Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E tavini maite anaˈe ia Iehova

E tavini maite anaˈe ia Iehova

E tavini maite anaˈe ia Iehova

“Te mau mea au maitai ra, . . . e haamanaˈo i taua mau mea ra.”—PHIL. 4:8.

1, 2. No te aha e rave rahi e tâuˈa ore ai i te oraraa, e eaha te mau uiraa e hiti mai?

 TEIE te tau fifi e peapea roa ˈˈe o te tuatapaparaa. Mea fifi roa no te taata aita to ratou e taairaa piri e o Iehova ia faaruru i teie ‘anotau ati rahi.’ (Tim. 2, 3:1-5) E manuïa rii ratou maoti noa to ratou itoito. No te haamoe i to ratou oraraa peapea mau, mea rahi te imi noa ra i te mau faaanaanataeraa apî.

2 No te faaruru i te ahoaho o te oraraa, e pinepine te taata i te tuu i te hinaaro o te mau mea navenave i te parahiraa matamua. Ia ore e haapaohia, e na reira atoa te mau Kerisetiano. E nafea ïa ia ape? Eiaha roa anei tatou e faaanaanatae? E nafea ia vai faito noa te mau faaanaanataeraa e te mau hopoia? Eaha te mau faaueraa tumu Bibilia e aratai ia tatou ia ore ia etaeta roa ino noa ˈtu e e manaˈo tano to tatou i te oraraa?

E haapao maite i roto i te hoê ao e hinaaro i te mea navenave

3, 4. E nafea te mau Papai e tauturu mai ai ia ite i te faufaaraa ia haapao maite?

3 Oia mau, te haafaufaa roa ra teie ao i ‘te hinaaro i te mea navenave.’ (Tim. 2, 3:4) Mea atâta te reira no to tatou taairaa e o Iehova. (Mas. 21:17) Ua tano ïa te aposetolo Paulo i te faaôraa i roto i ta ˈna mau rata ia Timoteo raua Tito i te aˈoraa no nia i te tura, aore ra haapao-maite-raa. E tauturu mai te faaohiparaa i taua aˈoraa ra ia ore e pee i te huru hiˈoraa a te ao o te haafaufaa ore ra i te oraraa.—A taio i te Timoteo 1, 2:1, 2; Tito 2:2-8. *

4 Tau senekele na mua ˈtu, ua papai Solomona e mea maitai mau aˈe ia feruri i te mau mea faufaa o te oraraa i te tiatonu noa i te mau mea navenave. (Koh. 3:4; 7:2-4) Oia mau, no te poto o te oraraa, ia “faaitoito hua” tatou ia noaa te ora. (Luka 13:24) E titauhia ïa ia haapao noa i “te mau mea au maitai” atoa. (Phil. 4:8, 9) Oia hoi, ia haapao maite i te mau tuhaa atoa o te oraraa Kerisetiano.

5. Eaha te tahi tuhaa o te oraraa ta tatou e haapao maite?

5 Ei hiˈoraa, mai ia Iehova raua Iesu, te haapao maite ra te mau Kerisetiano i ta ratou hopoia e rave puai i te ohipa. (Ioa. 5:17) Ei faahopearaa, e haapopou-pinepine-hia ratou ei rave ohipa maitai e te tiaturihia. E rave maite iho â râ te mau upoo utuafare i ta ratou ohipa no te faatamaa i to ratou utuafare. Inaha, te oreraa e haapao i te utuafare i te pae materia, o te ‘faarueraa ïa i te parau,’ tei au i te faarueraa ia Iehova!—Tim. 1, 5:8.

