Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Josombwa Penjo . . .

Josombwa Penjo . . .

Josombwa Penjo . . .

Be Gehenna en kar mach misandoe ji?

▪ E wach mayudore e Injili, Yesu siemo jopuonjrene e wi wach kum mar Gehenna. Onge kiawa ni Yesu ne dwaro ni ji okaw siemno gi pek. Kata kamano, be ne owuoyo e wi kar mach misandoe ji nyaka chieng’ (hell)?​​—⁠Mathayo 5:​22.

Mokwongo, weuru mondo wanon tiend wachno. Wach mitiyogo e dho Grik ni Geʹen·na chal gi wach mitiyogo e dho Hibrania ni geh Hin·nomʹ, matiende en ni “holo mar Hinnom,” kendo kokete e yo mabor en, geh veneh-Hin·nomʹ, “holo mar nyithind Hinnom.” (Joshua 15:8; 2 Ruodhi 23:10) Kar kanyo tinde iluongo ni Wadi er-Rababi, en hoho matut kendo madiny mayudore yor yimbo mar Jerusalem.

E kinde ruodhi mag Juda, chakre e higini mag 800-700 Ka Ndalowa Podi (K.N.P.), kanyo ne itimoe timbe motudore gi lamo nyiseche manono, moriwo nyaka wang’o nyithindo e mach. (2 Weche mag Ndalo 28:​1-3; 33:​1-6) Janabi Jeremia nokoro ni kanyo ne dhi bedo kama ne idhi negie Jo-Juda e lwet Jo-Babulon, kendo Nyasaye ema ne dhi kelo kumno nikech richogi. *​​—⁠Yeremia 7:​30-​33; 19:​6, 7.

Kaluwore gi jasomo ma Ja-Yahudi miluongo ni David Kimhi (chiegni 1160-chiegni 1235 E Ndalowa), hohono bang’e ne olok mobedo kar wito yugi mar dala Jerusalem. Ne itiyo gi kanyo kaka kar wang’o yugi kendo mach ne siko ka liel kanyo. Gimoro amora ma ne owit kanyo ne kethore chuth malokre buru.

Joloko mang’eny mag Muma oseyiero mar loko Geʹen·na ni “hell.” (Mathayo 5:​22, King James Version) Ang’o momiyo? En nikech ogendini ma ne ok lam Nyasaye madier, ne puonjo ni nitie mach misandoe ji bang’ tho, omiyo jolokogo ne oyiero mar tudo puonjno gi mach masie ma ne yudore e hoho oko mar Jerusalem. Kata kamano, Yesu ne ok owacho ni Gehenna en kar mach misandoe ji.

Yesu nong’eyo ni kata mana paro apara mar wang’o ji ka gingima, en gima Wuon mare me polo, Jehova osin-go ahinya. Kowuoyo kuom kaka ne itiyo gi Gehenna e kinde janabi Jeremia, Nyasaye nowacho kama: “Gisegero kuonde moko moting’ore ma nyingegi Tofeth, mantie e hoho moro mochak nying wuod Hinnom, mondo giwang’ yawuotgi gi nyigi e mach; ma ok nachikogi, ma chunya ok noparo timo.” (Yeremia 7:​31) E wi mano, puonj mar sando jomotho e mach ok winjore kata matin gi kit Nyasaye ma jahera, kendo mano kwedo puonj mar Muma moket maler ni jomotho “ok ging’eyo gi moro.”​​—⁠Eklesiastes 9:​5, 10.

Yesu notiyo gi wach ni “Gehenna” kaka ranyisi mar kethruok ma chuth ma kum mar Nyasaye kelo. Omiyo, tiend wach ni “Gehenna” chalre gi tiend “ataro mar mach,” miwuoyoe e bug Fweny. Weche ariyogo ochung’ne kethruok ma chuth maonge geno mar chier.​​—⁠Luka 12:​4, 5; Fweny 20:​14, 15.

[Weche moler piny]

^ par. 5 Buk mar New Catholic Encyclopedia wacho kama e wi wach ma ne okorno: “E kethruok mar Jerusalem, ji mang’eny kuom jodak mag dalano ne onegi, mi kitundu maggi owit e hohono maok oyik mondo otow kata wang’ogi.”