Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Puonj Nyithindi Obed Joma Nyiso Ji Luor

Puonj Nyithindi Obed Joma Nyiso Ji Luor

Puonj Nyithindi Obed Joma Nyiso Ji Luor

NGERO moro mar dho Jerman wacho kama: “Ng’at ma nigi ogudu e lwete, dhi kuonde duto e piny.” E kit anyuola mang’eny, ka ng’ato ogolo ogudu sama odonjo ei od ng’at machielo kata sama omoso jomoko, ikawo mano kaka tim maber, kendo mano miyo jomoko miye luor. Kuom mano, tiend ngero monyisno en ni, ji ohero joma nigi timbe manyiso luor.

Mano kaka en gima kelo mor mogundho sama rowere nyiso timbe mag luor! Jarit-alwora moro e piny Honduras ma jadhi e lendo mar ot ka ot gi jolendo ma hikgi opogore opogre, wacho kama, “Kinde mang’eny, aseyudo ni lendo gi nyathi ma opuonj maber kendo ma nigi luor, mulo chuny wuon ot moloyo weche ma awacho.”

E kindegi mopong’ gi timbe maok nyis luor, ng’eyo kaka onego watim ne jomoko en gimaber ahinya kendo makonyo. E wi mano, Ndiko jiwowa ni ‘wabed gi kit ngima mowinjore gi wach maber mar Kristo.’ (Fili. 1:27; 2 Tim. 3:1-5) Dwarore ahinya ni wapuonj nyithindwa nyiso jomoko luor. Ere kaka inyalo puonjgi mondo ginyis luor gadier, kar bedo mana mamuol gi oko? *

Puonj Timbe Luor Kokalo Kuom Keto Ranyisi

Nyithindo puonjore kuom luwo ranyisi mar gigo ma gineno. Omiyo, yo maduong’ ma jonyuol nyalo puonjogo nyithindgi en ka gin giwegi gitimo timbe manyiso luor. (Rapar 6:6, 7) Ber lero ne nyathini kaka muolo en gima dwarore, to kata kamano, wuoyo kende ok oromo. Keto ranyisi maber bende en gima dwarore moloyo.

Non ane ranyisi mar Paula, * ma ne odongo e ot ma nigi Jakristo ma en janyuol achiel. Nyiso luor ne ji duto ne obedo kit ngimane mapile. Nikech ang’o? Odwoko kama, “Mama noketonwa ranyisi, omiyo kaka nyithindo ne yot ahinya nyiso jomoko luor.” Jakristo moro miluongo ni Walter, ne opuonjo yawuote nyiso luor ne min-gi ma ne ok en Janeno. Owacho kama, “Ne atemo ahinya puonjo yawuota mondo onyis min-gi luor kokalo kuom ranyisi mara awuon, nimar ne ok awuo marach e wi jaoda.” Walter ne odhi nyime puonjo yawuote Wach Nyasaye, kendo ne olamo kokwayo Jehova kony. Achiel kuomgi sani tiyo e ofis mar Joneno mag Jehova, to machielo en painia. Yawuote ohero kendo chiwo luor ne jonyuolgi duto.

Muma wacho kama: “Nyasaye ok en Nyasach koko, to mar kuwe.” (1 Kor. 14:33) Jehova timo gik moko duto e yo mochanore maber. Jokristo onego otem matek luwo ranyisi ma Nyasaye ketono, ka girito ler pacho kendo chano gik moko maber. Jonyuol moko osepuonjo nyithindgi pedho piendegi mag nindo pile ka pile kapok gidhi e skul, keto lepgi kama owinjore, kendo konyo gi tije mag pacho. Ka nyithindo neno ka alwora duto mar pacho ler, mano nyalo miyo girit kuondegi mag nindo koda gikgi obed maler.

Nyithindi neno nade gigo ma gipuonjore e skul? Be ginyiso ni gimor gi gik ma jopuonjgi timonegi? In kaka janyuol, be inyiso ni imor gi tij jopuonj? Paro ma in iwuon inyiso kuom wechego ema nyithindi bende biro bedogo kuom migawo mag skul kod jopuonj. Donge inyalo jiwogi mondo gibed gi tim mar goyo erokamano ne jopuonjgi kinde ka kinde? Goyo erokamano ne gima ng’ato otimoni en yo maber mar miyo jomoko luor, bed ni itimo kamano ne japuonj, laktar, wuon duka, kata ng’at moro amora. (Luka 17:15, 16) Onego opuo Jokristo ma rowere manyiso timbe mabeyo mag luor e yo mamiyo gipogore gi joskul wetegi.

Jokanyo mag kanyakla mar Jokristo onego oket ranyisi maber kuom wach bedo gi timbe manyiso luor. Mano kaka en gimaber neno rowere manie kanyakla ka tiyo gi weche manyiso muolo kaka “kiyie” kod “erokamano”! Sama jomadongo nyiso luor ne Jehova kuom bet mos kendo chiko itgi ne puonj ma ichiwo e chokruoge, mano jiwo nyithindo mondo oluw ranyisi margi. Nyithindo nyalo puonjore chiwo luor ne ji duto ka gineno timbe manyiso luor ma ji nigo e Od Romo. Kuom ranyisi, Andrew ma en jahigini ang’wen, osepuonjore kwayo thuolo e yor muolo sama odwaro kalo e kind jomadongo.

