Skip to content

Skip to table of contents

Kuo Faifai Ange Peá Ke Ongo‘i Ta‘elata mo Ilifia?

Kuo Faifai Ange Peá Ke Ongo‘i Ta‘elata mo Ilifia?

Ako‘i Ho‘o Fānaú

Kuo Faifai Ange Peá Ke Ongo‘i Ta‘elata mo Ilifia?

KO E kakai tokolahi he ‘ahó ni ‘oku nau ongo‘i ta‘elata; ‘oku nau ongo‘i ‘oku ‘ikai ha taha ‘e tokanga mo‘oni ange kia kinautolu. Ko e kakai ta‘umotu‘a angé ‘oku nau fa‘a ongo‘i peheni. Ka ko e fānau tokolahi he ‘ahó ni, na‘a mo e tokolahi ‘oku nau tauhi ki he ‘Otuá, ‘oku nau toe ongo‘i ta‘elata foki mo ilifia. ‘Okú ke ‘ilo‘i ‘a hono ‘uhingá? *

‘Oku lava ke ‘i ai ‘a e ngaahi ‘uhinga lahi. Tau vakai angé ki he fakatātā fekau‘aki mo ha tangata na‘e mo‘ui he taimi fuoloa he kuohilí—meimei ‘i ha ta‘u ‘e taha afe ki mu‘a ke ‘alo‘i ‘a Sīsuú. Ko hono hingoá ko ‘Ilaisiā. Na‘á ne mo‘ui ‘i he taimi na‘e li‘aki ai ‘e he kakai ‘o e pule‘anga ‘Isilelí ‘a e tauhi ki he ‘Otua mo‘oní, ‘a Sihova. Ko e tokolahi tahá na‘a nau kamata lotu ki he ‘otua loi ko Pēalí. Na‘e pehē ‘e ‘Ilaisiā: “Ko au pe ‘oku ou toe toko taha.” Ka ‘okú ke fakakaukau ko e mo‘oni ko ‘Ilaisiā pē ‘a e toko taha na‘e kei tauhi kia Sihová?

Neongo ia na‘e ‘ikai ‘ilo‘i ‘e ‘Ilaisiā, na‘e kei lotu pē ki he ‘Otua mo‘oní ‘a e ni‘ihi kehe ‘i ‘Isileli. Ka na‘a nau toitoi. Na‘a nau ilifia. ‘Okú ke ‘ilo‘i ‘a hono ‘uhingá?

Ko ‘Ēhapi, ‘a e tu‘i ‘Isilelí, na‘e ‘ikai ke tauhi kia Sihova; na‘á ne lotu kia Pēali, ko e ‘otua loi ‘o e uaifi fulikivanu ‘o ‘Ēhapí ko Sisipeli. Ko ia na‘e feinga ‘a Sisipeli mo ‘Ēhapi ke ma‘u ‘a e fa‘ahinga ko ia na‘a nau tauhi kia Sihová ‘o tāmate‘i kinautolu, tautefito kia ‘Ilaisiā. Ko e ‘uhinga ia ne hola ai ‘a ‘Ilaisiaá. Na‘á ne fononga he meimei maile ‘e 300 (kilomita ‘e 483), ‘o faai atu ‘i he toafá ‘o a‘u ki Hōlepi, ko ha feitu‘u ‘a ia ‘oku toe ui ko Sainai ‘i he Tohi Tapú. ‘I aí, ‘i he ta‘u ‘e lauingeau ki mu‘a he taimi ‘o ‘Ilaisiaá, ne ‘oange ai ‘e Sihova ki hono kakaí ‘a e Fekau ‘e Hongofulú mo e toenga ‘o ‘ene Laó. Na‘e toitoi ‘a ‘Ilaisiā ‘i ha ‘ana ‘i Hōlepi ko ia toko taha pē. ‘Okú ke fakakaukau na‘e totonu ke ilifia ‘a ‘Ilaisiā?

‘Oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú na‘e ngāue‘aki ki mu‘a ‘e Sihova ‘a ‘Ilaisiā ke ne fakahoko ‘a e ngaahi mana lalahi. Na‘e tali he taimi ‘e taha ‘e Sihova ‘a e lotu ‘a ‘Ilaisiā ke ‘ohifo ha afi mei hēvani ke ne keina ha feilaulau. ‘I he founga ko iá, na‘e fakamo‘oni‘i ai ‘e Sihova ko Ia ‘a e ‘Otua mo‘oní, ‘o ‘ikai ko Pēali. ‘I he taimi ko ení, lolotonga ‘a e ‘i he ‘aná ‘a ‘Ilaisiaá, na‘e folofola ‘a Sihova kiate ia.

“Ko e ha ‘au ‘oku ke ‘i heni ai?” ko e ‘eke ange ia ‘e Sihová. Ko e taimi ia na‘e pehē ai ‘e ‘Ilaisiā, ‘Ko au pe toko taha ‘oku ou toe he fa‘ahinga ‘oku lotu kiate koé.’ Na‘e fakatonutonu anga-‘ofa leva ai ‘e Sihova ‘a ‘Ilaisiā, ‘o ne pehē, ‘‘oku ‘i ai ha toko fitu afe ‘oku nau tauhi mai kiate au.’ Na‘e tala ‘e Sihova kia ‘Ilaisiā ke ne foki, peá ne fakamatala‘i ange ‘oku ‘i ai ‘Ene ngāue lahi ange kiate ia ke ne fai.

‘Okú ke pehē ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a ‘Ilaisiaá?— Na‘a mo e fa‘ahinga ko ia ‘oku nau tauhi kia Sihová ‘oku nau ilifia nai he taimi ‘e ni‘ihi. Ko ia ko kitautolu kotoa, tatau pē ‘a e iiki mo e lalahi, ‘oku fiema‘u ke tau manatu‘i ke hanga kia Sihova ki ha tokoni. ‘Oku tala‘ofa ‘i he Tohi Tapú: “‘Oku ofi leva ‘a Sihova ki he kakai kotoa ‘oku tautapa kiate ia.”

‘Oku toe ‘i ai ha lēsoni ‘e taha: ‘Oku tau ma‘u ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine he feitu‘u kotoa pē ‘oku nau ‘ofa ‘ia Sihova pea ‘ia kitautolu. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: ‘Ko e ngaahi fa‘ahinga faingata‘a‘ia tatau pē ‘oku kātekina ‘e he ha‘oha‘onga kotoa ‘o [hotau] fanga tokouá ‘i he māmaní.’ ‘Ikai ‘okú ke fiefia ke ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai ‘aupito pē ke tau tuēnoa mo‘oni kitautolu?

Lau ‘i ho‘o Tohi Tapú

1 Tu‘i 19:3-18

Teutalonome 5:1-22

Sāme 145:18

1 Pita 5:9 (NW)

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 3 Kapau ‘okú ke lautohi mo ha ki‘i tama, ko e kohí ‘oku fakamanatu ai ke ki‘i mālōlō pea faka‘ai‘ai ‘a e ki‘i tamá ke ‘omai ‘ene fakakaukaú.

[Fakatātā ‘i he peesi 18]

[Fakatātā ‘i he peesi 18]

[Fakatātā ‘i he peesi 19]

[Fakatātā ‘i he peesi 19]