Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

A‘oa‘o Lau Fanau ia Faaaloalo

A‘oa‘o Lau Fanau ia Faaaloalo

Aʻoaʻo Lau Fanau ia Faaaloalo

O UPU masani a Samoa: “E iloa le tagata i lana tū ma lana savali.” O le faapea atu “tulou” a o savali ane i luma o tagata, o le faailoga lenā o le faaaloalo. Ioe, e fiafia tagata e faaalia le agalelei, ma e sili atu ona faaaloalo i ē e amiolelei.

E ese le manaia pe a faaalia e talavou le faaaloalo! Na taʻua e se ovasia matagaluega i Honduras, o lē e galulue i le talaʻiga ma tagata e eseese le matutua: “Ua ou iloa, pe a lelei ona toleni tamaiti ia faaaloalo ma amiolelei, e sili atu āuga lelei o a latou amio i tagata e ona fale, nai lo o aʻu upu e fai atu.”

I nei aso ua faateteleina le lē faaaloalo, ma e aogā tele le iloa ona feagai ma isi i se auala faaaloalo. Aemaise ai, ua fautua mai le Tusi Paia, “ia tusa a outou gaoioiga ma le tala lelei i le Keriso.” (Fili. 1:27; 2 Timo. 3:1-5) E tāua ona aʻoaʻo a tatou fanau ia faaaloalo i isi. E faapefea ona aʻoaʻoina i latou ia faaaloalo e lē na o le vaaiga a tagata, a ia sau mai i le loto? *

Aʻoaʻo Mai i Amioga Lelei a Isi

E aʻoaʻo e fanau mea e ala i le faataʻitaʻi i faaaʻoaʻoga e vāai i ai. O lea, o le auala autū e totō ai e mātua i loto o fanau amioga lelei, o la latou faaaʻoaʻoga. (Teu. 6:6, 7) E tāua le talanoa ma fanau e uiga i le faaaloalo, ae ia lē gata ai i inā. E tāua le ō faatasi o aʻoaʻoga ma faaaʻoaʻoga lelei.

O se faataʻitaʻiga o Paula, * o lē na tausia aʻe i se aiga Kerisiano e se matua e nofo toʻatasi. O lana masani, e faaaloalo lava i tagata uma. Aiseā? Na fai mai o ia, “Ona o le faaaʻoaʻoga a loʻu tinā, ua matou ola aʻe ai lava faapena.” Na aʻoaʻo e se uso e igoa iā Walter lana fanau tama ia faaaloalo i lo la tinā e lē talitonu. Na fai mai o ia, “Ou te taumafai e aʻoaʻo laʻu fanau ia āva i lo la tinā e ala i laʻu faaaʻoaʻoga, e lē taitai ona ou faitioina loʻu toʻalua.” Sa aʻoaʻo pea e Walter lana fanau i le Afioga a le Atua ma tatalo mo le fesoasoani a Ieova. O loo galue le tasi o lana fanau i se lālā o Molimau a Ieova, ae e paeonia le isi. E alolofa ma faaaloalo i laʻua i o la mātua.

Ua taʻua i le Tusi Paia: “O le Atua, o ia o le Atua o le filemu, ma e fai mea maopoopo.” (1 Kori. 14:33) E maopoopo mea uma e fai e Ieova. E taumafai Kerisiano e mulimuli i lea uiga o le Atua, ma ia maopoopo mea uma i le aiga. Ua toleni e nisi mātua a latou fanau ia teu o latou moega i aso uma a o leʻi ō i le aʻoga, ma teu faalelei o latou lavalava ma fai isi feʻau i le fale. Afai e mātau e fanau le mamā ma le maopoopo o lo latou fale, e taumafai foʻi i latou ia mamā ma maopoopo o latou potu ma meatotino.

O le ā se manatu o lau fanau i mea o loo latou aʻoaʻoina i le aʻoga? Pe e faaalia lo latou talisapaia o taumafaiga a o latou faiaʻoga? O oe le matua, pe e te faaalia foʻi lou talisapaia? E faaalia foʻi e lau fanau lenā uiga e faatatau i a latou mea aʻoga ma faiaʻoga. Aiseā e lē aʻoaʻo ai i latou ia faafetai atu i o latou faiaʻoga? O le faaalia o le lotofaafetai ona o ni galuega na fai, o se auala lelei lea e faaalia ai le faaaloalo i se faiaʻoga, fomaʻi, faatauoloa, po o se isi lava tagata. (Luka 17:15, 16) E faamālō atu i talavou Kerisiano o loo ese mai i isi tamaiti aʻoga, ona o le faaalia o le faaaloalo ma amioga lelei.

E ao i tagata uma o le faapotopotoga ona fai se faaaʻoaʻoga lelei i le faaalia o le faaaloalo. O se mea ina a lelei le vaai atu o faaalia e talavou o le faapotopotoga le faaaloalo i le fai atu “faamolemole” ma “faafetai”! Pe a faaalia e tagata matutua le faaaloalo iā Ieova i le faalogologo lelei i taimi o sauniga, o le a uunaʻia ai foʻi talavou e faia faapea. E iloa e fanau faaaloalo i tuaoi ona o loo vāai atu o faaalia le faaaloalo e le ʻauuso i taimi o sauniga. O se faataʻitaʻiga, o Aneteleʻa e na o le fā tausaga a ua poto e fai le upu, “Tulou,” pe a ui ane i luma o tagata.

O le ā se isi mea e fai e mātua e aʻoaʻo ai fanau i amioga tatau? E ao i mātua ona faaavanoa le taimi e aʻoaʻo ai fanau i lesona mai i faataʻitaʻiga o loo i le Afioga a le Atua.—Roma 15:4.

