Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Kik Ijwang’ Jokristo Weteni Ngang’

Kik Ijwang’ Jokristo Weteni Ngang’

Kik Ijwang’ Jokristo Weteni Ngang’

JAROSŁAW kod chiege Beata, * wacho kama: “Kuom higini apar, ne wabedo joma ne mor ahinya gi ber ma ohala mar pinyni kelo, kendo ne wan gi mwandu mogundho. Kata obedo ni ne wadongo e adiera, ne koro wasedhi mabor ahinya gi adiera, kendo ne waonge gi teko mar duogo.”

Owadwa machielo miluongo ni Marek, wacho kama: “Lokruok mar kit ngima oganda koda lokruok mag siasa e piny Poland, ne omiyo alalo tich ka tich ma ne ayudo bang’e. Chunya ne onyosore. Ne aluor chako ohanda awuon, nimar ne aonge gi lony e ohala. Gikone, ne atemo mi achako ohala moro kaparo ni mano ne dhi konya rito jooda maber e yor ringruok, maok aketho winjruokna gi Nyasaye. Bang’ kinde, ne afwenyo kaka ne ok aparo kare.”

E piny ma nengo gik moko siko ka idho, kendo joma onge tich medore, jomoko osebedo gi parruok ahinya kendo mano osemiyo ging’ado paro maok nyis rieko. Owete moko oseyiero mar tiyo kuom seche mokalo mapile e tije mag andika, moko tiyo tije ariyo, kata yawo ohala to gionge gi lony e ohala. Giparo ni yuto momedore biro konyo joodgi, kendo ni mano ok nyal kelonegi hinyruok e winjruokgi gi Jehova. Kata kamano, weche ma muoch apoya koda tungni mag weche yuto mag piny, nyalo ketho kata mana chenro ma ng’ato otimo gi chuny maber. Mano osemiyo ji moko olwar e obadho mar wuoro, kendo gisejwang’o tiyo ne Jehova nikech manyo mwandu.​—Ekl. 9:11, 12.

Owete gi nyimine moko osedonjo ahinya e manyo mwandu mag pinyni, kendo mano osemiyo sani ok giyud thuolo mar timo puonjruok ma margi giwegi, dhi e chokruoge, kod lendo. Nenore maler ni timo kamano osemiyo gijwang’o weche mag lamo kod winjruokgi gi Jehova. Bende nyalo bedo ni gisejwang’o tudruok machielo madwarore ahinya​—tiende ni winjruok manie kindgi gi “jogo ma jood yie.” (Gal. 6:10) Mosmos, moko kuomgi weyo riwruok mar Jokristo. Non ane adimba pek mar wachno.

Ting’ ma Wan-go Kuom Jokristo Wetewa

Wan kaka owete gi nyimine, wan gi thuolo mang’eny mag nyisore hera e kindwa ng’ato ka ng’ato. (Rumi 13:8) Onge kiawa ni e kanyaklau, iseneno ‘jochan mayuak e chandruok.’ (Ayub 29:12) Moko kuomgi nyalo bedo ni onge gi gik ringruok mochuno e ngima. Jaote Johana ne oparonwa kaka mano miyowa thuolo mar timo gimoro. “Ng’a man gi mwandu mag pinyni, kendo neno owadgi kochando gimoro, to chunye otho kode, hera mar Nyasaye osiko e iye nadi?”​—1 Joh. 3:17.

Nyalo bedo ni isekawo okang’ mar konyo jochan kaka onyis malo. Kata kamano, nyiso hera ne riwruokwa mar owete ok en mana chiwo kony e yor ringruok. Jomoko nyalo dwaro kony nikech gin kendgi maonge ng’at ma ginyalo sirorego, kata chunygi onyosore. Ginyalo neno ni ok giwinjore, kata nyalo bedo ni gituwo ahinya, kata giselalo ng’at ma gihero e tho. Yo achiel mwanyalo jiwogigo en chiko itwa ne wechegi kendo wuoyo kodgi, kuom timo kamano, wanyiso ni wadewo parruokgi koda winjruokgi gi Jehova. (1 Thes. 5:14) Kinde mang’eny, timo kamano medo tego hera manie kindwa gi owetewa.

To moloyo, jodong-kanyakla nyalo chiko itgi ka ginyiso kech, ka gidewo chal jogo, kendo chiwo puonj mag Ndiko e yor hera. (Tich 20:28) E yo ma kamano, jorit e kanyakla nyalo luwo ranyisi mar jaote Paulo, ma ne onyiso ‘muolo’ ne owetene gi nyiminene ma Jokristo.​—1 Thes. 2:7, 8.

