Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe Moni na Maliu Iesu i se Koluse?

Pe Moni na Maliu Iesu i se Koluse?

Pe Moni na Maliu Iesu i se Koluse?

UA TAʻUA i se tasi lomifefiloi, “O le koluse, o se faailoga lea e sili ona lauiloa o le Faa-Kerisiano.” O le tele o ata faalotu, ua faaalia ai Iesu o loo tutuʻi i se koluse. Aiseā ua lauiloa ai lenei faailoga i lotu? Pe moni na maliu Iesu i se koluse?

O le toʻatele e suʻe i le Tusi Paia mo se tali. O se faaaʻoaʻoga, e tusa ai ma le King James Version, i le taimi na faasalaina ai Iesu i le oti, na tauemu ai ē na vaavaai ane ma fai atu iā te ia “inā alu ifo ia i le koluse.” (Mataio 27:40, 42) O le faaliliuga foʻi lenā a le tele o isi Tusi Paia. Ua faapea mai le Today’s English Version e uiga iā Simona le Kurene: “Na faamalosia o ia e fitafita e amo le koluse o Iesu.” (Mareko 15:21) I nei fuaiupu ua faaliliuina ai le upu “koluse” mai i le upu Eleni staurosʹ (satauro). Pe e iai se faavae maumaututū o lea faaliliuga? O le ā le uiga o lenā upu i le uluaʻi gagana?

Po o se Koluse?

E tusa ma le faamatalaga a se tagata e tomai i le gagana Eleni o W. E. Vine, “O le uiga autū o le upu satauro, o se pou po o se laau saʻo. O na laau na faasala ai i le oti tagata solitulafono. O le upu satauro, po o se nauna po o se veape, o lona uiga o le faamau i se laau saʻo, e ese lea mai i le koluse o loo faaaogā e lotu, e lua laau e felavasaʻi.”

Ua taʻua i le The Imperial Bible-Dictionary, o le upu satauro “ua faaatagia lelei ai se pou, po o se laau saʻo, e mafai ona faatautau ai se mea, pe e sunuʻi foʻi i le eleele.” Ua toe faapea mai le lomifefiloi: “E oo lava i tagata Roma, o le faa-Latina o le upu koluse, e foliga mai i le amataga o se pou saʻo.” E lē o se mea e faateʻia ai ona ua faapea mai le Catholic Encyclopedia: “I le amataga sa faia le koluse i se pou saʻo e maʻai lona pito i luga.”

E iai foʻi le isi upu Eleni o le xyʹlon, na faamatala ai e tusitala o le Tusi Paia le laau faaoosala na fasiotia ai Iesu. Ua faamatalaina e le Critical Lexicon and Concordance to the English and Greek New Testament le upu xyʹlon o “se fasi laupapa, po o se laau saʻo.” Ua faapea mai atili, e tutusa le staurosʹ ma le xyʹlon, “o se pou saʻo na faatautau ai e tagata Roma ē na faasatauroina.”

I le ōgatusa ma lenei mea, ua tatou mātauina ai ua faapea ona faitauina le King James Version i le Galuega 5:30: “O le Atua o tatou tamā ua na toe faatū mai ia Iesu, lē na fasiotia e outou i lo outou faatautau i le laau [xyʹlon].” A o isi faaliliuga ua taʻua ai le staurosʹ o le “koluse,” ae faaliliu le xyʹlon i se “laau.” Ua faapea mai le Jerusalem Bible i le Galuega 13:29 e uiga iā Iesu: “Ua faaiʻu foʻi e i latou mea uma lava na tusia iā te ia, ona ave ifo lea e i latou iā te ia i le laau [xyʹlon], ua tanu i le tuugamau.”