E haapao maite i ta tatou haamoriraa ma te oaoa râ

6. Ia haapao maite tatou i ta tatou haamoriraa ia Iehova, no te aha?

6 Aita roa ˈtu te haamoriraa mau i riro ei ohipa hauti no Iehova. Ei hiˈoraa, i raro aˈe i te Ture a Mose, ua roohia te mau Iseraela i te mau faahopearaa ino mau no to ratou fariu-ê-raa i te haamoriraa a Iehova. (Ios. 23:12, 13) I te senekele matamua, ua titauhia ia haa puai te mau pǐpǐ a te Mesia ia ore te haamoriraa mau ia viivii i te mau haapiiraa hape e te mau haerea tano ore. (Ioa. 2, 7-11; Apo. 2:14-16) I teie mahana, te haapao maite noa nei â te mau Kerisetiano mau i ta ratou haamoriraa.—Tim. 1, 6:20.

7. Mea nafea Paulo i te faaineineraa ia ˈna no ta ˈna taviniraa?

7 E oaoaraa ta tatou taviniraa. Ia oaoa noa râ, e titauhia ïa ia feruri maite e ia faaineine. Ua faataa Paulo ua nafea oia e te taata ta ˈna i haapii: “Ua faaau vau ia ˈu iho i te mau mea atoa i te taata atoa nei, ia ora te tahi pae ia ˈu i taua mau ravea atoa nei. No te evanelia i na reira ˈi au, ia noaa atoa ia ˈu i ta te evanelia ra.” (Kor. 1, 9:22, 23) Ua oaoa Paulo i te tauturu i te taata i te pae varua, e ua feruri maite e nafea oia e haapao ai i te mau hinaaro taa maitai o te feia e faaroo ia ˈna. Ua tia ïa ia ˈna ia faaitoito e ia turai ia ratou ia haamori ia Iehova.

8. (a) Eaha to tatou huru i nia i te taata ta tatou e haapii atu i roto i te taviniraa? (b) E nafea ïa te faatereraa i te haapiiraa Bibilia e faaoaoa ˈi ia tatou?

8 Mea nafea to Paulo haafaufaaraa i ta ˈna taviniraa? Ua ineine oia i te “tavini” ia Iehova e i te feia e faaroo i te poroi o te parau mau. (Roma 12:11; Kor. 1, 9:19) Ia rave tatou i te hopoia e haapii i te taata—i ǒ ratou anei, i te putuputuraa Kerisetiano, aore ra i te haamoriraa utuafare—ua taa anei ia tatou te faufaaraa o tera hopoia? Peneiaˈe, no tatou, mea teimaha roa ia faatere tamau i te hoê haapiiraa Bibilia. Oia mau, e titau pinepine te reira ia rave i te taime i nia i ta tatou mau tapiraa no te tauturu ia vetahi ê. Aita anei râ te reira e tuati ra i te mau parau a Iesu e “e mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai”? (Ohi. 20:35) Aita e faaauraa te oaoa ta tatou e fanaˈo ia haapii roa ˈtu tatou ia vetahi ê i te eˈa e aratai i te ora.

9, 10. (a) Te haapao-maite-raa, te auraa anei ïa e eita e nehenehe e rave i te taime au e te oaoa e vetahi atu? A faataa. (b) Eaha te tauturu i te hoê matahiapo ia riro ei mea faaitoito e te ohie ia haafatata ˈtu?

9 Te haapao-maite-raa, e ere ïa te auraa e eita e nehenehe e rave i te taime au e te oaoa e vetahi atu. Ua vaiiho Iesu i te hiˈoraa tia roa. Ua rave oia i te taime eiaha noa no te haapii atu, no te faafaaea atoa râ e te faatupu i te taairaa hohonu e vetahi ê. (Luka 5:27-29; Ioa. 12:1, 2) E ere atoa te haapao-maite-raa i te faaite-noa-raa i te hoê huru rapaeau etaeta. Ahiri mai tera aˈe Iesu, mea papu e eita te taata e haafatata ˈtu ia ˈna. I haere na hoi te mau tamarii ia ˈna ra. (Mar. 10:13-16) E nafea e pee ai i te huru vai faito o Iesu?