Kata kamano, kapo ni Jakristo odhi mabor gi kweth, be obiro chopo ting’ ma en-go kuom Jokristo wetene? Ber ng’eyo ni tem mar luwo mwandu nyalo kata mana yudo jorit e kanyakla. To nade kapo ni tem ma kamano oloyo Jakristo moro?

Dok Chien Nikech Parruok mag Ngima

Mana kaka waseneno, kedo matek mondo wapidh joodwa, kinde mang’eny kelo parruok kendo mano nyalo miyo wachak kawo mayot ting’wa kaka Jokristo. (Math. 13:22) Marek, ma ne osewuo kuome motelo wacho kama: “Kane ohanda ok odhi maber, ne ang’ado mar dhi loka manyo tich ma chudone ni malo. Ne adhi mana kuom dweche adek, bang’e kendo kuom dweche adek mamoko, kamano kamano, kae to aduogo pacho matin. Chiega maok en Janeno, nobedo gi chuny monyosore nikech mano.”

Pek ma ne obedoe ne ok en mana mar ngimawa mar joot kende. Marek dhi nyime wacho kama: “Kaachiel gi tiyo kama liet ne ng’eny ahinya, ne atiyo e kind joma yoregi ne ok ler kendo ne gitiyo marach gi jomoko. Ne gitimo mana kaka jomecho mapile. Chunya ne ool ahinya. Nimar ne aonge gi thuolo kata mana mar rito ngimana awuon, ne aneno ni ok ne anyal konyo jomoko.”

Chandruok ma Marek noyudo nikech yiero ma ne otimo, onego omi wapar matut. Kata obedo ni dhi dak e piny machielo nyalo miyo ng’ato olo chandruoge mag yuto, donge podi mano nyalo nyuolo chandruoge moko? Kuom ranyisi, ang’o manyalo timore ne joodwa korka winjruok margi gi Jehova, koda e weche mamoko mag ngimagi? Be dar e yo ma kamano nyalo pogowa chuth gi kanyakla? Donge mano nyalo mayowa thuolo majaber mar tiyo ne Jokristo wetewa?​—1 Tim. 3:2-5.

Kata kamano, mana kaka nyalo bedo ni isefwenyo, ok ochuno ni nyaka ng’ato dhi tiyo e piny moro ni eka oket ngimane duto e tij ringruok. Par ane wach Jarosław kod Beata. Jarosław wacho kama: “Gik moko ne ochakore mosmos kendo e yo maber, kaka joma eka ne oa kendore, ne wayawo kan moro matin maber mar uso sosej. Pesa ma ne medore ne ojiwowa timo ohalano obed malach. Kata kamano, ne wan gi thuolo matin, omiyo, ne wabare e chokruoge mag Jokristo. Kapok kinde ne odhi ahinya, ne aweyo bedo painia kaachiel gi tiyo kaka jakony-tich e kanyakla. Mor ma ne wan-go nikech pesa mang’eny ma ne waloso ne omiyo wayawo duka moro maduong’, kendo ne wariwo ohandwa gi jal moro maok en Janeno. Mapiyo, koro ne adhi loka kendo donjo e winjruok mag ohala ma nengogi dola milion mang’eny. Ne anok pacho, kendo winjruok ma ne an-go gi chiega koda nyara ne odok chien ahinya. Gikone, ohala ma ne dhi maberno ne omiyo waweyo mosmos tiyo ne Jehova. Nikech koro ne ok watudre gi kanyakla, ne wajwang’o owete maok wapargi kata.”

En puonj mane mwanyalo yudo kuom wachno? Gombo mar yudo ritruok kuom tiyo matek mondo ng’ato obed gi pacho maduong’ ahinya gi gik mang’eny mag ringruok, nyalo miyo ng’ato odog chien e winjruokne gi Jehova​—kata lalo “lepe” tiende ni gino mamiyo iluonge ni Jakristo. (Fwe. 16:15) Mano nyalo miyo wawe tudruok chuth gi owete, ma chon ne wanyalo konyo.

Non Chal Mari Gadier

Yot mondo wapar kata wacho kama: ‘An mano ok nyal timorena.’ Kata kamano, ber ka waduto wanono adimba ni gin ang’o madwarore gadier e ngima. Paulo nondiko kama: “Ne ok wakelo gimoro e pinyni, kendo ok wanyal a gi gimoro. Omiyo ka wan gi chiemo kod lewini, mago mondo oromwa.” (1 Tim. 6:7, 8) En adier ni chal mar ngima opogore e piny ka piny. Ngima minyalo ne kaka matin ahinya e pinje ma nigi dongruok, inyalo kaw kaka gimaduong’ e pinje mang’eny modhier.

