Skip to content

Skip to table of contents

Longisa Esumbilo Komãla Vove

Longisa Esumbilo Komãla Vove

Longisa Esumbilo Komãla Vove

KOFEKA yo Alemanya kuli olusapo lumue lu popia hati: “Losapeu peka omunu enda ku pãla.” Kapata alua, eci omunu a iñila vonjo ale poku lilama lomunu ukuavo, upa osapeu kutue ndocindekaise cesumbilo. Olusapo tua tukula ndeti, lu lekisa okuti omanu va kuete onjongole yoku lekisa ovituwa viwa kuenda oku lingila vakuavo eci ca velapo.

Ci sanjuisa calua eci amalẽhe va lekisa ovituwa viwa! Manji umue mitavaso ukuakunyula akongelo kofeka yo Honduras, poku talavaya lakundi vakuanyamo a litepa kupange woku kundila konjo lanjo, wa popia hati: “Nda limbuka okuti omanu vo vocikanjo va vetiyiwa vali calua lomõla una wa pindisiwa ciwa haiye o kuete esumbilo, okuti olondaka viange ci sule.”

Koloneke vilo viekambo liesumbilo, oku kũlĩha ndomo tu tata vakuetu ci kuete esilivilo lialua. Eli olio esunga lieci Ovisonehua vi tu lunguila hati, ‘ovimuenyo viene vi soke londaka yiwa ya Kristu.’ (Va Fil. 1:27; 2 Tim. 3:1-5) Oku longisa omãla oku sumbila omanu ci kuete esilivilo. Ndamupi omãla va pondola oku lekisa esumbilo liocili okuti ka va ci lingi lika lolondaka viavo? a

Lekisa Ongangu Yovituwa Viwa

Omãla va lilongisa poku setukula ovina va lete. Oco olonjali vi longise omãla oku kuata ovituwa viwa, vi sukila oku lekisa ovituwa viaco. (Esin. 6:6, 7) Ndaño okuti oku vangula lomõla catiamẽla kesumbilo ci kuete esilivilo, pole, oku ci popia lika komẽla ka ci va kuatisa. Omo liaco, olonjali vi sukila oku eca ongangu yiwa.

Kũlĩhĩsa ulandu wa Paula, b wa tekuiwa lonjali yimosi Ukristão. Eye wa kula locituwa coku lekisa esumbilo komanu vosi. Momo lie? Eye wa tambulula hati: “Omo okuti mãi yange wa enda oku lekisa ongangu yiwa yesumbilo, etu tumãla tua fetikavo oku kuama ongangu yaye.” Ukristão umue o tukuiwa hati Walter, wa longisa omãla vaye oku sumbila inavo una okuti Ukristãoko. Eye wa popia hati: “Nda siata oku longisa omãla vange oku sumbila inavo poku va lekisa ongangu yiwa, okuti si pembula ukãi wange.” Walter wamamako oku longisa omãla vaye Ondaka ya Suku kuenda oku pinga ekuatiso ku Yehova volohutililo. Cilo umue pokati komãla vaye o talavaya kofiliale Yolombangi via Yehova kuenda omõla ukuavo wa litumbika kupange wakundi votembo yosi. Omãla vaye va siata oku lekisa ocisola lesumbilo kolonjali viavo.

Embimbiliya li popia ndoco: “Suku heyeko Suku yonjuela, puãi eye Suku yombembua.” (1 Va Kor. 14:33) Ovina viosi Yehova a linga vio ongotiyiwa ciwa. Omo liaco, Akristão va sukila oku likolisilako oku setukula ovituwa via Suku poku yelisa ciwa onjo yavo. Olonjali vimue via siata oku longisa omãla oku yala ula wavo eteke leteke osimbu ka va endele kosikola, oku kapa uwalo wavo pocitumãlo ca sunguluka, kuenda oku kuatisa koku linga ovopange o vonjo. Eci omãla va limbuka okuti ekalo lio vonjo lia posoka, va likolisilako oku yelisa ovikuata kuenda ohondo yavo.

Omãla vove va tenda ndati ovina va kasi oku lilongisa kosikola? Anga hẽ va siata oku lekisa olopandu kovina alongisi va kasi oku va lingila? Ene vulonjali wa siati hẽ oku lekisa olopandu kovina viaco? Ovituwa viosi vu lekisa, vi ka limbukiwila komãla vene ndomo va ka tenda upange va tambula kosikola kuenda alongisi vavo. Nye ku va vetiyila oku eca olopandu kalongisi vavo? Oku eca olopandu kovopange osi va tu lingila, oyo onjila yiwa yoku lekisa esumbilo, ci kale kulongisi, kondotolo, ku vakuakulandisa vovenda, kuenda komanu vosi. (Luka 17:15, 16) Amalẽhe Akristão vana va siata oku lekisa ovituwa viwa kuenda esumbilo kakamba vavo kosikola, va pandiyiwa calua.

Vamanji vekongelo, va sukila oku eca ongangu yiwa poku lekisa esumbilo. Ci sanjuisa calua oku mola ndomo amalẽhe vetu vekongelo va lekisa esumbilo poku popia vati, “va ngecele,” kuenda “nda pandula!” Eci akulu vendamba va lekisa esumbilo ku Yehova poku kapako olonumbi va lilongisa kolohongele, amalẽhe va vetiyiwa oku kuama ongangu yavo. Ovo va pondola oku lilongisa oku sumbila omanu va lisungue lavo poku mola ovituwa viwa via vamanji Vonjango Yusoma. Ndeci, Andrew, omõla umue o kuete anyamo akuãla, wa lilongisa oku pinga “elisesa” eci a pita ponele yakulu vendamba.

