Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Okupandwa Na Huku Tyituala Komuenyo Uhapu

Okupandwa Na Huku Tyituala Komuenyo Uhapu

Okupandwa Na Huku Tyituala Komuenyo Uhapu

“Ove muene Jeova, moavela ononkhano onongwa omuviuki; Okuvepanda kuove makulisete navo ngatyina ondyakulilo onene.”—SALMO 5:12.

1, 2. Oityi omuuli Eliya aitile komuhepe wo ko Salefa, iya emulae tyi?

 OMUKAI nomona wae ankho valiwa nondyala, nomuuli wa Huku nae ankho wankhia ondyala. Etyi omuhepe oo wo ko Salefa akatiava ononkhuii opo ateleka, omuuli Eliya emuiti omeva nombolo. Oe ankho uhanda okumupa omeva, mahi okulia ankho ena vala, “okahinde keyula peke momulindi omunene, nokamulela kehehi mokamulindi okatutu.” Oe ankho usoka okuti utupu okulia kutuka pala okuavela omuuli, iya emupopila tyo.—1 Reis 17:8-12.

2 Eliya atualako okumupopila okuti: “Netyi una, kandingile vala ombolo oindyetela pano pondye, iya pahe oteleka pala ove nomona wove. Tyetyi Jeova, Huku yo Isilayeli wati: ‘Ohinde momulindi omunene kamaipumo, tupu okamulela mokamulindi okatutu kamakapumo, alo Jeova alokesa ombila kombanda yoohi.’”—1 Reis 17:13, 14.

3. Etokolo patyi liakolela tuna okulinga?

3 Omuhepe oo ankho una okulinga etokolo liakolela unene, hakuava vala okulia kuhehi ankho ena. Okuti oe ankho makala nonthumbi yokuti Jeova mevetekula nomona wae, ine mapake komutwe omasuka-suka ae tyipona okupandwa na Huku, nokulinga oupanga nae? Nonthue atuho hono tuna okulilinga epulo ngolio. Matusuku vali unene nokupandwa na Jeova tyipona okuovola omalumono? Tuna omahunga omanyingi okuyumba onthumbi mu Huku, nokumuumbila. Kuna etyi tuesukisa okulinga opo tupandwe na Huku.

‘Ove Vala Watokala Okufendwa’

4. Oityi Jeova atokalela efendelo lietu?

4 Jeova watokala okuumbilwa ngetyi oe ahanda. Otyo, ovaumbili vae keulu vetyiimbuka nawa etyi vati: “Jeova, Huku yetu, ove vala watokala okupewa enkhimano nehumbilo noutumini, mokonda ove watunga ovipuka aviho. Tyetyi viatungwa nokukahiko mokonda yehando liove.” (Revelação 4:11) Jeova watokala okufendwa mokonda oe watunga ovipuka aviho.

5. Oluembia lwa Jeova lutulunda okumuumbila mokonda yatyi?

5 Ehunga ekuavo tuesukisila okuumbila Jeova, omokonda oe utuhole unene. Ombimbiliya yati: “Huku watunga omunthu otyifuika tyae, watunga omulume nomukai.” (Gênesis 1:27) Huku waavela omunthu ounongo wokusoka nokulinga omatokolo. Mokonda o Jeova wetuavela omuenyo, oe He yovanthu aveho. (Lucas 3:38) Ngetyi tyilinga kese he omuwa, nae ulinga atyiho opo aavele ovana vae ovahikuena novakuendye etyi vesukisa opo vakale nomuenyo omuwa. “Oe utundisa ekumbi liae,” “nokulokesa ombila,” opo Oohi yaave okulia okunyingi pala onthue monkhalelo ongwa nawa.—Mateus 5:45.

6, 7. (a) Ovivi patyi Andau aetela ovana vae aveho? (b) Otyilikutila tya Kristu oityi matyikalingila vana vaovola okupandwa na Huku?

6 Tupu Jeova wetuyovola kononkhumbi mbutundilila konkhali. Etyi Andau alinga onkhali wakala ngatyina omunthu uvaka ombunga yae opo akayumbe omawela, iya evesila ongele onene. Etyi Andau atyitukilapo Jeova, oe wavaka ovana vae ekevelelo liehambu lihapu. Elungavi liae liapaka ovanthu moupika womuhona umwe omukalavi, oukuankhali. Moluotyo, ovanthu aveho vavela, nokumona ononkhumbi, alo vankhia. Okuyovolwa moupika oo tyesukisa ofeto, iya Jeova waava ofeto ipondola okutuyovola mononkhumbi ombo. (Tanga Romanos 5:21.) Opo alinge etyi tyelikuata nehando lia tate yae, Jesus Kristu waava “omuenyo wae ngofeto pala okuyovola ovanthu ovanyingi.” (Mateus 20:28) Apa katutu vana vapandwa na Huku mavakapewa ouwa utundilila kofeto oyo yeyovo.