Pe a fua i le uiga autū o upu Eleni staurosʹ ma le xyʹlon, ua faapea mai le Critical Lexicon and Concordance e pei ona taʻua i luga: “E lē ōgatusa nei upu ma le manatu i le upu koluse i aso nei, ia e masani ona tatou vaaia i ata.” I nisi faaupuga, o mea o loo faamatalaina e tusitala o Evagelia e faaaogā ai le upu staurosʹ, e ese mamao ma le mea o taʻua e tagata i aso nei o le koluse. O lea la, ua talafeagai ai le faaaogā e le Tusi Paia o le Faaliliuga a le Lalolagi Fou le faaupuga, “le laau e faapuapuagatia ai” i le Mataio 27:40-42, ma isi mau o loo aliaʻi mai ai le upu staurosʹ. Ua faapena foʻi ona faaaogā e le Complete Jewish Bible le faaupuga “laau faaoosala.”

Le Amataga Mai o le Koluse

Pe afai e lē o taʻua moni i le Tusi Paia na fasiotia Iesu i se koluse, aiseā la e teuteu ai e le tele o lotu e pei o le Katoliko, Porotesano, ma le Orthodox o latou falesā i le koluse, ma faaaogā o se faailoga o lo latou faatuatua? Na faapefea ona taatele le koluse?

O le tali, ona e lē gata ina faamamaluina le koluse e tagata lotu e faapea mai e talitonu i le Tusi Paia, ae e faapea foʻi tagata e lē talitonu i le Tusi Paia, o ē ua leva ona iai a latou tapuaʻiga a o leʻi iai le “Faa-Kerisiano.” Ua faailoa mai e le tele o tusitusiga faalelotu, na faaaogā ituaiga o koluse eseese mai lava i aso anamua. O se faaaʻoaʻoga, e masani ona faaalia i tusitusiga a tagata Aikupito anamua, ata o o latou atua ma atua fafine le koluse e pei o se T, e iai le liʻo i ona luga. O se koluse e iai sona ʻau, (e taʻu o le ansate) ma e manatu i ai o se faailoga o le ola. Na oo ina taatele le faaaogāina o lenei ituaiga koluse e le lotu Coptic ma isi lotu.

E tusa ai ma le Catholic Encyclopedia, “o foliga muamua o le koluse sa pei o se koluse e taʻu o le ʻgamma’ (tagaʻi i le ata) po o le swastika i le gagana Sanskrit anamua lea na iloa ai e tagata suʻesuʻe i atunuu i Sasaʻe, ma tagata suʻesuʻe i mea anamua na eli aʻe i le palapala.” Sa tele ina faaaogā e tagata Hinitū i Initia ma tagata Puta i Asia lenei faailoga, ma o loo vaaia pea i mea e teuteu ai na vaipanoa.

E lē o iloa tonu le taimi na faaaogā ai le koluse i le “Faa-Kerisiano.” Ua taʻua i le Expository Dictionary of New Testament Words a Vine: “E oo ane i le ogatotonu o le senituri lona tolu T.A. ua suia po ua lafoaʻi e lotu nisi o aʻoaʻoga faa-Kerisiano. Ina ia faateleina le mamalu o faiga a lotu ua fulitua i le Faa-Kerisiano, na latou talia ai lotu faapaupau e faaaogā pea a latou faailoga” e aofia ai le koluse, e ui e leʻi talitonu i o latou talitonuga.

O nisi tusitala na latou faasino atu i faamatalaga a Konesetatino, o lē na tapuaʻi i le atua o le lā e faapea, i le tausaga e 312 T.A., a o iai i se taua, sa ia vaaia ai se faaaliga o le lā, o loo iai se koluse ma le faaupuga faa-Latina “in hoc vince” (ia faatoʻilalo e ala i le koluse). Mulimuli ane, o le faailoga “Kerisiano” na tusia i a latou fuʻa, talitā, ma ofutau a lana vaegaʻau. (tagaʻi i le ata i le agavale.) E foliga na liliu Konesetatino i le Faa-Kerisiano e ui faatoʻā papatiso o ia i le 25 tausaga mulimuli ane, ina o le a maliu. Na fesiligia e nisi le māfuaaga na liliu ai. Ua faapea mai le tusi, Non-Christian Cross: “Nai lo o le mulimuli i aʻoaʻoga a Iesu, na taumafai Konesetatino e suia le Faa-Kerisiano ina ia faigofie ona talia e lotu faapaupau.”

