Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

¿Jach wa tu jaajil anchaj u jardinil Edén?

¿Jach wa tu jaajil anchaj u jardinil Edén?

¿Jach wa tu jaajil anchaj u jardinil Edén?

YAʼAB máakoʼobeʼ tsʼoʼok u yuʼubikoʼob u tsikbalil Adán yéetel Eva le yanoʼob kaʼach tu jardínil Edénoʼ. Chéen baʼaleʼ mix juntéen u xokoʼob teʼ Bibliaoʼ. Wa taak a xokikeʼ jeʼel u páajtal a wilik tiʼ Génesis 1:26–3:​24. Lelaʼ letiʼe baʼax úuchaʼ:

Jéeobaeʼ * tu beetaj le yáax wíinik yéetel luʼumoʼ ka tu tsʼáaj u kʼaabaʼt Adán, tsoʼoleʼ ka tu tsʼáaj tiʼ junpʼéel nuxiʼ jardín tiaʼan tiʼ junpʼéel lugar ku kʼaabaʼtik Edéneʼ. Dios preparart le jatsʼuts lugaroʼ, tu beetaj u yantal jaʼiʼ yéetel yaʼab cheʼob ku tsʼáaikoʼob u yich. Tu chúumukil le jardínoʼ tu beetaj u jóokʼol le cheʼ «utiaʼal u kʼaj óoltaʼal baʼax uts yéetel baʼax kʼaasoʼ». Ka tu yaʼaleʼ le máax ken u jaant u yich le cheʼaʼ yaan u kíimil. Junpʼéel kʼiin túuneʼ Dioseʼ tu jóoʼsaj junpʼéel u baakel u chʼalaʼatel Adáneʼ ka tu beetaj Eva, le yáax koʼoleloʼ. Tsʼoʼoleʼ tu yaʼalajtiʼob ka u kanáantoʼob le jardínoʼ, ka yanak u paalaloʼob yéetel ka u chupoʼob le Luʼumaʼ.

Juntéenjeak le tiaʼan Eva chéen tu juunaloʼ juntúul kaaneʼ tu yaʼalajtiʼ ka u jaant u yich le cheʼ aʼalaʼabtiʼ maʼ u jaantikoʼ. Le kaanoʼ tu yaʼalaj tiʼ Evaeʼ chéen táan u tuʼusloʼob tumen wa ka u jaantoʼob u yich le cheʼoʼ yaan u pʼáatloʼob jeʼex Dioseʼ. Evaeʼ tu creertaj le baʼax aʼalaʼabtiʼoʼ ka tsʼoʼokeʼ Adán xaneʼ tu jaantaj u yich le cheʼoʼ. Jéeobaeʼ tu yaʼalaj baʼax castigoil ken u tsʼáa tiʼ Adán yéetel Eva bey xan tiʼ le kaanoʼ, ka tsʼoʼokeʼ tu jóoʼsoʼob teʼ Paraísooʼ yéetel tu tsʼáaj ángeloʼob utiaʼal u kʼatkoʼob u bejil u jardínil Edén.

Úuchjeakileʼ yaʼab máakoʼob kaʼanchajaʼan u xookoʼobeʼ ku yaʼalikoʼob jach jaaj baʼax ku yaʼalik u libroil Génesis. Chéen baʼaleʼ teʼ kʼiinoʼobaʼ yaʼab máakoʼobeʼ maʼ tu creerkoʼob. ¿Baʼax ku yaʼalik le máakoʼobaʼ? Koʼox ilik cuatro preguntaʼob suuk u beetaʼal.

1. ¿Tuʼux yaan kaʼach u jardínil Edén?