7 Omupakeko wetu Jeova, walinga vali tyipona kese umwe opo etuavele ehambu, nomuenyo una esilivilo. Inkha tupandwa nae, matukamona oñgeni makamanako ovivi aviho ovanthu valingwa. Jeova matualako okutulekesa oñgeni aavela “ondyambi vana vemuovola tyotyili.”— Hebrews11:6.

“Ovanthu Vove Mavekelipakula Ovo Muene”

8. Oityi ongeleka ya Isaia itulongesa konthele yokuumbila Huku?

8 Opo tupandwe na Huku tuna okuundapesa nawa epondolo lietu liokuliholovonena. Ongotyo, mokonda Jeova kakuluminya omunthu nawike okumuumbila. Kononthiki mba Isaia, Oe wapulile okuti: “Olie mandyitumu, iya olie mai menyina lietu?” Jeova wahumbile omuuli, mokuimbuka okuti oe muene una okutokola. Soka kehambu lia Isaia etyi akumbulula okuti: “Ame uno! Nthume.”—Isaías 6:8.

9, 10. (a) Tuesukisa okuumbila Huku nomutima ukahi ñgeni? (b) Omokonda yatyi tyaviukila kuonthue okuumbila Jeova nomutima auho?

9 Ovanthu ovo muene vena okutokola okuumbila Huku ine okuhemuumbila. Jeova uhanda tumuumbile tyihakuluminyua. (Tanga Josué 24:15.) Kese una uhafende Huku nomutima omuwa, kemuhambukiswa. Tupu ketavela vana vemuumbila vala opo vahambukiswe ovanthu vakuavo. (Colossenses 3:22) Inkha “tulikondola” okulinga ovilinga via Huku, mokuyeka ovipuka viouye vityike mefendelo lietu, kamatupandwa na Huku. (Êxodo 22:29) Jeova utyii okuti okumuumbila nomutima auho otyiwa pala onthue. Moisesi walondolele ova Isilayeli opo vaholovone omuenyo, ‘mokukala nohole na Jeova Huku yavo, nokutehelela ondaka yae, nokukakatela mwe.’—Deuteronômio 30:19, 20.

10 Ohamba yo Isilayeli David, waimbilile Jeova okuti: “Ovanthu vove mavekelipakula ovo muene monthiki yovilinga viove. Una ovalume ovakuendye ngomata eyombo kombimba.” (Salmo 110:3) Ovanthu ovanyingi hono vapaka tete momuenyo wavo okuovola onombongo, novitalukiso. Mahi, vana vehole Jeova vapaka tete momuenyo ovilinga viae, tyipona ovipuka ovikuavo. Ombili vaivisa nayo onondaka onongwa ilekesa okuti vapaka tete otyilinga otyo momuenyo wavo. Vena onthumbi onene mepondolo lia Jeova, mevepe etyi vesukisa kese nthiki.—Mateus 6:33, 34.

Ovilikutila Viapandwa na Huku

11. Ouwa patyi ova Isilayeli ankho vakevelela mokulingila Jeova ovilikutila?

11 Momphango Yovitumino, ovanthu va Huku ankho vaava ovilikutila vikahi nawa opo vapandwe na Huku. Omukanda wa Levitíco19:5 wati: “Tyina muavela Jeova otyilikutila tyounyingi, muna okutyilinga monkhalelo imupandesa.” Tupu momukanda oo Wombimbiliya, tutangamo okuti: “Inkha mulingila Jeova otyilikutila tyokupandula, muna okutyilinga monkhalelo imupandesa.” (Levítico 22:29) Tyina ova Isilayeli ankho valingila ko altale ya Jeova ovilikutila viovinyama vikahi nawa, omuihi utundako, ankho ukala, “ngomuniko omuwa” pala Huku yotyotyili. (Levítico 1:9, 13) Jeova ankho ulitehelela nawa nomalekeso oo ohole ovanthu vae. (Gênesis 8:21, okatoi.) Mononthele ombo mbo Tyitumino, tuvasamo onondonga pala onthue hono. Vana vaavela Jeova ovilikutila vikahi nawa oe uvepanda. Ovilikutila patyi Jeova etavela? Tutalei ononthele onombali momuenyo: ovituwa vietu nonkhalelo yetu yokupopia.

