Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Po o Kena o se nofoaga e faapuapuagatia ai i se afi?

Po o Kena o se nofoaga e faapuapuagatia ai i se afi?

Ua Fesili Mai le ʻAufaitau . . .

Po o Kena o se nofoaga e faapuapuagatia ai i se afi?

▪ I tala a Evagelia, na lapataʻia ai e Iesu ona soo e tusa o le faasalaga i Kena. Na finagalo Iesu ina ia utagiaina nei lapataʻiga. Ae peitaʻi, pe faatatau lana fetalaiga i se afi e faapuapuagatia ai e faavavau?—Mataio 5:22.

Muamua, seʻi o tatou iloiloina lenei upu. E tutusa le upu Eleni Geʹen·na ma le upu Eperu geh Hin·nomʹ, o lona uiga “vanu o Hinoma,” pe taʻu atoa foʻi o geh veneh-Hin·nomʹ, “vanu o atalii o Hinoma.” (Iosua 15:8; 2 Tupu 23:10) Ua taʻua lea nofoaga i aso nei, o Wadi er-Rababi, o se vanu e loloto ma vaiti i le itu i saute ma saute i sisifo o Ierusalema.

I le taimi o nofoaiga a tupu o Iuta, ma mai i le senituri lona valu  T.L.M., na faia ai faiga faalotu faapaupau i lea nofoaga, e aofia ai le susunuina o tamaiti e fai ai taulaga. (2 Nofoaiga a Tupu 28:1-3; 33:1-6) Na valoia foʻi e le perofeta o Ieremia, o lea vanu o le a fasiotia ai e ʻautau a Papelonia le fanauga a Iuta, o se faasalaga mai i le Atua ona o a latou amioga leaga. *Ieremia 7:30-33; 19:6, 7.

Na taʻua e David Kimhi o se tagata atamai Iutaia (e tusa o le 1160-1235 T.A.), na mulimuli ane avea lea vanu ma nofoaga e lafo i ai lapisi a Ierusalema. Sa avea o se tafunaʻi o loo ola ai pea le afi e susunu ai lapisi, ma o so o se mea e lafo i ai, e faatamaʻia ma liu efuefu.

O le toʻatele o le ʻau faaliliu o le Tusi Paia, ua latou faaliliuina e aunoa ma se malamalamaga saʻo le faaupuga Geʹen·na, o “se nofoaga e faapuapuagatia ai.” (Mataio 5:22, King James Version) Aiseā? E latou te talitonu e iai le sootaga o le faapuapuagatia o tagata amioleaga i se afi pe a feoti, ma le afi lea e susunuina ai lapisi i tuapa o Ierusalema. Peitaʻi, e aunoa ma se fetalaiga a Iesu, e iai se sootaga o Kena ma le faapuapuagatia.

Na silafia lelei e Iesu e matuā inosia lava e lona Tamā i le lagi, o Ieova, lea talitonuga o le susunu ola o tagata. I aso o le perofeta o Ieremia, na fetalai le Atua e tusa o Kena, e faapea: “Ua latou faia foʻi mea maualuluga i Tofeta, o loo i le vanu o le fanauga a Hinoma, ina ia susunu ai o latou atalii ma o latou afafine i le afi, o le mea ou te leʻi poloaʻi atu ai ma e leʻi alu aʻe foʻi i loʻu loto.” (Ieremia 7:31) E feteenaʻi lenei manatu o le faapuapuagatia o ē ua maliliu, ma uiga alofa o le Atua, aemaise le aʻoaʻoga manino a le Tusi Paia i ē feoti e faapea, “e latou te lē iloa se mea.”​—Failauga 9:5, 10.

Na faaaogā e Iesu le upu o “Kena” e faaāta ai le faaumatiaga atoatoa ona o le faasalaga mai i le Atua. O lea, e tutusa le uiga o “Kena” ma le “lepa afi” e pei ona taʻua i le tusi o Faaaliga. Ua faaāta mai ai le faaumatiaga e faavavau e lē toe iai se toetū.​— Luka 12:4, 5; Faaaliga 20:14, 15.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 5 Ua faapea mai le New Catholic Encyclopedia e tusa o lenei valoaga: “O le tele o tino oti mai i le faaumatiaga o Ierusalema, ua na ona lafoaʻi i le vanu, e lē tanuina ae tuu ai pea e pala pe susunuina foʻi.”