Skip to content

Skip to table of contents

Ko Kihená ko ha feitu‘u ia ‘o e afi fakamamahi?

Ko Kihená ko ha feitu‘u ia ‘o e afi fakamamahi?

‘Eke He‘etau Kau Lautohí . . .

Ko Kihená ko ha feitu‘u ia ‘o e afi fakamamahi?

▪ ‘I he ngaahi fakamatala Kōsipelí, ‘oku fakatokanga ai ‘a Sīsū ki he‘ene kau ākongá fekau‘aki mo e faingata‘a‘ia ‘i he fakamaau ‘o Kihená. ‘Oku hā mahino, na‘e fakataumu‘a ‘e Sīsuú ke fai ha fakakaukau fakamātoato ki he fakatokangá. Kae kehe, na‘á ne ‘uhingá ki ha heli ‘oku ulo ‘o e fakamamahi ta‘engata?—Mātiu 5:22.

‘Uluakí, tau sio angé ki he fo‘i leá tonu. Ko e fo‘i lea faka-Kalisi ko e Geʹen·na ‘oku fehoanakimālie ia mo e fo‘i lea faka-Hepelū ko e geh Hin·nomʹ ko hono ‘uhingá ko e “telea ‘o Hinomi,” pe ko ‘ene kakato angé ko e geh veneh-Hin·nomʹ, ‘oku ‘uhingá ko e “telea ae fānau o Henomi.” (Siosiua 15:8; 2 Tu‘i 23:10PM) Ko e feitu‘u fakasiokālafi ko ení, ‘oku ‘iloa he ‘ahó ni ko e Wadi er-Rababi, ko ha tele‘a loloto mo fāsi‘i ia ‘oku tu‘u ‘i he fakatonga mo e tonga-hihifo ‘o Selusalemá.

‘I he taimi ‘o e ngaahi tu‘i ‘o Siutá, mei he senituli hono valu K.M., na‘e ngāue‘aki ai ‘a e feitu‘u ko ení ki he ngaahi ouau fakapanganí, ‘o kau ai ‘a e tutu fakaefeilaulau ‘o e fānaú ‘i he afí. (2 Kalonikali 28:1-3; 33:1-6) Ko e palōfita ko Selemaiá na‘á ne tomu‘a tala ko e tele‘a tatau ‘e hoko ko e feitu‘u ia ‘e tāmate‘i ai ‘a e kau Siutá ‘i he nima ‘o e kau Pāpiloné ‘i he fakamaau mei he ‘Otuá ki he‘enau fulikivanú. *Selemaia 7:30-33; 19:6, 7.

Fakatatau ki he mataotao Siu ko David Kimhi (1160 nai-1235 T.S. nai), na‘e liliu ki mui ‘a e tele‘á ko ha lingi‘anga veve ki he kolo ko Selusalemá. Na‘e hoko ‘a e feitu‘ú ko ha tutu‘anga veve ‘a ia na‘e tauhi ke ulo ma‘u pē ke faka‘auha ai ‘a e vevé. Ko ha me‘a pē na‘e lī ki he lingi‘anga veve ko ení na‘e ‘auha faka‘aufuli, ‘o hoko ko e efuefu.

Kuo fili ‘e he kau liliu Tohi Tapu tokolahi ‘o ‘ikai ha‘anau totonu ki ai, ke liliu ‘a e Geʹen·na ko e “heli.” (Mātiu 5:22PM) Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí na‘a nau fakafekau‘aki ‘a e tui tupu‘anga fakapangani ki ha fakamaau kakaha ki he fulikivanú hili ‘a e maté ‘aki ‘a e afi mo‘oni ‘i he tele‘a ‘i tu‘a Selusalemá. Kae kehe, na‘e ‘ikai ‘aupito fakafekau‘aki ‘e Sīsū ‘a Kihena ki ha fakamamahi.

Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū ko e fo‘i fakakaukau tonu ki hono tutu mo‘ui ‘o e kakaí ‘oku fakalielia ia ki he‘ene Tamai fakahēvaní, ‘a Sihova. ‘I he lave ki hono ngāue‘aki ‘o Kihena ‘i he ngaahi ‘aho ‘o e palōfita ko Selemaiá, na‘e pehē ‘e he ‘Otuá: “Kuo nau tanu ‘a e ngahi ‘esi ‘i Tofeti, ‘a ia ‘oku ‘i he Tele‘a ‘o e foha ‘o Hinomi, ke fakamomofi ‘enau fanau tangata mo ‘enau fanau fefine ‘i he afi: ‘a ia ko e me‘a na‘e ‘ikai te u tu‘utu‘uni, pea na‘e ‘ikai ake ia ‘i hoku loto.” (Selemaia 7:31) ‘Ikai ngata aí, ko e fakakaukau ‘o e fakamamahi‘i ‘o e kau maté ‘oku fepaki ia mo e ‘ulungaanga ‘ofa ‘o e ‘Otuá pea pehē ki he akonaki mahino ‘a e Tohi Tapú ‘o pehē ko e kau maté ‘oku “‘ikai te nau ‘ilo ha momo‘i me‘a.”—Koheleti 9:5, 10.

Na‘e ngāue‘aki ‘e Sīsū ‘a e fo‘i lea ‘Kihená’ ke fakatātaa‘i‘aki ‘a e faka‘auha faka‘aufuli tupu mei he fakamaau-tamaki ‘a e ‘Otuá. Ko ia ai, ko e ‘Kihená’ ‘oku ‘i ai hono ‘uhinga meimei tatau mo e “Anoafi,” na‘e lave ki ai he tohi Fakahaá. ‘Okú na fakatātaa‘i fakatou‘osi ‘a e faka‘auha ta‘engata ‘a ia he‘ikai malava ai ha toetu‘u.—Luke 12:4, 5NW; Fakahā 20:14, 15.

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 5 ‘I he fakamatala ki he kikite ko ení, ‘oku pehē ‘i he New Catholic Encyclopedia: “‘I he faka‘auha ‘o Selusalemá na‘e tāmate‘i ai ‘a e fu‘u tokolahi ‘o hono kakaí ‘o li‘aki ai ‘a honau ‘anga‘angá, ‘o ‘ikai ke tanu, ‘i he tele‘á ke ‘au‘aunga ai pe ke tutu.”