Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

A Edén ¿bʼɇmi ngejenu kua o mbꞹrꞹ o nga̱ra̱ ntee?

A Edén ¿bʼɇmi ngejenu kua o mbꞹrꞹ o nga̱ra̱ ntee?

A Edén ¿bʼɇmi ngejenu kua o mbꞹrꞹ o nga̱ra̱ ntee?

RITSJIJÑIGE dʼa nrrajme ke rgi bʼꞹnkʼe kja dʼa trʼajardín ke me na zøø, søø ri sentioge ne paz kꞹ dya bʼꞹbʼꞹ kja dʼa ciudad. Dya bʼꞹbʼꞹ kʼꞹ pje ri nzhumꞹge, me ri zante  ñe dya pje ri ꞹtsʼꞹ. Me rgi kjentrjoge texe kʼo ri bʼꞹbʼꞹnu.

Kua ja nrre ri jñaxtrjo me na zøø: ma pjatrꞹ jyarꞹ me juɇsʼi xo søø ri jñanrrꞹ o xo̱rꞹ yo pjiño ñe yo nrre nʼaño color yo xirⱥjnⱥ, nujnu xo ri dyⱥrⱥ ma kʼe nrrajma kjapꞹ ra juantrʼa o xii yo pjiño, ma to̱o̱ yo chʼinsʼꞹꞹ, ma me nzhii yo ubi ga jyodʼꞹji kʼꞹ a ziji ñe ma ni ma nga nrrøgꞹ yo nrree kja nrroo... ¿ Kjo dya gi nee ri minkʼenu ?

Kja texe ne Xoñijomꞹ, na punkjꞹ ntee mbeñeji ke je ga kjanu go minji yo otrʼꞹ ntee. Nrreze mi jingua, yo judío, yo cristiano ñe yo musulmán creoji ke kʼo otrʼꞹ in tatazgøji o minji kja nu jardín a Edén. Ne Biblia jizhi ke me ma joo jama mimibi, na ngeje me mi mⱥbi mi pjøstebi ñe mi bʼꞹnkui en paz ko yo animale. Xo ñeje, mi amigobi ko e Diosi, angeze bi unꞹbi kʼa oportunidad ro minkui kja kʼe jardín ñe ro yøsʼꞹbi (Génesis 2:​15-24).

Yo hindú xo jizhiji ke mi je̱kʼa go bʼꞹbʼꞹ dʼa paraíso. Na punkjꞹ budista creoji ke yo xiji budas (nukʼo ngeji o maestros religiosos angezeji), bo nga̱rꞹji nuʼmꞹ mi nge kʼo xiji yo época doradas kja dʼa Xoñijomꞹ ke mi nzakja dʼa paraíso. Xo a kjanu, na punkjꞹ yo religión yo gua mbꞹrꞹ a África pezheji bʼezhe ke exe chjɇnjui nujyo go kjogꞹ ko e Adán ñe e Eva.

Ngekʼua, kjꞹle yo religiones ñe culturas yo creoji ke mi trʼajingua go bʼꞹbʼꞹ dʼa paraíso. Dʼaja historiador ke ni chju̱u̱ Jean Delumeau go mama: “na punkjꞹ culturas go creoji ke go bʼꞹbʼꞹ dʼa paraíso mi trʼajingua nuja mi ngeji perfectos, mi pɇsʼiji libertad, mi pɇsʼiji paz, mi mⱥji, dya pje mi bʼɇzhiji, dya mi chu̱ji, dya mi nzhumꞹji ñe dyaja mi kjogꞹ kʼo na sʼoo. [...] Ngekʼo na punkjꞹ ntee me netrjoji ra minji ja kʼo ma minji kja kʼe paraíso kꞹ go bʼɇzhi, pe axi jyombeñeji, me xo nga neji ke nrro ra bʼꞹntrjo”.

¿Pjinga zø nrre nʼaño yo cultura dyotrjui kʼo creoji? ¿Bʼꞹma “na punkjꞹ ntee” nrre mbentrjoji a kjanu na ngeje bʼɇmi go bʼꞹbʼꞹ dʼa paraíso? ¿Kjo na kjuana go mimibi kʼe Adán ñe kʼe Eva kja kʼe jardín de Edén?

Bʼꞹbʼꞹ kʼo trjeñeji ma ⱥrⱥjiyo, axtrja creoji. Ja kʼo ga kjaa nu cienciadya, dya dʼatrjo kʼo mbeñe ke ne bʼezhe ne Paraíso dyabo bʼɇchjine. Ñe janzi kʼo otrʼꞹji a xojñi kja yo religión xo manji ke dya mejme go bʼꞹbʼꞹ kʼe jardín a Edén ñe ke nu bʼezhe ngextrjo ngeje dʼa parábola.

Na kjuana, kja ne Biblia tʼøpjꞹ na punkjꞹ parábolas. Kʼo nrra pa̱rtjoji ngeje kʼo go mbezhe e Jesús ngekʼua ru̱ jichi o discípulos. Pe ne Biblia, dya jizhi ne bʼezhena nzakja dʼa cuento, jizhi kʼo bʼɇmi go kjogꞹ kja kʼe Jardín a Edén. Mꞹ dya ru̱ kjuanayo, ¿kjo søø ru̱ creoji kʼo xe tʼøpjꞹ kja o Jñaa e Mizhokjimi? Nudya, ¿ja gi nuu ma ra nuji pjinga janzi ntee yembeñeji ra creojikʼo? Kjanu ra nuji nrre nʼaño razones pjekja na na joo ra nuji ni mubi ne bʼezhena.