Kata bed ni wadak e ngima machalo nade, non ane weche Paulo maluwogi: “Jo ma dwaro bedo jomwandu podho e tem kod obadho kod gombo mathoth ma miyogi fuwo, kendo hinyogi. Gombo ma kamago nyumo ji e kethruok, kendo miyo ji lal.” (1 Tim. 6:9) Obadho en gima iketo kama opondo ne le midwaro mak. Ikete mondo omak leno apoya. Ere kaka wanyalo tang’ ne obadho mar ‘gombo mahinyo ji’?

Ng’eyo kendo chano gigo mochuno e ngima nyalo miyo wabed gi kinde mar luwo dwaro mag Pinyruoth, moriwo nyaka timo puonjruok ma marwa wawegi. Puonjruok e yor lamo kamano nyalo miyo Jakristo obed “molony, kendo moikore chuth” konyo jomoko.​—2 Tim. 2:15; 3:17.

Kuom higini moko ma noluwo, jodongo ne otemo konyo kendo jiwo Jarosław. Mano nomiyo otimo lokruok moko madongo. Owacho kama: “E mbaka moro maber ahinya ma ne wabedogo, jodongo ne oluwo weche mayudore e ranyisi manie Ndiko manyiso rawera moro ma ramoko ma ne dwaro yudo ngima mochwere, to koni ne ok odwar weyo mwandune mag ringruok. Kendo ne ginyisa e yor rieko kapo ni wachno bende ne nyalo tiyo kuoma. Wachno ne oyawo wang’a gadier!”​—Nge. 11:28; Mari. 10:17-22.

Jarosław ne onono chalne gadier kendo ne ong’ado mar weyo donjore gi ohelni madongo. Bang’ higini ariyo, en kaachiel gi joode ne gigero kendo winjruokgi gi Jehova. Sani okonyo owetene ka en jaduong’-kanyakla. Jarosław wacho kama: “Sama owete donjo ahinya e ohala machopo kama gijwang’o tiyo ne Jehova, ajatiyo gi gima ne oyuda e leronegi gimomiyo ok en rieko bedo gi tudruok gi jogo maok gin Jokristo wetewa. Ok en gima yot tamruok gik ma nenore ni nyalo kelo ohala mang’eny, kata kwedo mibadhi.”​—2 Kor. 6:14.

Marek bende ne wang’e oyepo bang’ neno chandruok. Kata obedo ni tich ma loka chudone ne ni malo, kendo mano nomiyo okonyo joode, winjruokne gi Nyasaye koda owetene ne odhi marach. Bang’ kinde, ne ochako nono gigo monego oket mokwongo e ngima. Owacho kama: “Kuom higini moko, ngimana nobedo kaka mar Baruk machon ma ne ‘dwaro duong’.’ Gikone, ne akwayo Jehova e lamo gi chunya duto, ka anyise parruok ma ne an-go, kendo sani awinjo ka asebedo motegno e winjruokna gi Jehova.” (Yer. 45:1-5) Marek sani timo kinda mondo ochop e “tich maber” mar bedo jarit e kanyakla.​—1 Tim. 3:1.

Marek chiwo siem ne jogo manyalo paro mar dhi loka manyo tije ma chudogi ni malo, kama: “Sama in loka, yot mondo ilwar e obadho mag piny marachni. Kiya dhok mar pinyno miyo wuoyo gi jomoko bedo matek. Inyalo duogo pacho kod pesa, ka koni bende iduogo ka ituwo e winjruokni gi Jehova, manyalo kawi kinde malach thiedho.”

Ng’eyo e yo makare ting’ ma wan-go korka tije ringruok koda kuom owetewa, biro konyowa moro Jehova. Kendo wanyalo keto ranyisi maber manyalo jiwo jomoko mondo otim yiero manyiso rieko. Onego osir jogo ma parruok othung’o, onyisgi muolo, kendo ketonegi ranyisi maber gi owete gi nyiminegi. Jodong-kanyakla koda Jokristo mamoko motegno, nyalo konyo Jokristo wetegi mondo obed gi paro mowinjore eka parruok mag ngima kik tiekgi.​—Hib. 13:7.

Ee, kik wajwang’ Jokristo wetewa kuom keto chunywa duto e tijewa mag ringruok. (Fili. 1:10) Kar mano, weuru mondo wabed ‘momew korka Nyasaye’ ka waketo weche mag Pinyruoth obed mokwongo e ngimawa.​—Luka 12:21.

[Weche moler piny]

^ par. 2 Nyinge moko oseloki.

[Piche manie ite mar 21]

Be tiji mar ringruok moni dhi e chokruoge?

[Piche manie ite mar 23]

Be imor gi thuolo ma in-go mar konyo owete kod nyimineni ma Jokristo?