Skip to content

Al lo konteni

Edenn—Eski i ti landrwa kot imen ti reste lontan?

Edenn—Eski i ti landrwa kot imen ti reste lontan?

Edenn​Eski i ti landrwa kot imen ti reste lontan?

IMAZIN ou dan en zarden. Napa okenn distraksyon e ou pa tann okenn tapaz. Sa zarden i tre gran e napa nanryen ki enteronp son trankilite. An plis ki sa, ou napa okenn traka, maladi, alerzi, oubyen douler. Ou santi ou leze pour adapte avek sa lanvironnman toultour ou.

Premye keksoz ki ou remarke i sa kantite diferan kouler fler byen atiran, apre ou lizye i ganny atire par refleksyon lalimyer lo en pti larivyer. Apre, ou remark sa gran kantite verdir ek bann zerb dan soley ek lonbraz. Ou santi sa pti divan rafresisan lo ou lapo e sa loder parfimen ki i anmenn avek li. Ou tann divan kot i soufle dan fey, sa son delo kot i koule lo ros, bann zwazo ki pe sante e kriy kanmarad, e ou antann bann zensek kot pe travay. Pli ou mazin lo la, eski pa i fer ou anvi viv dan en landrwa parey?

Dimoun dan lemonn antye i krwar ki imen ti viv dan en landrwa koumsa o konmansman. Pour plizyer syek, bann manm dan larelizyon Zwif, Kretyen ek Islanm in ganny ansennyen konsernan zarden Edenn, landrwa kot Bondye ti met Adan ek Ev reste. Dapre Labib, zot ti annan en lavi trankil e ere. Zot ti anpe avek kanmarad, bann zannimo e avek Bondye, ki ti donn zot sa lespwar pour viv pour touzour dan sa zoli lanvironnman.​—Zenez 2:15-24.

Bann Endou osi i annan zot prop lide lo en paradi ki ti egziste byen lontan. Bann Boudis zot, zot krwar ki bann gran sef relizye oubyen sa ki zot apel Bouda, i vin dan en peryod letan kot lemonn i parey en paradi. I osi annan plizyer larelizyon Lafrik ki ansenny bann zistwar ki resanble bokou sa ki pour Adan ek Ev.

Anfet, i annan diferan larelizyon ek tradisyon imen ki ansenny konsernan en paradi lo later. En ekriven ti ekrir: “Bokou dimoun i krwar ki i ti annan en paradi ki ti egziste dan letan lontan, ki ti ganny karakterize par perfeksyon, laliberte, lape, lazwa, kot tou keksoz ti annabondans, personn pa ti ganny forse, ti napa presyon ek bann konfli . . . Sa krwayans ti fer bann dimoun an zeneral devlop en lanvi pour sa paradi ki’n perdi, me ki pa’n ganny oubliye e en gran dezir pour reganny li.”

Eski i posib ki tou sa bann zistwar ek tradisyon i annan menm lorizin? Eski i posib ki dimoun an zeneral in ganny enfliyanse par en keksoz ki ti vreman egziste? Eski i ti vreman annan en zarden Edenn dan letan lontan ek de dimoun ki ti apel Adan ek Ev?

Bann dimoun ki dout Labib i monk sa krwayans. Dan sa letan ki nou pe viv kot lasyans i annan plis lenfliyans, bokou i panse ki zarden Edenn i zis en kont oubyen lezann. Me i enteresan pour note ki pa tou dimoun ki dout Labib ki pa relizye. Bokou sef relizye i ankouraz dimoun pour pa krwar ki i ti annan en zarden Edenn. Zot dir ki en landrwa koumsa, pa’n zanmen egziste. Zot dir ki sa zistwar i zis en konparezon, en lezann, oubyen en parabol.

Byensir, i annan bann parabol dan Labib. Zezi li menm ti rakont bann ki byen koni ozordi. Me par kont, Labib i prezant sa resi lo Edenn, pa konman en parabol, me konman listwar, ki senp e kler. De lot kote, si sa bann levennman pa’n zanmen arive, ki mannyer nou pou kapab met konfyans dan larestan keksoz ki Labib i dir? Annou egzaminen akoz serten dimoun i doute ki zarden Edenn ti vreman egziste e vwar si zot rezon i valab. Apre, nou pou egzaminen akoz sakenn ant nou i devret enterese avek sa resi.