Okuti Kuali Umwe Otyikunino Tyo Endene?

OVE wii ehipululo lia Andau na Eva nolio tyikunino tyo Endene? Ehipululo olio liiwe novanthu ovanyingi mouye. Omokonda yatyi uhatangela konthele yotyo? Likahi mu Gênesis 1:26–3:24. Ononthele mbakolela mehipululo olio ombombu:

Jeova Huku a watunga omunthu neheke, iya emuluku okuti o Andau, emupake motyikunino pofika iihanwa okuti o Endene. O Huku muene watuikile otyikunino otyo. Ankho tyatalala nawa, nokueyula ovipuka oviwa, nomiti viima ovinyango. Pokati ankho pena ‘omuti wenoñgonoko liotyiwa notyivi.’ Huku wailika ovanthu okulia komuti oo, evepopila okuti inkha valiako mavankhi. Iya konyima, Jeova alingila Andau omukai wae Eva, okumutunga nolupati lumwe lwa Andau. Huku wevepele otyilinga tyokuyunga otyikunino nokuvepopila opo velityite avayulisa oohi.

Etyi Eva ankho ekahi aike, onyoka aipopi nae, okumuhongiliya opo alie kotyinyango tyailikwa, okupopia okuti Huku wemukemba  iya ukahi nokuholeka otyipuka tyimwe otyiwa, matyimukalesa nga Huku. Oe etavela iya ali otyinyango tyailikwa. Konyima, Andau nae elipake kumwe nae, okuhetavela ku Huku. Jeova ahitisa Andau na Eva, nonyoka. Konyima ovanthu ovo avatewa motyikunino tyombembwa, iya onoandyu ambukala pombundi nokuyunga.

Pokati kovanongo vomouye, novahipululi, vamwe vetavela okuti ehipululo likahi Mombimbiliya momukanda wa Genesis, oliotyotyili. Tupu hono, kuna ovanthu ovanyingi vehetavela ehipululo olio. Mahi, omokonda yatyi ovanthu vehetavelela ehipululo lia Genesis konthele ya Andau na Eva notyikunino tyo Endene? Tutalei ovipuka vikuana ovanthu ovo vehetavelela.

1. Okuti otyikunino tyo Endene ankho omphangu yotyotyili?

Omokonda yatyi ovanthu vetyipatanena? Mokutala otyitateka otyo tyaetuako novanongo vomouye. Mokueenda kuomanima, ovanongo vokulilongesa konthele ya Huku, vehole okupopia okuti otyikunino nkhele kuna oku tyikahi. Mahi, onongeleya mbahindilwa nelongeso liovanongo ova Gregu Platau na Aristotele, vapopia okuti pano pohi kapenekale omphangu yombembwa. Tyafuile o keulu vala. Ngotyo, ovanthu vokulilongesa konthele ya Huku vapopia okuti Omphangu yombembwa yali vala keulu. b Vamwe vapopia okuti otyikunino ankho tyikahi konthongo-nthongo yomphunda imwe yaya unene peulu opo otyikunino tyihanyonwe novivi via pano pohi. Ovakuavo vati ankho tyikahi Kokulio ine Okokumbili Kuekumbi, kuna kuaoyela oohi. Nkhele vakuavo vati ankho tyikahi kombanda yohanyi ine opopepi nayo. Moluotyo, olusoke luokuti o Endene ounkhembi kaluhuvisa. Hono, ovanongo vamwe kavetavela okuti kuali otyikunino tyo Endene, okusoka okuti kakuali omphangu ngoyo.

Anthi, Ombimbiliya kailongesa ngotyo konthele yotyikunino. Mu Gênesis 2:8-14, tulilongesamo unene konthele yotyikunino otyo. Ankho tyikala koutundilo yofika iihanwa okuti o Endene. Ankho itapelwa nondongi onene yelitepula onondongi ononkhuana. Kese ndongi itumbulwa kenyina noku yenda nako. Otyo tyikahi nokunumanesa ovanongo tunde kohale, iya ovanyingi vapola onthele oyo Mombimbiliya ipopia konthele yomphangu oyo yaliko kohale. Anthi, vapopia ovipuka ovinyingi vipililika elongeso olio. Okuti otyo tyilekesa okuti etyi Ombimbiliya ipopia konthele yo Endene, notyikunino tyayo, no nondongi mbayo omatutu ine ounkhembi?