12. Ovituwa patyi vikalesa ‘omalutu etu ngatyina otyilikutila’ tyinumanesa Huku?

12 Momukanda apostolu Paulu ahonekela ova Roma, oe wati: “Pakulei omalutu enyi ngatyina otyilikutila tyina omuenyo, tyasukuka, tyetavelwa na Huku, nokulinga ovilinga vikola nonondunge mbenyi ambuho.” (Romanos 12:1) Opo omunthu apandwe na Huku una okukala nolutu luasukuka komaiho a Huku. Inkha ulunyona oe muene nomakaya, nepangwe, novihemba vikoleswa, nokunwa unene, otyilikutila tyae katyisilivila. (2 Coríntios 7:1) Namphila, “una ulinga oumbalehi, ukahi nokulingila onkhali olutu lwae muene,” mokonda yovituwa ovivi, ovilikutila viae vinumanesa Jeova. (1 Coríntios 6:18) Opo ahambukiswe Huku, omunthu una ‘okukala omusukuki movituwa viae aviho.’—1 Pedro 1:14-16.

13. Omokonda yatyi tyaviuka tuhivilike Jeova?

13 Otyilikutila otyikuavo Jeova ehole, ounongo wetu wokupopia. Vana vehole Jeova apeho vapopia nawa konthele yae, pounyingi ine tyina vekahi aveke momaumbo avo. (Tanga Salmo 34:1-3.) Tanga Salmo 148-150, otale oñgeni ono salmu ombo ononthatu mbutulunda okuhivilika apeho Jeova. Tyotyili, “kovaviuki ehiviliko liaviuka.” (Salmo 33:1) Jesus Kristu, Ongeleka yetu, wapopile unene okuti tyakolela okuhivilika Huku, mokuivisa onondaka onongwa.—Lucas 4:18, 43, 44.

14, 15. Oseia walondolele ova Isilayeli okuava ovilikutila patyi? Jeova akumbulula ñgeni?

14 Mokonda tuivisa nombili, tulekesa okuti tuna ohole na Jeova, nokuhanda okupandwa nae. Mongeleka, tala oñgeni omuuli Oseia alondolele ova Isilayeli, ankho velipakele mefendelo liomatutu, iya Huku ayekepo okuvepanda. (Oséias 13:1-3) Oseia evepopila vaite unene okuti: “Ove [Jeova] evela onkhali, nokutavela otyiwa, iya moluotyo, onthue matukuavela ovilikutila viomilungu vietu.”—Oséias 14:1, 2.

15 Ongombe ankho otyipako tyakolela unene kova Isilayeli pala okuavela Jeova. Mahi, “ovilikutila viomilungu vietu,” onondaka mbasokwa nawa tupopia pala okuhivilika Huku yotyotyili. Oñgeni Jeova akumbulula vana valinga ovilikutila ovio? Oe wati: “Mandyikala noluembia navo kehando liange muene.” (Oséias 14:4) Jeova ulaa okuevela, nokupanda, nokukala epanga lia vana valinga ovilikutila ovio viehiviliko.

16, 17. Tyina ekolelo mu Huku lilunda omunthu okuivisa onondaka onongwa, oñgeni Jeova atambula ehiviliko liae?

16 Okuhivilika Jeova pokati kounyingi, apeho tyilingwa mefendelo liotyotyili. Komuhoneki wono salmu okuhivilika Huku yotyotyili ankho tyakolela unene, iya aiti ku Huku okuti: “Mbambavo, hambukilwa ovilikutila viomulungu wange, ove Jeova.” (Salmo 119:108) Iya hono? Isaia wapopia konthele yotyinyingi tyovanthu mononthiki mbetu okuti: “Mavakaivisa ehiviliko lia Jeova . . . [Ovilikutila viavo] mavikalonda ko altale yange [Huku] monkhalelo yapandwa.” (Isaías 60:6, 7) Ovanyingi vekahi nokuavela Huku “otyilikutila tyehiviliko, otyinyango tyomilungu viivisa kounyingi enyina liae,” okufuisapo eulo olio.—Hebreus 13:15.

17 Iya ove? Ukahi nokuavela Huku ovilikutila etavela? Inkha kukahi nokutyilinga, okuti molingi omapiluluko esukisa, opo uhimbike okuivisa kounyingi enyina lia Jeova? Inkha ekolelo likupa ondundo yokuhimbika okuivisa onondaka onongwa, ‘Jeova mapande vali ovilikutila viove tyipona tyongombe.’ (Tanga Salmo 69:30, 31.) Kala nonthumbi yokuti “omuniko omuwa” wotyilikutila tyove tyehiviliko, mauhiki ku Jeova, nokukupanda unene. (Ezequiel 20:41) Iya ove mokala nehambu enene, uhenekale nalio.

‘Jeova Maavela Ononkhano Onongwa Kese Muviuki’

18, 19. (a) Okuumbila Huku ovanthu ovanyingi hono vetyitala ñgeni? (b) Okuhapandwa na Huku tyituala pi?

