Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Iden—?Hem i Ples We Olgeta Man Long Wol Oli Kamaot Long Hem?

Iden—?Hem i Ples We Olgeta Man Long Wol Oli Kamaot Long Hem?

Iden—?Hem i Ples We Olgeta Man Long Wol Oli Kamaot Long Hem?

TRAEM tingbaot se yu stap long wan naesfala ples we ol tri mo ol flaoa oli gru long hem. Ples ya i bigwan. Hem i no stap long taon mo i no gat wan stonwol i goraon long hem. I no gat noes blong ol trak mo i no gat noes blong plante man we oli stap wokbaot olbaot. Ples ya i kwaet, i ples blong pis, mo i no gat samting i spolem pis ya. Taem yu stap sidaon long naesfala ples ya, yu no harem we tingting blong yu i trabol from ol wari. Yu harem gud long bodi blong yu, yu no sik, hed blong yu i no soa, yu no soa samples long bodi blong yu. I no gat wan samting we i blokem yu blong harem gud fulwan long naesfala ples ya.

Ale, yu lukluk raon long ples ya. I gat ol naesfala flaoa we oli kalakala. Yu lukluk longwe, i gat wan smol reva i stap ron. Ol gras mo ol lif we san i saen long olgeta mo ol gras mo ol lif we oli stap aninit long sado blong ol tri, evriwan oli grin gud. Win i blu mo i gat gudfala smel blong ol flaoa. Yu harem noes blong ol lif we win i blu long olgeta, mo yu harem noes blong wan wotafol. Yu harem singsing blong ol pijin, mo yu harem noes blong ol smosmol bebet we oli stap flae olbaot, oli bisi long wok blong olgeta. ?Olsem wanem? ?Yu stap luk ol samting ya long tingting blong yu? ?Yu yu wantem tumas blong stap long wan ples olsem?

Long plante kantri, ol man oli bilif se olgeta man long wol oli kamaot long wan gudfala ples olsem. Skul blong ol man Jiu, ol skul we oli talem se oli Kristin, mo skul ya Islam, oli bilif long sem samting ya, se i gat wan ples we nem blong hem Iden, we long ples ya nao God i putum Adam mo Iv long hem. Baebol i tokbaot taem ya se i taem blong pis. Adam mo Iv, tufala i glad. Tufala i gat pis bitwin tufala. Tufala i gat pis wetem ol anamol. Mo tufala i gat pis wetem God, we hem i givim nambawan janis ya long tufala blong tufala i save laef gogo i no save finis long naesfala ples ya.—Jenesis 2:15-24.

Ol man long skul ya Hindu, olgeta tu oli gat prapa bilif blong olgeta se bifo we bifo olgeta i gat wan paradaes i stap. Ol man blong skul ya Budis, olgeta tu oli bilif se, long ol gudfala yia we ol lida blong olgeta, hemia ol Buda, oli stap kamtru long hem, wol i wan paradaes. Mo plante skul blong ol man Afrika, oli tijim ol man long sam stori we oli sem mak nomo long stori blong Adam mo Iv.

Long plante skul mo kastom blong ol man long wol, yumi save faenem sem tingting ya se, bifo olgeta, i gat wan paradaes. Wan man we i stap raetem ol buk, i talem se: “Plante neson oli holemtaet bilif ya se taem ol man oli no plante yet long wol, i gat wan paradaes i stap we ol man blong hem oli stret gud olgeta, oli fri, oli stap long pis, oli hapi, oli gat plante samting. I no gat man i slef blong nara man, i no gat raorao, i no gat faet. . . . Bilif ya nao i mekem we long evri neson, ol man oli wantem tumas blong gat wan laef olsem long paradaes mo oli stap lukaot rod blong kasembak laef ya.”

?From wanem i gat plante stori mo bilif long saed blong wan paradaes? ?From wanem evri neson oli gat ol stori we oli olsem memori blong wan gudfala ples bifo? ?Ating bilif ya i stap long evri neson from we evri man oli kamaot long sem ples? ?I tru se i gat wan gudfala ples we nem blong hem Iden bifo? ?I tru se fas man mo woman long wol hemia Adam mo Iv?

Sam man we oli no bilif long ol tingting ya, oli jikim man we i bilif olsem. Long taem blong yumi, ol man oli faenem plante niu save mo waes blong olgeta i kam antap, ale plante man oli stap talem se ol stori blong gudfala ples ya mo Adam mo Iv, oli kastom stori nomo. Samting we i save mekem yumi sapraes, hemia se plante lida blong skul tu oli no moa bilif long gudfala ples ya long Iden. Ol lida ya oli no stap tijim ol man blong bilif se bifo i gat wan gudfala ples long Iden. Oli talem se i neva gat wan ples olsem. Oli se stori blong gudfala ples ya Iden, hem i wan naesfala stori nomo, hem i wan pijatok no wan parabol nomo.

I tru, Baebol i talem plante stori we oli olsem parabol. Jisas tu, i talem plante parabol we ol man oli save gud tede. Be taem Baebol i tokbaot gudfala ples ya long Iden, hem i no tokbaot olsem se i wan parabol. Nogat. Hem i tokbaot ples ya olsem se hem i wan prapa ples. Yu traem tingbaot samting ya. Sipos stori blong Iden i giaman, hemia i min se ol narafala stori blong Baebol tu oli giaman ?Yu ting se i stret blong talem olsem? Nogat. Taswe bambae yumi tokbaot from wanem sam man oli gat tingting ya se stori blong Iden i giaman, mo bambae yumi traem pruvum sipos tingting blong olgeta i stret no i no stret. Biaen bambae yumi tokbaot from wanem i impoten tumas we yumi tingting gud long ol samting we oli hapen long gudfala ples ya long Iden.