Talu mai lenā taimi, ua faaaogā ai ituaiga o koluse eseese. O se faataʻitaʻiga, ua taʻu mai i le Illustrated Bible Dictionary e faapea, o le koluse a Sagato Atonio “e foliga i se T lapoʻa, ma ua manatu nisi e mai i le faailoga o Tamusa le atua o [Papelonia], ma o lea mataʻitusi e faaleo o tau.E iai foʻi le koluse o Sagato Anetereʻa, lea e foliga i le mataʻitusi o le X, ma o laau e lua e felavasaʻi. Ua taʻua lea koluse o le koluse Latina, ma ua “manatu i ai, e faapena le koluse na maliu ai lo tatou Alii.”

Le Talitonuga o Uluaʻi Kerisiano

Ua faaalia i le Tusi Paia e faapea, i le uluaʻi senituri e toʻatele tagata na faalogo iā Iesu ma talitonu ma talia le tāua o lana taulaga togiola. Ina ua uma ona talaʻi atu le aposetolo i tagata Iutaia i Korinito, ma faamaonia ai o Iesu o le Keriso, ua faapea mai le Tusi Paia: “O Kiripo le pule o le sunako, ua talitonu o ia i le Alii, atoa foʻi ma lona aiga uma. E toʻatele foʻi tagata i Korinito o ē na faalogo i le feʻau, ua talitonu ma papatisoina i latou.” (Galuega 18:5-8) I lo o le faaofi atu o se faailoga po o ni faatusa i la latou tapuaʻiga, na faatonu ai e Paulo ona uso Kerisiano ina “ia sosola ese mai i le ifo i tupua,” ma so o se faiga mai i tapuaʻiga faapaupau.—1 Korinito 10:14.

E leai se faamaoniga mai i le ʻautusitala ma le ʻausuʻesuʻe e iloa ai, sa faaaogā e uluaʻi Kerisiano le koluse. E lelei ona mātauina, na toe taʻua i le tusi o talafaasolopito o le koluse, History of the Cross, se fesili a se tusitala o le faaiʻuga o le senituri lona 17 e faapea: “Pe e fiafia Iesu ua faamamaluina e silasila mai, o faatāua e ona soo le faatusa o le mea [e manatu] sa faapuapuagatia ai o Ia, ma faatauvaa ai iā te Ia le mā?” O le ā lau tali?

E lē manaʻomia ona faaaogā ni faatusa i le tapuaʻiga e talia e le Atua. Na fesili Paulo: “E faapefea foʻi ona feagai le malumalu o le Atua ma tupua?” (2 Korinito 6:14-16) E lē o fai mai le Tusi Paia e tatau i se Kerisiano ona faaaogā i lana tapuaʻiga se faatusa o le laau na tautau ai Iesu.—Faatusatusa le Mataio 15:3; Mareko 7:13.

O le ā la le faailoga e iloa ai Kerisiano moni? E lē o le koluse po o se isi faailoga, a o le alofa. Na taʻu atu e Iesu i ona soo: “Ua ou tuuina atu iā te outou le poloaʻiga fou, ina ia outou alolofa o le tasi i le isi; e pei ona ou alofa atu iā te outou, ia outou alolofa foʻi o le tasi i le isi. O le mea lea e iloa ai e tagata uma o oʻu soo outou, pe afai ua outou alolofa o le tasi i le isi.”—Ioane 13:34, 35.

[Faamatalaga i le itulau 19]

O mea o loo faamatalaina e tusitala o Evagelia, e ese mamao ma le mea ua taʻua e tagata i aso nei o le koluse

[Ata i le itulau 18]

O le ata o le faasatauroina, na tusia e lipsius i le senituri lona 17 e taʻu o “De Cruce

[Ata i le itulau 19]

Tusitusiga Faa-Aikupito (e tusa o le senituri lona 14 T.L.M.) o loo iai le koluse o le Ansate, o se faailoga o le ola

[Ē Ana le Ata]

© DeA Picture Library / Art Resource, NY

[Ata i le itulau 19]

Le koluse o le gamma i le malumalu Hinitū, o Laxmi Narayan

[Ē Ana le Ata i le itulau 20]

E mai i le tusi The Cross in Tradition, History, and Art (1897)