18 Hono, ovanthu ovanyingi vapopia ngetyi ankho tyipopia vamwe pomuvo wa Malakia, okuti: “Katyisilivila okuumbila Huku. Tyina esilivilo patyi okulinga etyi Tatekulu wepondolo aliho atuma?” (Malaquias 3:14, Nova Tradução na Linguagem de Hoje) Mokonda yokuhanda omalumono, vasoka okuti ehando lia Huku kamalifuisuapo, novitumino viae vitupu vali esilivilo. Kovanthu ovo, okuivisa onondaka onongwa tyipesela omuvo, nokuvenumanesa.

19 Omalusoke oo ahimbikale kohale Motyikunino tyo Endene. Satanasi oe wahindilile Eva okuhapande omuenyo omuwa Jeova eveavela, avatombo okupandwa na Huku. Hono, Satanasi uhongiliya ovanthu okusoka okuti kokulinga ehando lia Huku katyivepe natyike. Mahi, Eva nomulume wae vaimbukile okuti okuhapandwa na Huku tyituala kononkhia. Vana hono valandula ongeleka yavo ombi, apa katutu navo mavakaimbuka okuti tyivetuala kononkhia.—Gênesis 3:1-7, 17-19.

20, 21. (a) Oityi omuhepe wo ko Salefa alingile, iya oityi tyatundililako? (b) Oñgeni iya omokonda yatyi onthue tuesukisila okuhetekela omuhepe wo ko Salefa?

20 Tala okuelikalela kukahi pokati konthyulilo ombi ya Andau na Eva, netyi tyapopiwa konthele ya Eliya nomuhepe wo ko Salefa. Etyi omukai eiva onondaka mbepameko mba Eliya, ahimbika okuteleka, iya tete aavela omuuli okulia. Iya Jeova afuisapo omulao alingile Eliya. Ehipululo liati: “Oe atualako nokulia, oe kumwe nomona wae naaveho vomeumbo liae, mokueenda kuononthiki. Ohinde momulindi omunene aihapumo, iya omulela momulindi omututu nao auhapumo, ngetyi Jeova apopilile Eliya.”—1 Reis 17:15, 16.

21 Omuhepe wo ko Sarefa walingile otyipuka tyimwe ovanthu ovanyingi hono vahahande okulinga. Oe wayumba onthumbi yae aiho mu Huku yeyovo, iya Jeova emukuatesako. Ehipululo eli nomakuavo ekahi Mombimbiliya, alekesa nawa okuti Jeova watokala tumuyumbe onthumbi. (Tanga Josué 21:43-45; 23:14.) Omahipululo omanyingi Onombangi mba Jeova hono, alekesa nawa okuti Jeova nalumwe ayekapo vana vapandwa nae.—Salmo 34:6, 7, 17-19. a

22. Oityi tuesukisila okuovola okupandwa na Huku tyihasete?

22 Onthiki ya Huku yokukoyesa ‘ovanthu aveho kombanda yoohi’ ikahi popepi. (Lucas 21:34, 35) Nawike metyivili okuenda-nkholo. Tyilinge omalumono, ine onombongo, kamavikakala nesilivilo tyina Omukoyesi waholovonua wa Huku amati: “Endyuei, onwe vokuapewa ononkhano onongwa na Tate yange, piñganei ouhamba wapongiyua pala onwe.” (Mateus 25:34) Tyotyili, ‘Jeova maavela ononkhano onongwa kese umwe omuviuki; nokumuamena nolupandu lwae, ngatyina ondyakulilo onene.’ (Salmo 5:12) Tyotyili nonthue tuesukisa okuovola okupandwa na Huku!

[Onondaka Poutoi]

a Tala o Sentinela, 15 ya Março yo 2005, pefo 13, palagrafu 15; 1 ya Agosto yo 1997, pomafo 20-25.

Okuti Ove Utyihinangela?

• Omokonda yatyi Jeova atokalela okufendwa nomutima auho?

• Ovilikutila patyi Jeova hono etavela?

• Onondaka “ovilikutila viomilungu vietu,” mbulekesa tyi, iya omokonda yatyi onthue tuesukisila okuvilingila Jeova?

• Oityi tuesukisila okuovola okupandwa na Huku?

[Omapuko Elongeso]

[Olutalatu pefo 19]

Etokolo patyi omuuli wa Huku aitile omuhepi alinge ankho wokuna ondyala?

[Olutalatu pefo 21]

Ouwa patyi tupewa tyina tuavela Jeova otyilikutila tyehiviliko?

[Olutalatu pefo 23]

Inkha uyumba onthumbi nawa-nawa mu Jeova, oe nalumwe mekuyekepo