Máan yaʼab años táan u yaʼalik le teólogoʼoboʼ láayliʼ tiaʼan le Paraíso way Luʼumeʼ. Ka máan kʼiineʼ le Iglesiaoʼ joʼopʼ u creertik baʼax ku yaʼalik le filósofoʼob jeʼex Platón yéetel Aristótelesoʼ. Letiʼobeʼ ku yaʼalikoʼob kaʼacheʼ maʼ tu páajtal u yantal mix baʼal perfecto way Luʼumeʼ. Yoʼolal leloʼ le teólogoʼoboʼ káaj u yaʼalikoʼobeʼ le Paraísooʼ tiaʼan tiʼ junpʼéel lugar naatsʼ teʼ kaʼanoʼ. Yanoʼobeʼ tu yaʼaloʼobeʼ tiaʼan tu punta junpʼéel nuxiʼ montaña jach táaj kaʼanaleʼ, uláakʼoʼobeʼ tu yaʼaloʼobeʼ tiaʼan tu xuul le Luʼumaʼ yéetel yaneʼ tu yaʼaleʼ tiaʼan bin teʼ Lunaoʼ. Yoʼolal tuláakal le baʼax ku yaʼalaʼaloʼ káaj u creertaʼaleʼ le Paraísooʼ chéen junpʼéel cuento. Yaan máakoʼob jach xooknajaʼanoʼobeʼ ku yaʼalikoʼobeʼ mix tuʼux teʼ mapa ku chíikpajal u jardínil Edénoʼ tumen maʼ anchajiʼ.

Pero le Bibliaoʼ yaanal bix u tsolik tuʼux yaan kaʼach le Paraísooʼ. Por ejemploeʼ Génesis 2:​8-​14, ku yaʼalikeʼ le Paraísooʼ tiaʼan kaʼach tu lakʼinil junpʼéel lugar ku kʼaabaʼtik Edéneʼ. Teʼeloʼ yaan kaʼach junpʼéel río tuʼux ku jóokʼol uláakʼ kanpʼéel ríoʼobiʼ. Tsʼoʼoleʼ ku yaʼalik u kʼaabaʼ cada junpʼéel tiʼ le ríoʼoboʼ yéetel ku yaʼalik tak tuʼux ku máan u jaʼil. Tsʼoʼok u máan yaʼab años táan u paʼik u pool le máaxoʼob kaʼanchajaʼan u xookoʼob utiaʼal u yojéeltikoʼob jach tuʼux yaan kaʼach le Paraíso ku yaʼalik u libroil Génesisoʼ. Chéen baʼaleʼ tak bejlaʼa maʼ páajchajak u yojéeltikoʼob jach tuʼux yaniʼ. ¿U kʼáat wa túun u yaʼaleʼ le baʼax ku yaʼalik le Biblia yoʼolal u jardínil Edénoʼ maʼ jaajiʼ?

Maʼ unaj k-tuklik wa maʼ jaajiʼ. Kʼaʼajaktoʼoneʼ le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ tsʼíibtaʼab walajki 6,000 añosaʼ. Le ka tu tsʼíibtaj Moisés u libroil Génesiseʼ tsʼokaʼaniliʼ u máan kex 2,500 años saʼatak le Paraísooʼ. Maʼ xaaneʼ letiʼ xaneʼ chéen tu yuʼubaj u tsikbaltaʼal wa chéen tu xokaj. Jeʼex k-ilkoʼ úuch saʼatak le Paraíso tu kʼiiniloʼob Moisésoʼ. ¿Jeʼel wa túun u páajtal u kʼexpajal bix u yilaʼal le lugaroʼob kéen máanak kʼiinoʼ? Jeʼeleʼ, u jaajileʼ le Luʼumaʼ mantatsʼ tu kʼexpajal. Le tuʼux ku tuklaʼal anchaj u jardínil Edénoʼ teʼ kʼiinoʼobaʼ jach táaj chich u tíitkuba le Luʼumoʼ. Tsʼoʼoleʼ le Búulkabal taasaʼab tumen Diosoʼ jach yaʼab baʼax tu kʼexaj way Luʼumeʼ. Le beetik jeʼel u páajtal k-aʼalikeʼ le ríoʼob yéetel le uláakʼ baʼaloʼob yaan way Luʼumeʼ kʼexpajoʼob ka máan kʼiin. *