Nye olonjali vi sukila oku linga oco vi kuatise omãla oku lilongisa ovituwa vina ovo va lavoka kokuavo? Olonjali vi pondola kuenda vi sukila oku sapuila omãla vavo ovina va lilongisa kovolandu alua va tanga Vondaka ya Suku.—Va Rom. 15:4.

Longisa Omãla Ovolandu Embimbiliya

Ina ya Samuele, wa pongiyile omõlaye oco a linge oñuatisi Yocitunda Cinene Eli. Samuele eci a tualiwa vo tavernakulu, citava okuti wa kuatele lika anyamo atatu ale akuãla. (1 Sam. 1:28) Anga hẽ ove wa siata oku longisa omõla wove oku lama hati “kalunga,” “walale” ale “wosala,” ndocituwa co pocitumãlo cene? Ndeci ca pita lumalẽhe Samuele, omõlove o pondolavo oku “soliwa la [Yehova] loku soliwa lomanu.”—1 Sam. 2:26.

Momo lie ku tukuila ovolandu Embimbiliya poku lekisa etepiso li kasi pokati kesumbilo lekambo liesumbilo? Eci Soma Ahasiya una wa kala ondingaĩvi ko Isareli a yonguile oku mola uprofeto Eliya, wa tuma ‘kesongo kakũi atãlo,’ oku u vilikiya. Kesongo kaco wa kisika uprofeto oco o kuame. Pole, eci hacoko ca kala ocituwa ca sunguluka coku vangula lomunga ya Suku. Eliya wa tambulula ndati? Eye wa popia hati: “Nda ndimunu wa Suku, oco kilu ku loke ondalu ha yi ku li kumue lalume vove akũi atãlo.” Kuenje ca tẽlisiwa. “Kilu kua loka ondalu, yu yo lia kumue lalume vaye akũi atãlo.”—2 Olos. 1:9, 10.

Noke wa tuma vali kesongo ukuavo kakũi atãlo kalume, oku vilikiya Eliya. Kesongo kaco wa setekavo oku kisika Eliya oku enda laye. Kuenje kilu kua tunda vali ondalu. Pole, kesongo watatu, wakũi atãlo, weya ku Eliya. Ulume waco wa lekisa esumbilo. Eye ka kisikile Eliya oku enda laye pole, wo kekamẽla kuenda wo livondela hati: “Amunu wa Suku [yocili], hu pinga, omuenyo wange lomuenyo wakuenje vove avandeti, akui atãlo, u sange ohenda kokuove. Momo kilu kua lokile ondalu yu ya lia vakesongo vavali vatete vakũi atãlo, kumue lalume vavo akũi atãlo. Puãi kaliye omuenyo wange u sange ohenda kokuove.” Anga hẽ uprofeto wa Suku nda wa pinga ondalu oco yi nyõle omunu umue o kuete esumbilo haeye o vangula lumbombe? Sio, nda ka ci lingile! Omo liaco, ungelo wa Yehova wa sapuila Eliya oco a ende kumue la kesongo kaco. (2 Olos. 1:11-15) Ulandu owu ka u lekisa hẽ esilivilo lioku kuata esumbilo?

Eci upostolo Paulu ambatiwile lasualali vo ko Roma oku kapiwa vokayike, ka li litendele ndomunu o kuete omoko yoku vangula. Pole, lesumbilo lialua, wa pulisa kesongo kokayike hati: “Ci tava okuti mopia love cimue?” Ndeci ca pita la Paulu, tu sukila oku sandiliya apuluvi oku teyuila ekolelo lietu.—Ovil. 21:37-40.

Yesu osimbu a kala oku talisiwa ohali, vo veta alukusi kocipala. Pole, eye wa kũlĩhĩle ndomo a tambulula. Kuenje wa popia hati: “Nda nda popia cĩvi, ci imbila uvangi; nda nda popia ciwa, wa mbetela nye?”—Yoa. 18:22, 23.

Vondaka ya Suku mu sangiwa ovolandu a lekisa ndomo tu tava kelungulo kuenda oku limbuka lesumbilo ocina cimue cĩvi tua lingile kosimbu. (Efe. 41:9-13; Ovil. 8:20-24) Avigaile wa pinga ongecelo omo liocituwa cĩvi ulume waye Nabala a lekisa ku Daviti. Kepingilo liongecelo yaco, wa vokiyako ombanjaile. Daviti wa komõha elinga lia Avigaile, kuenje noke yolofa via Nabala, wa likuela laye.—1 Sam. 25:23-41.

Longisa omãla vove oku kuata esumbilo, ci kale kapuluvi ovitangi, ale kapuluvi awa. Omo liaco, ‘ocinyi cetu ci taimile ndoco kovaso omanu, kuenje va sivaya Isietu o kasi kilu.’—Mat. 5:16.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Olonjali vi sukila oku kuatisa omãla oku limbuka etepiso li kasi pokati koku sumbila akulu loku pokola komunu umue o yongola oku nyõla ekalo liavo liwa. Tala vo Despertai! ya Mbalavipembe wo 2007 kemẽla 3-11.

b Olonduko vimue via pongoluiwa.