Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

’Zemlja u kojoj teče med i mleko‘

’Zemlja u kojoj teče med i mleko‘

’Zemlja u kojoj teče med i mleko‘

KADA je Jehova Bog oslobodio Izraelce iz Egipta, obećao je da će ih odvesti „u dobru i prostranu zemlju, u zemlju u kojoj teče med i mleko“ (Izlazak 3:8).

Nakon što su se Izraelci naselili u Obećanoj zemlji, uzgajali su krave, ovce i koze, te su imali mleka u izobilju. Međutim, da li je tako bilo i sa medom? Neki smatraju da se izraz „med“ odnosio na sladak sirup od urmi, smokava i grožđa. A većina biblijskih ukazivanja na pčelinji med odnosi se na divlji med, a ne na med koji se dobija uzgojem pčela (Sudije 14:8, 9; 1. Samuilova 14:27; Matej 3:1, 4). Da li je Obećanom zemljom zaista ’tekao‘ med, kao i mleko?

Jedno nedavno arheološko otkriće u Izraelu pomaže nam da steknemo jasniju sliku. Povodom tog otkrića Hebrejski univerzitet je u izjavi za štampu naveo: „Ovo je najstariji pčelinjak [pčelinja kolonija] dosad otkriven arheološkim iskopavanjima na drevnom Bliskom istoku, kaže profesor (Amihaj) Mazar. Datira iz desetog i s početka devetog veka pre naše ere.“

Arheolozi su pronašli više od 30 košnica u tri reda, a procenjuju da je na celom tom području bilo oko 100 košnica. Ispitivanjem su pronađeni ostaci pčela i molekuli pčelinjeg voska. Stručnjaci procenjuju da se „iz ovih košnica moglo sakupiti čak pola tone meda godišnje“.

U drevna vremena se med koristio u ishrani, a pčelinji vosak u preradi metala i kože. Takođe se upotrebljavao u izradi drvenih tablica za pisanje čija je površina bila presvučena pčelinjim voskom, koji se mogao pretopiti radi ponovne upotrebe. Do kog zaključka su arheolozi došli na osnovu ovog otkrića?

„Premda Biblija ne govori o pčelarstvu u Izraelu u to doba“, nastavlja se u pomenutoj izjavi za štampu, „otkriće pčelinjaka u Tel Rehovu ukazuje da je pčelarstvo i vađenje meda i pčelinjeg saća bilo vrlo razvijeno još u vreme Prvog [Solomonovog] hrama. Dakle, moguće je da se izraz ’med‘ u Bibliji zaista odnosi na pčelinji med.“

[Izvor slike na 15. strani]

Institute of Archaeology/Hebrew University © Tel Rehov Excavations