U libroil Génesiseʼ ku yaʼalikeʼ jach tu jaajil anchaj u jardínil Edén. Tiʼ le kanpʼéel ríoʼob ku chʼaʼchiʼitikoʼ le Éufrates yéetel Tigris wa Idekeloʼ láayliʼ yanoʼob tak bejlaʼeʼ yéetel maʼ náach yaniloʼobiʼ. Tsʼoʼoleʼ ku yaʼalik u kʼaabaʼ le lugaroʼob tuʼux ku máan le ríoʼoboʼ yéetel le baʼaxoʼob ku jóoʼsaʼal teʼ luʼumoʼ. Le israelitaʼob kaʼachoʼ jach u kʼaj óoloʼob le lugaroʼobaʼ.

Le cuentoʼob ku tsikbaltaʼal tumen le máakoʼoboʼ maʼatech u yaʼalik jach bix u kʼaabaʼ le lugaroʼoboʼ mix le baʼaloʼob yaan naatsʼ tiʼoʼ. Tsʼoʼoleʼ ku yilaʼal maʼ u tsʼaʼabal datos jeʼel u páajtal u investigartaʼaleʼ. Yaʼabeʼ bey u káajaloʼobaʼ: «Juntéenjeak tiʼ junpʼéel lugar náach yanileʼ...». Pero le Bibliaoʼ le kéen tʼaanak tiʼ u jardínil Edéneʼ ku yaʼalik u kʼaabaʼ le lugaroʼoboʼ yéetel le baʼaxoʼob yaan teʼ kʼiinoʼoboʼ. Ku tsikbaltik jeʼex suuk u tsikbaltaʼal junpʼéel baʼal jach tu jaajil uchaʼaneʼ.

2. ¿Jach wa tu jaajil Adán yéetel Evaeʼ beetaʼaboʼob jeʼex u yaʼalik le Bibliaoʼ?

Le científicoʼoboʼ tsʼoʼok u yilkoʼobeʼ u wíinklil máakeʼ beetaʼan yéetel le baʼaloʼob yaan way Luʼumeʼ. Chéen baʼaleʼ, ¿baʼax túun beet u nupkuba le baʼaloʼob utiaʼal u formarkoʼob juntúul wíinikoʼ?

Yaʼab científicoʼobeʼ ku yaʼalikoʼobeʼ le kuxtaloʼ chéen bey úuchik u yantaloʼ. Ku yaʼalikoʼobeʼ yaan baʼaloʼob jach pʼayachtak yéetel jach simpleʼob tu nupubaʼobeʼ ka evoluciónarnajoʼob tu yáamil u millonesil años hasta ka suunajoʼob baʼaloʼob kuxaʼanoʼob. U jaajileʼ mix junpʼéel tiʼ le baʼaloʼob kuxaʼanoʼob jeʼel u páajtal u yaʼalaʼal wa simpleʼobeʼ. Por ejemploeʼ tak chéen junpʼéel célulaeʼ maʼ chéen chʼaʼabil u naʼataʼal bix u meyajiʼ. Minaʼan mix baʼal eʼesik wa chéen bey anchajik wíinikoʼ, baʼaxeʼ tuláakal baʼax eʼesikeʼ yaan juntúul máax jach yaan u naʼat beet tuláakal baʼal kuxaʼan (Romanos 1:​20). *

Máans ta tuukuleʼ táan a wuʼuyik junpʼéel jatsʼuts paax, táan a chaʼantik junpʼéel jatsʼuts dibujo wa táan a wilik bix u meyaj junpʼéel baʼal tsʼoʼok u inventartaʼal jeʼex junpʼéel celulareʼ. A tuklikeʼ, ¿chéen wa tu juunal anchaj le baʼaloʼobaʼ? ¿Máasaʼ maʼ? U jaajileʼ mix junpʼéel tiʼ le baʼaloʼob u beetmaj wíinik jeʼel u páajtal u keʼetel yéetel le bix jatsʼutsil beetaʼan u wíinklil máakoʼ. ¿Máasaʼ leloʼ ku yeʼesik yaan máax beetoʼon? U libroil Génesiseʼ ku yaʼalikeʼ Dioseʼ tu beetoʼon jeʼel bix letiʼeʼ (Génesis 1:​26). Leloʼ ku yeʼesik baʼaxten wíinikeʼ ku páajtal u beetik yéetel u inventartik jatsʼuts baʼaloʼob. Wa wíinik ku páajtal u beetik yaʼab jejeláas baʼaloʼobeʼ, ¿máasaʼ maʼ unaj u jaʼakʼal k-óol k-ojéeltik Dioseʼ tu beetoʼon yéetel luʼumiʼ?