En ang’o machielo ma jonyuol nyalo timo mondo gikony nyithindgi mondo ong’e kaka ginyalo nyiso timbe mag luor? Jonyuol nyalo kendo onego gikaw kinde mondo ginon kaachiel gi nyithindgi, puonj mayudore e ranyisi mag ji mang’eny manie Wach Nyasaye.​—Rumi 15:4.

Puonj Kitiyo gi Ranyisi Manie Muma

Nyaka bed ni min Samuel ne oyudo osepuonjo Samuel mondo okulre e nyim Eli, Jadolo Maduong’. Sama ne otero Samuel e tabernakel, nyalo bedo ni ne en gi higini adek kata ang’wen kama. (1 Sam. 1:28) Donge kinde ka kinde inyalo puonjo nyathini matin kaka onego omos jomoko ni, “oyawore,” “oyimore,” “iriyo nade,” kata mos mora amora matiyo kama udakie? Mana kaka Samuel, nyithindi bende nyalo bedo joma “Jehova ohero, kod ji bende.”​—1 Sam. 2:26.

Donge inyalo tiyo gi sigendini manie Muma mondo inyisgo pogruok manie kind timbe manyiso luor kod maok nyis luor? Kuom ranyisi, sama Ruoth Ahazia ma ne ok oluoro Nyasaye, ne dwaro neno janabi Elija, ne oorone “jatend jolweny piero abich gi joge piero abich” mondo oluonge. Jatend jolwenyno ne owuoyo kochuno janabino mondo odhi kode. Mano ok e yo ma ne onego owuogo gi jal ma ne tiyo e lo Nyasaye. Ere kaka Elija ne odwoke? “Ka an ng’at Nyasaye, mach mondo oa e polo, kendo otieki kod jogi piero abich.” To mano e gima ne otimore adier. “Mach noa e polo, motieko jalo gi joge piero abich.”​—2 Ruo. 1:9, 10.

Ne oor ne Elija jatelo machielo mar jolweny 50. En bende ne otemo chuno Elija mondo odhi kode. Kindeni bende, mach ne oa e polo. Bang’e, jatelo mar adek mar jolweny 50 nobiro ir Elija. Ng’atni to ne omiyo Elija luor. Kar wuoyo kochuno Elija, ne okulore gi chongene kendo sayo kama: “Yaye ng’at Nyasaye, asayi mondo ngimana gi ngima mag jogi piero abich ma jotichni obed malong’o e wang’i. Ne, mach nolor oa e polo ma nonego jotelo ariyo mag jolweny piero abich abich ma nokwongo biro, kaachiel gi jogegi piero abich abich. To koro mondo ngimana obed malong’o e wang’i.” Be janabi mar Nyasaye ne dhi luongo mach otiek jal ma ne omiye luor kamano? Ne ok onyal timo kamano ngang’! Kar mano, malaika mar Jehova nowacho ne Elija mondo odhi kod jatend jolwenyno. (2 Ruo. 1:11-15) Donge siganano jiwo gimomiyo en gimaber ahinya nyiso jomoko luor?

Kane jolweny mag Rumi omako jaote Paulo e hekalu, ne ok ong’ado ni ne en gi ratiro mar wuoyo. Ne okwayo thuolo e yor luor kuom jatelo ma ne ochung’ ne jolweny kowacho kama: “Diyiena awach wach moro kodi koso?” Mano ne omiyo Paulo thuolo mar wuoyo konyiso ni ok ne en gi ketho.​—Tich 21:37-40.

Sama ne iyalo Yesu, ng’ato ne othalo wang’e. Kata kamano, ne ong’eyo yo maber mar kwedo timno, mowacho kama: “Kawacho marach, nyisgi rachna; to kawacho kare, igoya nang’o?” Onge kata ng’ato achiel ma ne nyalo yudo ketho gi yo ma Yesu nowuoyogo.​​—⁠Joh. 18:22, 23.

Wach Nyasaye bende chiwo ranyisi manyiso kaka wanyalo timo ka okwerwa kata omiwa siem mager e wach moro, koda kaka wanyalo nyiso e yor luor ni wayie gi ketho moro ma ne wadonjoe chon. (Chak. 41:9-13; Tich 8:20-24) Kuom ranyisi, Abigail ne okwayo ng’wono kuom gimarach ma Nabal chwore ne otimo ne Daudi. Koriwo gi kwayo ng’wono, ne omiyo Daudi bende mich mar chiemo. Daudi ne mor ahinya gi Abigail, mi bang’ tho mar Nabal, ne okawo Abigail obed chiege.​—1 Sam. 25:23-41.

Puonj nyithindi nyiso luor kata bed ni e bwo chal moro matek, kata en aena nyiso timbe mabeyo mag luor. Weyo ‘ler marwa mondo orieny e nyim ji’ kamano, kelo ne ‘Wuonwa me polo duong’.’​—Math. 5:16.

[Weche moler piny]

^ par. 4 En adier ni dwarore ni jonyuol okony nyithindgi ng’eyo pogruok manie kind nyiso jomadongo luor, kod luwo aluwa paro mar ng’at manyalo dwaro hinyogi. Ne Amkeni! ma Oktoba 2007, ite mag 3-11.

^ par. 7 Nyinge moko oseloki.