Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

A Zezi: A yii yɛ?

A Zezi: A yii yɛ?

A Zezi: A yii yɛ?

“[A Pɩlat] le kẽe bʋʋdã roogẽ n sok a Zezi yaa: ‘Yãmb yii yɛ?’ La a Zezi ka leok yẽ tɩ bũmb ye.”—ZÃ 19:9.

YAA b sẽn da wa n dat n kao a Zezi bʋʋdã sasa la Rom guvɛrneer a Põns Pɩlat sok a Zezi sok-kãngã. A Pɩlat ra mii a Zezi sẽn yit Israɛll babg ningã. (Luk 23:6, 7) A leb n da miime t’a Zezi pa wa neb a taabã ye. Rẽ yĩnga a Pɩlat ra rat n bãnga a Zezi sã n vɩɩmda zĩig a to n yaool n wa tẽngã zug bɩ? Rẽ yĩnga a ra na n sak n deega a Zezi sẽn na n yeel-a bũmb ningã bɩ? Sẽn yaa a soab fãa, a Zezi pa leok-a ye. La wa n lebga vẽeneg tɩ sẽn da pak a Pɩlatã yaa a meng ziirã la pa sẽn na yɩl n bãng sɩdã n kao bʋʋdã tɩrg ye.—Matɩe 27:11-26.

Neb nins sẽn sɩd rat n bãng a Zezi sẽn yi zĩig ningã tõe n bãnga rẽ. Biiblã wilgda a Zezi sẽn yi zĩig ningã vẽenega. D ges goam nins sẽn pʋgdã.

A sẽn dog zĩig ninga: A Zezi roga Zide tẽn-bil b sẽn boond tɩ Betlehɛm. A Sezaar Ogust ra wa n yiisa noor n yeel tɩ ned fãa leb a ba-yir tɩ b sõd-a. Rẽ kɩtame t’a Zozɛf tall a Maari sẽn da tʋt t’a pʋgã bɩ wã tɩ b kẽng a ba-yirã Betlehɛm. Nebã sẽn wa wʋsg tɩ kɩt tɩ b ka tar zĩig n na n gãandã yĩnga, b tɩ kẽe rũms roogẽ. Yaa be la a Zezi rog-yã, tɩ b gãneg-a rũmsã rɩɩb koglg pʋgẽ.—Luk 2:1-7.

Yʋʋm wʋsg sẽn deng rẽ, Biiblã togsa zĩig ning a Zezi sẽn na n dogã. A yeela woto: “Efrata Betlehɛm, fo nebã yaa buud sẽn yaa bilf Zida buudã sʋka; la mam na n kɩtame tɩ Israɛll naabã yi f pʋgẽ.” * (Miise 5:1) Wõnda wa Betlehɛm ra yaa tẽn-bil ne b na sõd-a n naag Zide soolmã tẽns a taabã. La baa ne rẽ, a ra na n paama waoogre, bala yaa be la Mesi wã bɩ Kiristã ra na n yi.—Matɩe 2:3-6; Zã 7:40-42.

B sẽn wub-a zĩig ninga: A Zezi ne a roagdbã tɩ zĩnda Ezipt wakat bilfu, n yik masã n kẽng Nazarɛt sẽn be Galile soolmẽ wã. Nazarɛt bee sẽn na ta kɩlometr 96 ne Zerizalɛm. Wakat kãng t’a Zezi ra nan pa ta yʋʋm a tãab ye. Be ra yaa zĩ-neere, tɩ ka-kaoodba, pe-kɩɩmb la zĩm-yõgdb beẽ. Yaa be la a Zezi bɩ-yã. A talla yap wʋsgo, la wõnda a roagdbã nug ra pa zãad ye.—Matɩe 13:55, 56.

Yʋʋm wʋsg sẽn deng rẽ, Biiblã togsame tɩ Mesi wã na n yɩɩ “Nazarɛt neda.” Evãnzill gʋlsd a Matɩe yeelame t’a Zezi ne a roagdbã kẽngame n tɩ zĩnd “tẽng sẽn boond tɩ Nazarɛte, tɩ Wẽnnaam no-rɛɛsdbã sẽn da togsã paam pidsgu. B yeelame: ‘B na n boola bãmb tɩ Nazarɛt neda.’” (Matɩe 2:19-23) Wõnda wa hebre gom-bil ning b sẽn lebg tɩ Nazarɛt nedã võor yaa “yesr” bɩ tɩ-polle. Yaa vẽeneg t’a Matɩe ra gomda no-rɛɛs a Ezai sẽn da pĩnd n togs tɩ b na n boola Mesi wã t’a Zese [bɩ a Izai] yesrã yelle, rat n yeel t’a Zese sẽn yaa rĩm a Davɩɩd ba wã na n yɩɩ Mesi wã yaaba. (Ezai 11:1) Rẽnd a Zezi yaa a Zese biig a Davɩɩd yagenga.—Matɩe 1:6, 16; Luk 3:23, 31, 32.

A sẽn sɩd yitẽ: Biiblã wilgdame t’a Zezi zĩnda saasẽ n kaoos tɩ b yaool n na n dog-a tẽngã zugu, Betlehɛm rũms roogẽ. No-rɛɛs a Miise yeelame t’a vɩɩmã “sɩnga hal kʋdemd wakate.” (Miise 5:1) A Zezi yaa Wẽnnaam Bi-kãseng n da yaa malɛk n be saasẽ, tɩ b yaool n na n dog-a tẽngã zugu. A Zezi meng wilgame tɩ yẽ yii saasẽ. (Zã 6:38; 8:23) Wãn to la rẽ tõog n yɩ?

Ne vʋʋsem sõngã maasem, Wẽnnaam a Zeova * maana yel-solemde, n dɩk a Zezi vɩɩmã n tɩ ning zʋɩf poak a Maari pʋgẽ. Rẽ t’a Maari ra nan pa mi rao ye. Woto kɩtame t’a tõog n dog biig sẽn zems zãnga. Yel-solemd a woto ka toog ne Wẽnnaam sẽn yaa pãng sẽn ka to soabã ye. Wala malɛk ning sẽn gom ne a Maari wã sẽn sɩd yeelã, “bũmb ka be Wẽnnaam sẽn ka tõe ye.”—Luk 1:30-35, 37.

Biiblã pa wilgd a Zezi sẽn yi zĩig ningã bal ye. Evãnzill gʋlsd a Matɩe, a Mark, a Luk la a Zã wilga bũmb wʋsg a sẽn maane.

[Tẽngr not rãmbã]

^ sull 6 Pĩnd wẽndẽ wã b ra boonda Betlehɛm tɩ Efrata.—Sɩngre 35:19.

^ sull 10 Zeova wã yaa Wẽnnaam yʋ-peelã sẽn be Biiblã pʋgẽ wã.