Kux túun Eva, ¿jach wa tu jaajil beetaʼab yéetel junpʼéel u baakel u chʼalaʼatel Adán? U jaajileʼ Dioseʼ chéen chʼaʼabil úuchik u beetik leloʼ. * Letiʼeʼ jeʼel u páajtal kaʼach u yéeyik uláakʼ forma utiaʼal u beetik Evaeʼ. Pero úuchik u beetik beyoʼ Dioseʼ tu yeʼeseʼ le kéen tsʼoʼokok u beel Adán yéetel Evaeʼ u kʼáat ka u bisubaʼob tubeel yéetel ka pʼáatkoʼob «junpʼéeliliʼ wíinklil» (Génesis 2:​24). Jeʼex k-ilkoʼ le xiib yéetel le koʼoleloʼ beetaʼaboʼob utiaʼal u paklan áantkubaʼob, utiaʼal u yaabiltikubaʼob yéetel utiaʼal u kanáantkubaʼob. ¿Máasaʼ leloʼ ku yeʼesikeʼ Dioseʼ jach nojoch u yaabilaj yéetel u naʼat?

Yaan especialistaʼobeʼ ku yaʼalikoʼobeʼ tuláakal wíinikeʼ taal chéen tiʼ juntúul xiib yéetel chéen tiʼ juntúul koʼolel. Jeʼex túun k-ilkoʼ yaan baʼaxoʼob eʼesik jach jaaj baʼax ku yaʼalik u libroil Génesis.

3. ¿Jach wa tu jaajil anchaj u cheʼil le kuxtal yéetel u cheʼil le kʼaj óolaloʼ?

Le kaʼapʼéel cheʼobaʼ bey jeʼex u maasil cheʼoboʼ. Chéen baʼaleʼ Jéeobaeʼ tu tsʼáajoʼob utiaʼal ka u chíikbesoʼob wa baʼax.

Wíinikeʼ yaan horaeʼ ku meyajtiʼ baʼaloʼob utiaʼal u representartik wa baʼax. Por ejemploeʼ kéen aʼalaʼak tiʼ máak ka u respetart le banderaoʼ maʼ táan u yaʼalaʼaltiʼ ka u respetart chéen junxóotʼ nookʼiʼ. Baʼaxeʼ táan u yaʼalaʼaltiʼ ka u respetarte tumen ku representartik le luʼum tuʼux kajaʼan máakoʼ. Le coronaʼob yéetel le xóolteʼob ku usartik le reyoʼoboʼ ku representartik xan le autoridad yaantiʼoboʼ.

¿Baʼax túun ku representartik le kaʼapʼéel cheʼob yaan kaʼach tu jardínil Edénoʼ? Yaʼab baʼax ku yaʼalaʼal tu yoʼolal. Chéen baʼaleʼ le baʼax u kʼáat u yaʼaloʼ maʼ jach talam u naʼataʼaliʼ. Pero jach kʼaʼanaʼan ka k-ojéelt baʼax u kʼáat u yaʼale. U cheʼil u kʼaj óoltaʼal baʼax uts yéetel baʼax kʼaaseʼ ku representartik le derecho yaan tiʼ Dios utiaʼal u yaʼalik baʼax maʼalob yéetel baʼax maʼ maʼalobiʼ (Jeremías 10:23). Le oʼolal Jéeobaeʼ tu yaʼaleʼ junpuliʼ maʼ unaj u jaantaʼal u yich le cheʼoʼ. U cheʼil le kuxtaloʼ ku representartik le kuxtal minaʼan u xuul chéen Jéeoba jeʼel u páajtal u tsʼáaikoʼ (Romanos 6:​23).