10 Ua parau te hoê taeae no nia i te hoê matahiapo, “Mea etaeta oia i nia ia ˈna iho, aita roa ˈtu râ oia e titau e ia tia roa vetahi ê.” Tera anei te parauhia no oe? Mea tano ia au noa ta tatou mau tiairaa ia vetahi ê. Ei hiˈoraa, e faaroo te tamarii ia haamau te mau metua i te mau fa au noa a tauturu atu ai ia ratou ia naea te reira. Oia atoa, e faaitoito te mau matahiapo i te melo o te amuiraa ia haere i mua i te pae varua ma te horoa i te mau manaˈo tauturu taa maitai. Hau atu â, ia tanotano to te hoê matahiapo manaˈo ia ˈna iho, mea faaitoito oia e te ohie ia haafatata ˈtu. (Roma 12:3) Ua na ô te hoê tuahine: “Eita vau e hinaaro ia faariro te hoê matahiapo i te mau mea atoa ei ohipa hauti. Ia etaeta noa râ oia, mea fifi ïa ia tapiri atu.” Ua na ô te tahi atu e, e au ra e, te vai ra te tahi mau matahiapo “no to ratou huru etaeta mau, mea taiâ roa ia haafatata ˈtu.” Eita roa ˈtu te mau matahiapo e hinaaro ia iti mai te oaoa o te feia faaroo atoa a haamori ai ratou ia Iehova, te Atua oaoa.—Tim. 1, 1:11.

E amo i te hopoia i roto i te amuiraa

11. “Ia hinaaro uˈana,” eaha ïa te auraa i roto i te amuiraa?

11 I to Paulo faaitoitoraa i te mau tane o te amuiraa ia faaaravihi ia ratou no te mau hopoia rahi aˈe, aita oia i hinaaro e faaitoito ia ratou ia nounou i te tiaraa. Ua papai râ oia: “Ia hinaaro uˈana te hoê taata i te toroa episekopo [“tiaau,” Traduction du monde nouveau] ra, ua hinaaro oia i te ohipa maitai.” (Tim. 1, 3:1, 4) Ia atuatu te mau tane Kerisetiano i te “hinaaro uˈana” e haa puai ia noaa ia ratou te mau huru maitatai pae varua e titauhia no te tavini i to ratou mau taeae. Mai te peu e hoê aˈe matahiti bapetizoraa to te hoê taeae e i nia i te tahi faito au noa te faaî ra oia i te mau titauraa Bibilia no te mau tavini tauturu e vai ra i roto i te Timoteo 1, 3:8-13, e nehenehe oia e faatoroahia. A tapao na e te faataa maitai ra te irava 8: “Oia atoa hoi te mau diakono [“tavini tauturu,” MN], ia tura atoa ïa.”

12, 13. A faataa i te mau tuhaa i reira te mau taeae apî e nehenehe ai e hinaaro uˈana i te hopoia.

12 E taeae apî bapetizohia tura, aore ra haapao maite, anei oe? Mea rahi te tuhaa i reira oe e nehenehe ai e hinaaro uˈana i te hopoia. O te apiti roa ˈtu â ïa i te taviniraa te tahi. Mea oaoa anei na oe ia poro e te mau hoa Kerisetiano matahiti rau? Te faaitoito ra anei oe i te imi i te taata e farii i te haapii i te Bibilia? Ia faatere oe i te hoê haapiiraa Bibilia ia au i te mau manaˈo tauturu horoahia i te mau putuputuraa Kerisetiano, e haamaitai oe i to oe ite i te haapii atu. Hau atu â, e taa ia oe te manaˈo o te taata e haapii ra i to Iehova mau eˈa. Ma te faaoromai e te mǎrû, e haapii oe i te tauturu ia ˈna ia faaohipa i te mau faaueraa tumu Bibilia a ite ai oia i te faufaaraa ia rave i te mau tauiraa.

