Skip to content

Skip to table of contents

Hakarak hatene?

Hakarak hatene?

Hakarak hatene?

Barrabás halo krime saida?

Evanjellu haat iha Bíblia laran temi kona-ba mane ida naran Barrabás. Ukun-naʼin husi Roma naran Pôncio Pilatos husik nia sai livre hodi troka nia ho Jesus. Bíblia bolu Barrabás “ema dadur . . . neʼebé ema hotu hatene” no “ema naʼok-teen ida”. (Mateus 27:16; Joao 18:40) Ema Roma mak hatama nia iha komarka iha Jerusalém hamutuk ho ema seluk neʼebé “hamriik hasoru estadu hodi oho ema”.—Marcos 15:7.

Maski ohin loron ita la iha prova kona-ba Barrabás nia krime sira, maibé tanba Bíblia temi katak nia hamutuk ho ema neʼebé hasoru estadu, tan neʼe matenek-naʼin sira hanoin katak nia hamutuk ho grupu neʼebé kontra hasoru governu Roma. Ema ida neʼebé hakerek ema nia istória, naran Flávio Josefo, dehan grupu kriminozu sira iha tempu neʼebá envolve an iha atividade barak hodi kontra hasoru governu, no sira hatete katak sira buka justisa ba ema Israel neʼebé kiak no terus. Ema neʼebé kontra hasoru governu Roma no ema riku iha Israel aumenta ba beibeik toʼo grupu sira-neʼe sai makaʼas liu maizumenus iha tinan 50 liutiha Kristu. Grupu kriminozu sira-neʼe sai barak no sira barak tama tropa iha Jerusalém no ikusmai sira duni sai ema Roma husi Judea iha tinan 66 liutiha Kristu.

Disionáriu ida (The Anchor Bible Dictionary) hatete: “Karik Barrabás hamutuk ho grupu kriminozu ida husi foho. Povu kiʼik sira gosta no apoia grupu hanesan neʼe tanba sira buka atu halo aat ba organizasaun judeu nian neʼebé riku, no hamosu problema boot ba governu Roma.”

Iha tempu Roma, krime saida mak merese kastigu-mate hanesan Jesus?

Buat neʼebé ema Roma uza atu kastigu ema neʼebé kontra hasoru estadu, no ema kriminozu no ema seluk neʼebé aat mak kastigu hodi tara ka hedi sira ba buat ruma atu haterus sira toʼo mate. Ema hotu hanoin katak kastigu-mate hanesan neʼe mak aat liu hotu.

Livru ida (Palestine in the Time of Jesus) hatete: “Sira hedi ema kriminozu sira iha ema nia oin, atu hamoe no haterus sira.” Livru neʼe hatutan tan: “Ida-neʼe atu halo ema taʼuk tebetebes, nuneʼe sira la kontra ema Roma nia dalan atu ukun.” Hakerek-naʼin ida husi Roma iha tempu uluk esplika kona-ba fó kastigu ba ema kriminozu, dehan: “Sira hili atu hedi kriminozu sira iha dalan no fatin neʼebé ema barak bele haree no sai taʼuk.”

Tuir hakerek-naʼin naran Josefo, kuandu Jenerál Tito nia tropa sira funu hasoru Jerusalém iha tinan 70 liutiha Kristu, sira kaer ema dadur ida. Sira fó kastigu-mate ba ema dadur neʼe hodi hedi nia iha sidade nia liʼur atu halo taʼuk ema hotu neʼebé funu hasoru sira. Ikusmai, kuandu sira manán sidade neʼe ema barak tan hetan kastigu-mate hanesan neʼe.

Kona-ba kastigu-mate iha ai-riin, matenek-naʼin kona-ba istória konta kona-ba funu iha tinan 73-71 molok Kristu neʼebé Espártaco halo atu hasoru ema Roma. Iha tempu neʼebá, kuandu funu neʼe ramata, ema Roma hedi atan no lutadór sira hamutuk naʼin-6.000 iha dalan ninin, husi sidade Cápua toʼo sidade Roma.

[Dezeñu iha pájina 32]

“Fó Barrabás mai ami” husi Charles Muller, 1878