4. ¿Chéen wa inventartaʼab tʼaanaj Eva yéetel juntúul kaan?

Utiaʼal ka k-naʼat u libroil Génesiseʼ kʼaʼabéet k-chʼaʼik en cuenta le u maasil baʼaloʼob ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Le Bibliaoʼ jujunpʼíitil u tsolik le baʼax úuchoʼ.

Chéen baʼaleʼ, ¿máax beet u tʼaan le kaanoʼ? Le israelitaʼoboʼ u yojloʼob kaʼacheʼ jeʼel u páajtal u beetaʼal u tʼaan le baʼalcheʼob tumen le Kʼaasilbaʼaloʼ. Por ejemploeʼ Moiséseʼ tu tsʼíibtaj le ka beetaʼab u tʼaan u yalakʼ x-burra Balaam tumen juntúul u ángel Jéeobaoʼ (Números 22:26-​31; 2 Pedro 2:​15, 16).

Le israelitaʼob kaʼachoʼ u yojloʼob yaan u poder le demonioʼoboʼ. Por ejemploeʼ Moiséseʼ tu yileʼ le sacerdoteʼob yaan Egiptooʼ tu copiartoʼob le milagroʼob tu beetoʼ. Letiʼobeʼ tu sutoʼob kaanil junpʼéel xóolteʼ. ¿Máax tsʼáa poder tiʼ le sacerdoteʼob utiaʼal u beetkoʼob milagroʼoboʼ? Letiʼe demonioʼoboʼ (Éxodo 7:​8-​12).

Tsʼoʼoleʼ tiʼ le israelitaʼob kaʼachoʼ yaantiʼob u libroil Job, le libroaʼ tsʼíibtaʼab tumen Moisés. U libroil Jobeʼ tu yáantaj le israelitaʼob u yiloʼob máax Satanás yéetel áantajnaj xan utiaʼal u yilkoʼob letiʼ probartik le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ (Job 1:​6-​11; 2:​4, 5). Yéetel tuláakal le baʼax u yojel le israelitaʼoboʼ tu tsʼáajoʼob cuentaeʼ Satanás beet u tʼaan le kaan tus Evaoʼ.

Yaan uláakʼ baʼax eʼesik letiʼe Kʼaasilbaʼal beet u tʼaan le kaan utiaʼal u tusik Evaoʼ. Kʼaʼajaktoʼoneʼ Jesúseʼ tu yaʼaleʼ Satanáseʼ «chéen tuus ku jóokʼol tu chiʼ» yéetel letiʼ «u taatail le tuusoʼ» (Juan 8:​44). ¿Baʼaxten Jesúseʼ tu yaʼaleʼ Satanáseʼ «u taatail le tuusoʼ»? Tumen u yojleʼ Satanáseʼ letiʼe yáax máax tuusnajoʼ. Dioseʼ tu yaʼalaj tiʼ Adán yéetel Evaeʼ wa ku jaantikoʼob u yich le cheʼoʼ yaan u kíimloʼob. Pero le kaanoʼ tu yaʼalaj tiʼ Adán yéetel Eva: «Maʼ kan kíimleʼex» (Génesis 3:4). Tsʼoʼoleʼ Jesúseʼ jach claro tu yaʼalil tiʼ apóstol Juan de ke Satanáseʼ letiʼe «úuchben kaanoʼ» (Apocalipsis 1:​1; 12:9).

U jaajileʼ maʼ jach difícil u beetaʼal bey táan u tʼaan juntúul kaaneʼ. Yaan máakoʼobeʼ ku beetkoʼob u péeksik u chiʼ junpʼéel muñeco utiaʼal u tuklaʼal bey letiʼe muñeco táan u tʼaanoʼ.