Nkhele tala: Ovipuka vaiendele mo Endene viapitako omanima 6.000 konyima. Ovipuka ovio viahonekwa na Moisesi, iya tyipondola wevipopililue komulungu ine hamwe ankho viahonekwa. Tyetyi, Moisesi wevihoneka etyi palamba omanima 2.500 tunde etyi viaendako. Ehipululo lio Endene oliokohaliale. Okuti, pahe onondongi no ku mbuenda nako mbapiluluka mokueenda kuomanima? Oohi ina ononkhono ononene, apeho ipilauluka.  Kohika kuna kuali o Endene apeho kupita ovinimawe ovinene. Povinimawe viaenda mouye, ovinyingi viapita kohika oko. Konofika oko omapilauluko oo amoneka apeho. Haunene, Ombila Onene yo kononthiki mba Noe, yapilulula oohi monkhalelo tuhei hono. c

Ovipuka vimwe vihehi viotyotyili twii konthele yo Endene ovievi: Ehipululo lia Genesis lipopia okuti otyikunino otyo, ankho omphangu yotyotyili. Ponondongi ononkhuana mbapopiwamo, o Eufrate no Tigre ine Hidekele, hono nkhele oko mbukahi, iya onondyivi-ndyi mbambo mbumwe mbelikalela unene popepi. Ehipululo lipopia alo umwe omanyina ovilongo omu onondongi ombo ankho mbukuata, no nondyivi-ndyivi ankho mbuiwe nawa pofika opo. Kovanthu vo Isilayeli kohale, okutanga ehipululo olio, ankho vetyinoñgonoka nawa.

Okuti oviso, nonoñgano otyo vipopia ngotyo? Ine viholeka ovipuka vimwe vipondola okutalwa nawa ine okuaanyua? “Polo, ine opopo vala,” ongotyo tyihimbika onoñgano. Anthi, mehipululo liotyili ovanthu vehole okukutikinyamo ovipuka viakolela, ngetyi tyilinga ehipululo lio Endene.

2. Okuti otyili Huku walinga umwe Andau neheke iya Eva emutungu nolupati lwa Andau?

Ovanongo hono vetavela okuti olutu luomunthu luna ovipuka ovinyingi viesukisa vivasiwa meheke. Mahi, oñgeni ovipuka ovio viapakwa kumwe pala okulinga omunthu una omuenyo?

Ovanyingi vapopia okuti omuenyo weyako vala awike, wahimbikila koupuka oututu, iya mokueenda kuomanima omanyingi avikala ovipuka viepuiya unene. Ondaka “oututu” ipondola okunguanguanesa, tyetyi ovipuka aviho vina omuenyo alo umwe okaselula keke kamoneka vala no nomakina, nako kepuiya unene. Kutupu natyike tyilekesa okuti kese tyimwe tyina omuenyo tyeyako vala atyike. Anthi, ovipuka aviho vina omuenyo, vilekesa nawa okuti viatungwa nomunthu omunongo unene tyipona onthue. d—Romanos 1:20.

 Okuti ove upondola okutehelela otyiimbo tyihikwa nawa ine okutala ondyuo yefiwa nawa ine okuhuva okutala ovipuka vilekesa ounongo, nkhele otualako okupatana okuti kutupu ou wevilinga? Ndati! Mahi ovipuka ovio vikahi kokule-kule unene nonkhalelo yepuiya, nokuehiwa ine nounongo omu olutu luomunthu luatungwa. Oñgeni tupondola okusoka okuti olutu lutupu Omupakeko? Tupu, ehipululo lia Genesis lihangununa okuti pu aviho vina omuenyo kombanda yoohi, ovanthu vala vatungwa otyifuika tya Huku. (Gênesis 1:26) Moluotyo, ovanthu vala pano pohi vapondola okulekesa ehando lia Huku liokutunga ovipuka, mokonda valinga ovilinga vihuvisa, oviimbo, nomaunongo omakuavo. Otyo katyilekesa okuti Huku omutungi wavilapo vali tyipona onthue?

Okuti ankho tyemupuiyile okutunga omukai nolupati luomulume? e Huku ankho upondola okutyilinga mononkhalelo ononkhuavo, mahi onkhalelo atunga omukai yakolela unene. Oe wahandele omulume nomukai velinepe avakala tyeliwaneka, ngatyina “ohitu ike” vala. (Gênesis 2:24) Otyo katyivatela omulume nomukai okulikuatesako okukala noupanga omuwa, okulekesa ounongo noluembia lwo Mupakeko wavo?

Haunene, hono ovanthu vokulilongesa oku ovipuka viatuka, vetavela okuti ovanthu aveho vatuka komulume wike vala nomukai wike. Okuti, tyotyili ehipululo lia Genesis ounkhembi?

3. Omuti wenoñgonoko nomuti womuenyo, ngoti onoñgano.

Tyotyili, ehipululo lia Genesis kalilongesa okuti omiti ovio ankho vina epondolo liavilapo. Anthi, ankho omiti viotyotyili Jeova aavele otyilekeso tyakolela.

Hono tupu ovanthu ha ngotyo valinga? Mongeleka, omukoyesi hamwe ulondola konthele yokukala nonthilo nombonge. Ha nomesa, novimato ine ovipuka vikahi mombonge yovakoyesi ahanda vihumbwe, anthi ovitumino viombonge oyo. Tupu onohamba mbumwe mbukala nomphangoti nekolowa ngotyilekeso tyoutumini wavo.

Iya omiti ovio vivali ankho otyilekeso tyatyi? Kuna omalongeso omanyingi epuiya konthele yotyo. Ekumbululo liaviuka,  namphila lihepuiyile, liakolela unene. Omuti wokunoñgonoka otyiwa notyivi, ulekesa okuti o Huku vala watokala okutokola otyivi. (Jeremias 10:23) Tyotyili okuvaka komuti oo onkhali! Iya, omuti womuenyo ulekesa otyali tyiawa vala na Huku—omuenyo uhapu.—Romanos 6:23.