13 E te mau taeae apî, e haavata ia outou no te feia ruhiruhia o te amuiraa, ma te tauturu ia ratou ia nehenehe. E tia atoa ia outou ia haapao i te Piha a te Basileia, ia vai mâ e naho noa te reira. Ia tauturu outou ia au i tei maraa ia outou, e haapapu to outou huru feruriraa aau tae e te haapao maite ra outou i ta outou taviniraa. Mai ia Timoteo, e haapii outou i te haapao mau i te mau hinaaro o te amuiraa.—A taio i te Philipi 2:19-22.

14. E nafea te mau taeae apî e ‘hiˈo-maitai-hia ˈi’ i roto i te amuiraa?

14 E te mau matahiapo, a faaohipa i te mau taeae apî e tutava ra i te ‘maue ê i te mau hinaaro o te apîraa’ e e tapi ra “i te parau-tia, e te faaroo, e te aroha, e te hau,” e te tahi atu â mau huru maitatai. (Tim. 2, 2:22) Ma te horoa ˈtu i te ohipa na ratou i roto i te amuiraa, e ‘hiˈo-maitai-hia’ ratou ia amo i te hopoia e e “ite te taata atoa i te tupuraa o to [ratou] ite.”—Tim. 1, 3:10; 4:15.

E haapao maite i roto i te amuiraa e te utuafare

15. Ia au i te Timoteo 1, 5:1, 2, e nafea tatou e haapao maite ai ia vetahi ê?

15 Te haapao-maite-raa, o te faatura-atoa-raa i to tatou mau taeae e tuahine. I roto i ta ˈna aˈoraa ia Timoteo, ua faaite Paulo i te faufaaraa ia faatura ia vetahi ê. (A taio i te Timoteo 1, 5:1, 2.) Mea faufaa iho â râ te reira a haa ˈi e te taata mero ê. Mea maitai ia pee i te hiˈoraa o Ioba, ua faatura oia i te mau vahine, i to ˈna iho â râ apiti. Ua tutava oia eiaha e hiˈo ma te faahinaaro i te tahi atu vahine. (Ioba 31:1) Ia haapao maite tatou i to tatou mau taeae e tuahine, eita roa ˈtu tatou e faahinaaro ia ratou aore ra e rave i te tahi mea e huru ê ai ratou. Mea faufaa iho â râ te faaturaraa ia vetahi ê ia opua e piti taata i te faaipoipo. Eita roa ˈtu te hoê Kerisetiano e haapao maite ra e hauti e te huru aau o te hoê taata mero ê.—Mas. 12:22.

16. Eaha te huru hiˈoraa a te ao i te tane ei hoa faaipoipo e ei metua, e eaha ta te Bibilia?

16 Ia ara atoa tatou i te haapao-maite-raa i te tiaraa ta te Atua i horoa mai i roto i te utuafare. Te haavahavaha ra te ao a Satani i te tiaraa o te tane ei hoa faaipoipo e ei metua. Te faahaehaa nei te mau hohoˈa taviri i te upoo utuafare ma te faaooo e te faatura ore i to ˈna tiaraa. Ia au râ i te Bibilia, e hopoia rahi ta te tane, o ˈna hoi “to te vahine ra upoo.”—Eph. 5:23; Kor. 1, 11:3.

17. A faataa e nafea te apitiraa ˈtu i te haamoriraa utuafare e faaite ai i to tatou haapao maite i ta tatou mau hopoia.

17 E haapao paha te hoê tane i te mau hinaaro pae materia o to ˈna utuafare. Ia ore râ oia e haapao i to te pae varua, te ere ra ïa oia i te paari. (Deut. 6:6, 7) Te na ô ra hoi te Timoteo 1, 3:4 e mai te peu e e upoo utuafare oe e hinaaro uˈana ra i te mau hopoia hau i roto i te amuiraa, e titauhia ia riro oe “ei taata aˈo maitai i to ˈna iho utuafare, ma te tura, e ta ˈna tamarii i te auraro-maite-raa ia ˈna.” A ui ïa, ‘Te faataa tamau ra anei au i te taime no ta matou haamoriraa utuafare?’ E taparu roa ˈtu vetahi mau vahine Kerisetiano i ta ratou tane ia aratai ia ratou i te pae varua. Ia feruri maite te tane taitahi i teie hopoia. Ia turu iho â ïa te hoê vahine Kerisetiano i te faanahoraa o te haamoriraa utuafare e ia haa oia e ta ˈna tane ia manuïa te reira.