Le prueba maas nojochoʼ

Bix a wilik, ¿máasaʼ maʼ jaaj le baʼaxoʼob ku yaʼalaʼal tu contra u libroil Génesisoʼ? Tsʼoʼok k-ilik jach yaʼab baʼaxoʼob probartik de ke jach jaaj baʼax ku yaʼalik u libroil Génesisoʼ.

Koʼox ilik uláakʼ junpʼéel prueba. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ Jesúseʼ letiʼ le «testigo chúukaʼan u yóol yéetel ku yaʼalik u jaajiloʼ» (Apocalipsis 3:​14). Jesús kaʼacheʼ juntúul máak perfecto yéetel mix juntéen tuusnaji. Letiʼeʼ tiaʼan kaʼach yéetel u Taata teʼ kaʼan «táanil tiʼ u yantal yóokʼol kaab» yéetel táanil tiʼ u taal way Luʼumeʼ (Juan 17:5). Jeʼex túun k-ilkoʼ Jesúseʼ yaniliʼ táanil tiʼ u beetaʼal wíinikeʼ, le oʼolal tuláakal le baʼax ku yaʼalikoʼ jach jaaj. ¿Baʼax túun tu yaʼalaj yoʼolal u jardínil Edén?

Letiʼeʼ u yojel jach tu jaajil anchaj Adán yéetel Eva. Le oʼolal le ka tʼaanaj yoʼolal le tsʼoʼokol beeloʼ tu yaʼalaj u kʼaabaʼob (Mateo 19:​3-6). Wa chéen cuento baʼax ku yaʼalik u libroil Génesiseʼ u kʼáat túun u yaʼaleʼ Jesúseʼ chéen tuusnaji. Pero leloʼ maʼ beyiʼ, jeʼex tsʼoʼok k-ilkoʼ letiʼeʼ desde teʼ kaʼan tu yilaj tuláakal le baʼax ku yúuchloʼ. ¿Máasaʼ leloʼ junpʼéel nojoch prueba eʼesik jach jaaj baʼax ku yaʼalik u libroil Génesis?

Wa maʼ t-creertik baʼax ku yaʼalik Génesiseʼ maʼ xan tun páajtal k-tsʼáaik k-fe tiʼ Jesús. Tsʼoʼoleʼ maʼ xan tun páajtal k-naʼatik le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ mix u promesaʼob Dios. Koʼox ilik baʼaxten k-aʼalik beyoʼ.

[Notas]

^ xóot’ol 3 Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ Jéeoba u kʼaabaʼ Dios.

^ xóot’ol 9 Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ Dioseʼ perfecto tu beetil tuláakal baʼal, le oʼolal maʼ u culpa úuchik u kʼastal tuláakal baʼaliʼ (Deuteronomio 32:​4, 5). Le ka tsʼoʼok u beetik Jéeoba le Luʼumaʼ tu yaʼaleʼ tuláakal le baʼax tu beetoʼ «jach táaj maʼalob» (Génesis 1:​31).

^ xóot’ol 14 Le ka taal le Búulkabaloʼ saʼat tuláakal le baʼax yaan kaʼach tu jardínil Edénoʼ. Por ejemploeʼ Ezequiel 31:18, ku yeʼesikeʼ teʼ siglo siete táanil tiʼ u taal Jesúsoʼ tsʼokaʼaniliʼ u láaj saʼatal le cheʼob yaan kaʼach tu jardínil Edénoʼ. Lelaʼ ku yeʼesik baʼaxten kex táan u kíimskuba le máakoʼob u kaxtoʼob u jardínil Edénoʼ maʼ páajchajak u kaxtikoʼobiʼ.

^ xóot’ol 16 Utiaʼal a wojéeltik u maasileʼ xok le folleto Bix káajik le kuxtaloʼ. Cinco preguntaʼob unaj u xakʼaltaʼal, beetaʼan tumen u testigoʼob Jéeoba.

Le investigadoroʼoboʼ tsʼoʼok u yilkoʼobeʼ u chʼalaʼatel máakeʼ maʼ jeʼex le uláakʼ baakoʼoboʼ tumen wa maʼ tu lukʼul u membranaileʼ jeʼel u jóokʼol u jeeleʼ.