanoin loos kona-ba ami-nia família iha fatin seluk no moras oioin. Kuandu Fern haree tasi, nia sempre triste tebes hodi hanoin família. Nia mós presiza hetan operasaun ba dala tolu. Dala ida kuandu nia laʼo atu halaʼo estudu Bíblia, ema ida baku nia ho garfu fila-rai nian. Ida-neʼe halo nia tenke baixa iha ospitál.

Maski dala ruma ami presiza hakaʼas an atu la sente laran-tun demais, ami ‘hein ba Jeová’, hanesan buat neʼebé hakerek iha Lamentações 3:24, tanba Jeová mak Maromak neʼebé hakarak atu halo ema sente kmaan. Dala ida kuandu Fern triste tebes, nia simu karta furak ida husi irmaun Nathan Knorr. Nia hakerek katak nia hatene didiʼak Fern husi tempu neʼebé nia moris iha Bethlehem, Pennsylvania, iha neʼebé Fern hahú serbí nuʼudar pioneiru. Nia mós hatete katak feto olandés hanesan Fern, husi Pennsylvania, mak feto neʼebé forsa no sempre hakaʼas an. Sin, nia koʼalia loos. Ba tinan barak ami hetan laran-manas liuhusi dalan oioin no husi ema barak.

Maski ami hasoru susar oioin, maibé ami koko atu nafatin laran-manas ba serbisu haklaken. Hodi kompara ami-nia laran-manas ho ema italianu nia tintu naran Lambrusco neʼebé nakfurin, Fern halo kómiku hodi hatete: “Ita labele husik ita-nia laran-manas atu la nakfurin tan.” Depois ami serbí tiha nuʼudar katuas área nian no katuas vizitante ba tinan 40 liu, ami simu knaar foun atu vizita no harii grupu no kongregasaun foun iha língua seluk. Ema neʼebé ami haklaken bá, mai husi rai hanesan Bangladexe, Xina, Eritreia, Etiópia, Gana, Índia, Nijéria, Filipinas, Seilaun, no husi rai seluk tan. Ami haree dala barak ona oinsá Maromak nia Liafuan iha kbiit duni atu troka ema sira neʼebé koko ona Maromak Jeová nia laran-diʼak. Tuir loloos buat sira-neʼe ami la bele hakerek hotu iha livru ida.—Miq 7:18, 19.

Ami halo orasaun loroloron no husu Maromak Jeová atu kontinua fó ami forsa iha isin no fó ami matenek atu kontinua halaʼo ami-nia serbisu ba nia. Naʼi nia ksolok mak fó ami kbiit. Ida-neʼe halo ami-nia matan nabilan no halo ami fiar metin katak ami halo ona desizaun neʼebé loos iha ami-nia moris nuʼudar ami habelar lia-loos husi Bíblia ba ema barak.—Ef 3:7; Kol 1:29.

[Nota–rodapé]

^ par. 18 Haree Buku Kegiatan, tinan 1992, pájina 95-184.

[Tabela/Dezeñu iha pájina 27-29]

(Atu hetan format kompletu, haree livru)

Haʼu-nia inan-aman iha Rochester, Novaiorke

1948

Iha South Lansing atu tuir eskola Gilead neʼebé halaʼo ba dala 12

1949

Fern ho haʼu antes ami bá Itália

Capri, Itália

1952

Iha Turín no Nápoles hamutuk ho misionáriu seluk

1963

Fern hamutuk ho estudante Bíblia balu

“Ita labele husik ita-nia laran-manas atu la nakfurin tan”