4. Okuti onyoka yapopile, ngoti oluñgano.

Tyotyili, omahipululo oo konthele yomukanda wa Genesis, apondola okunguanguanesa, haunene inkha katutange omahipululo omakuavo Ombimbiliya. Mahi, Ovihonekwa viyandyulula katutu-katutu ehipululo olio.

Olie ine oityi tyalingisa ngatyina onyoka oyo ipopia? Ova Isilayeli kohale ankho vei ovipuka ovikuavo viyandyulula nawa etyi tyalinga onyoka oyo. Mongeleka ankho vetyii okuti namphila ovinyama kavipopi, oandyu ipondola okulingisa otyinyama ngatyina tyipopia. Tupu Moisesi wahoneka ehipululo konethele ya Balaau. Huku watumine oandyu ilingise otyimbulu tya Balaau tyipopie ngatyina omunthu.—Números 22:26-31; 2 Pedro 2:15, 16.

Okuti onoandyu ononkhuavo, okukutikinyamo mbuna mbuyele Huku, mbupondola okulinga omahuviso? Moisesi wamuene ovimbanda vio Egitu vihetekela omahuviso a Huku, okutyitula otyimuti atyikala onyoka. Epondolo liokulinga omahuviso oo ankho litunda vala konoandyu onondyale mba Huku.—Êxodo 7:8-12.

Tyimoneka nawa okuti Moisesi tupu oe wahoneka omukanda wa Jobe. Omukanda oo ulongesa unene konthele yonkhalamutwe yonondyale mba Huku, Satanasi, una wapatana ekolelo liovaumbili aveho va Jeova. (Jó 1:6-11; 2:4, 5) Okuti ova Isilayeli kohale ankho vetavela okuti Satanasi waundapesa onyoka mo Endene ngatyina ipopia, opo ayondye Eva, okunyona ekolelo liae mu Huku? Tyafuile otyo.

Okuti o Satanasi wapopila konyima yonyoka? Etyi palamba omanima, Jesus apopi konthele ya Satanasi okuti “onkhembi, tupu ohe younkhembi.” (João 8:44) Okuti “He younkhembi” hae wapopia ounkhembi wotete? Ounkhembi wotete uvasiwa monondaka onyoka yapopila Eva. Okupililika etyi Huku alondola okuti una ulia kotyinyango tyailikwa mankhi, onyoka yati: “Tyotyili kamamunkhi.” (Gênesis 3:4) Tyotyili, Jesus ankho utyii okuti Satanasi oe wapopila konyima yonyoka. Eholololo Jesus aavelele apostolu João liatetulula otyitateka otyo, etyi aihana Satanasi okuti “onyoka yokonthuko.”—Revelação [Apocalipse] 1:1; 12:9.

Okuti tyipuiya okutavela okuti oandyu ipondola okulingisa onyoka ngatyina ipopia? Alo umwe ovanthu vehena epondolo ngo lio noandyu, vapondola okulingisa otyipuka ngatyina tyikahi nokupopia.

 Elekeso Liava Ondundo Onene

Okuti ove kutavela okuti vana vehetavela kehipululo lia Genesis, vetupu ehunga nalike? Tupu, kuna omalekeso apama okuti ehipululo olio oliotyotyili.

Mongeleka, Jesus Kristu wihanua okuti “ombangi yekolelo no yotyotyili.” (Revelação 3:14) Mokonda Jesus ankho omunthu uhena nkhali, oe nalumwe akembele, ine okupililika otyili. Haunene, oe walongesa okuti oe ankho ukahikoale kohale etyi nkhele eheneye pano pohi. Tyotyili, oe ankho ukala na Tate yae Jeova, “puetyi ankho kuhena ouye.” (João 17:5) Moluotyo, etyi omuenyo wahimbika kombanda yoohi, Jesus ankho unale omuenyo. Olie upondola okuava oumbangi wayumbua vali onthumbi tyipona Jesus?

Jesus wapopile konthele Andau na Eva okuti ovanthu votyotyili. Oe wapopia konthele yotyinepo tyavo etyi ahangununa otyitumino tya Jeova tyokunepa omunthu wike vala. (Mateus 19:3-6) Inkha kavakaleleko, iya otyikunino omu vali onoñgano vala, ngotyo na Jesus onkhembi. Okusoka ngotyo katyaviukile! Jesus ankho ukahi keulu, iya wamuene otyitateka tyapita motyikunino otyo. Oityi tyipondola okutukalesa vali nonthumbi tyipona otyo?

Tyotyili, okuanya ehipululo lia Genesis, tyinyona ekolelo mu Jesus. Tupu otyo, tyityilika omunthu okunoñgonoka onosapi mbumwe mbakolela Mbombimbiliya, nomilao viungumanesa. Ñgeni ngotyo? Tutyitalei.

[Onondaka Poutoi]