Aʻoaʻo Mai i Faaaʻoaʻoga i le Tusi Paia

E mautinoa na aʻoaʻoina e le tinā o Samuelu o ia e ifo i le Ositaulaga Sili o Eli. Ina ua avatu e ia Samuelu i le malumalu, atonu pe na o le tolu i le fā tausaga lona matua. (1 Samu. 1:28) Pe e mafai ona lua faataʻitaʻi ma lau tama faafeiloaʻiga e pei o le “talofa lava,” “mālō,” po o ā lava faaupuga e masani ai tagata i lou atunuu? I le pei o le talavou o Samuelu, e mafai foʻi ona “sili atu ona alofagia [lau fanau] e Ieova atoa ma tagata.”—1 Samu. 2:26.

Aiseā la e lē faaaogā ai tala o loo i le Tusi Paia e faamatilatila ai le eseesega o le faaaloalo ma le lē faaaloalo? O se faaaʻoaʻoga, ina ua manaʻo le tupu lē faamaoni o Aasaia e fia vaai i le perofeta o Elia, ona ia aauina atu lea “o le taʻitaʻiʻau o le taʻitoʻalima sefulu ma lana ʻautau e toʻalima sefulu” e aumai o ia. Na faatonu atu e le taʻitaʻiʻau le perofeta ina ia sau e latou te ō. E lē o se auala talafeagai lenā e tautala atu ai i se sui o le Atua. O le ā le tali a Elia? Na ia faapea atu: “Ua lelei, afai o aʻu o le tagata o le Atua, ia alu ifo le afi mai le lagi ma susunu ai oe ma lau ʻautau e toʻalima sefulu.” Ma o le mea tonu lenā na tupu. Na ‘alu ifo le afi mai le lagi, ma faaumatia ai o ia ma lana ʻautau e toʻalima sefulu.’—2 Tu. 1:9, 10.

Na toe auina mai le taʻitaʻiʻau lona lua o le toʻa 50 e avatu Elia. Na taumafai foʻi o ia e faatonu Elia e la te ō. Na toe alu ifo foʻi le afi mai le lagi ma faaumatia ai. Ona alu atu lea o le taʻitaʻiʻau lona tolu o le toʻa 50 iā Elia. Na faaalia e lenei tamāloa le faaaloalo. Nai lo o le faatonu o Elia, na tootuli o ia ma ifo ma talosaga atu: “Le tagata e o le Atua moni, faamolemole ia e faasaoina loʻu ola, ma ola o au auauna nei e toʻalima sefulu. Vaai! na alu ifo le afi mai i le lagi ma susunu ai uluaʻi taʻitaʻiʻau e toʻalua o taʻitoʻalima sefulu, ma o la ʻautau e taʻitoʻalima sefulu, a o lenei, ia e faasaoina loʻu ola.” Po o le a aumaia ea e le perofeta a le Atua se afi i se tasi e mataʻu ma tautala faaaloalo? E leai! Nai lo o lea, na taʻu atu e le agelu a Ieova iā Elia ia ō ma lenā taʻitaʻiʻau. (2 Tu. 1:11-15) Pe e lē o faaalia ai i lenā mea le tāua o le faaaloalo?

Ina ua ave faapagota e fitafita Roma le aposetolo o Paulo i le malumalu, e leʻi manatu o ia e iai sana aiā e tautala ai. Na ia talosaga atu ma le faaaloalo i le alii pule i ʻau: “Pe e mafai ona fai atu saʻu tala iā te oe?” O le iʻuga, na tuu atu ai le avanoa iā Paulo e tautala ai mo ia lava.—Galu. 21:37-40.

A o faamasinoina Iesu, na pō atu e se tasi ona fofoga. Ae peitaʻi, sa silafia e ia le auala e tali atu ai: “Afai ua sesē saʻu upu, ia taʻu mai le mea ua sesē ai, ae afai ua saʻo, aiseā la ua e pō mai ai iā te aʻu?” E leai se isi na ia maua se mea e sesē ai fetalaiga a Iesu.—Ioa. 18:22, 23.

Ua maua foʻi i le Afioga a le Atua faaaʻoaʻoga i auala e tatou te tali atu ai i aʻoaʻiga mamafa, ma le auala e talia ai ma le lotomaulalo ni mea sesē na fai i aso ua mavae, po ona o le faatamala. (Kene. 41:9-13; Galu. 8:20-24) O se faaaʻoaʻoga, na faatoese atu Apikaila ona o le lē faaaloalo o lana tane o Napalu iā Tavita. Sa ia faaopoopo i lana faatoesega le anoanoaʻi o meaʻai na ia saunia. Sa matuā fiafia Tavita i mea na faia e Apikaila, o lea, ina ua oti Napalu, ona avea loa lea o Apikaila ma ana avā.—1 Samu. 25:23-41.

Aʻoaʻo lau fanau ia faaaloalo, i taimi uma lava. O le faia faapea, ‘E susulu atu ai lo tatou malamalama i luma o tagata, ma vivii atu ai i lo tatou Tamā o i le lagi.’—Mata. 5:16.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 4 E ao i mātua ona aʻoaʻo fanau ia iloa ona faaaloalo i tagata matutua, ae aua le usiusitaʻi i tagata o loo taumafai e faaleaga i latou. Tagaʻi i le Ala Mai! Ianuari-Mati 2008, itulau e 20-26.

^ pala. 7 Ua suia nisi o igoa.