18. E nafea te mau tamarii e haapii ai ia haapao maite?

18 Te faaitoito-atoa-hia ra te mau tamarii ia haapao maite i te mau mea e tauturu ia ratou ia tavini maitai aˈe ia Iehova. (Koh. 12:1) E nehenehe te tamarii e haapii ia rave i te mau ohipa fare ia au i to ratou matahiti e aravihi. (Oto 3:27) E tamaiti apî noâ te arii Davida a haapii ai oia ia riro ei tiai mamoe maitai. Ua haapii atoa oia i te faataˈi i te upaupa e te rohipehe. Ua aratai te reira ia ˈna i mua i te arii o Iseraela. (Sam. 1, 16:11, 12, 18-21) Ua ite iho â paha Davida e nafea ia faaanaanatae, ua haapii atoa râ oia i te mau mea faufaa o ta ˈna i faaohipa i muri aˈe no te arue ia Iehova. Ua tauturu to ˈna ite ei tiai mamoe ia ˈna ia aratai i te nunaa Iseraela ma te faaoromai. E te feia apî, ehia rahiraa ohipa faufaa ta outou e haapii nei, ohipa o te tauturu ia outou ia tavini i to outou Atua Poiete e o te faaineine ia outou no te mau hopoia i mua nei?

E vai faito noa

19, 20. E tapea outou i teihea huru faito noa no nia ia outou iho e ta outou haamoriraa?

19 E tutava paatoa anaˈe ia tanotano noa te manaˈo ia tatou iho, eiaha ia etaeta roa. Eita tatou e hinaaro e “faataata parau-tia hua” ia tatou. (Koh. 7:16) E nehenehe te tahi parau hauti e tamǎrû i te mau taime umeumeraa i te fare, i te ohipa, aore ra a haa ˈi e to tatou mau taeae e tuahine. Ia vai noa te hau e au i te hoê utuafare, e ara te melo taitahi eiaha ia riro ei mea faahapa roa. I roto i te amuiraa, e haapii te taatoaraa ia ataata e ia oaoa te tahi e te tahi, ma te mau aparauraa e huru haapiiraa maitai o te patu.—Kor. 2, 13:10; Eph. 4:29.

20 Te ora nei tatou i roto i te hoê ao e haafaufaa ore ra i ta Iehova mau ture. No to Iehova râ nunaa, mea faufaa roa te auraro e te taiva ore i to ratou Atua. Auê tatou i te oaoa i te apiti i te hoê nunaa rahi e haamori “maite” ra ia Iehova! Ia faaoti papu tatou e haapao maite noa i to tatou oraraa e ta tatou haamoriraa.

[Nota i raro i te api]

^ I roto i te reo tumu, o “haapao maite” te auraa o te taˈo hurihia ei “tura” i roto i te Timoteo 1, 2:2.

Eaha ta outou e pahono?

• No te aha eiaha ia pee i te huru hiˈoraa a te ao o te haafaufaa ore ra i te oraraa?

• E nafea ia oaoa i ta tatou taviniraa ma te haapao maite râ?

• E nafea ta tatou huru hiˈoraa i te mau hopoia e faaite ai e mea haapao maite tatou aore ra aita?

• A faataa no te aha mea faufaa roa ˈi ia faatura i to tatou mau hoa Kerisetiano e melo utuafare.

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 18]

Ia haapao te tane i to ˈna utuafare i te pae materia e i te pae varua atoa