Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Unaj k-ilik kʼaʼanaʼan le meyaj k-tsʼáaik tiʼ Diosoʼ

Unaj k-ilik kʼaʼanaʼan le meyaj k-tsʼáaik tiʼ Diosoʼ

Unaj k-ilik kʼaʼanaʼan le meyaj k-tsʼáaik tiʼ Diosoʼ

«Utiaʼal a jach ilkeʼex máakalmáak le baʼaloʼob maas kʼaʼanaʼantakoʼ.» (FILI. 1:10, NM)

1, 2. ¿Baʼaxten yaʼab máakeʼ chéen ku chʼíikil u náays u yóol, yéetel tiʼ baʼax kʼáatchiʼiloʼob unaj k-tuukul?

BEJLAʼEʼ jach yaʼab baʼaxoʼob ku muʼyajtik tuláakal máak, tumen kuxaʼanoʼon tiʼ «talam kʼiinoʼob». Le máakoʼob maʼatech u meyajtikoʼob Diosoʼ maʼ tu kaxtikoʼob bix jeʼel u aktáantkoʼobeʼ (2 Tim. 3:1-5). Kex ku beetkoʼob tuláakal le ku páajtal utiaʼal u aktáantkoʼobeʼ láayliʼ maʼ tu páajtaloʼobeʼ. Le oʼolal utiaʼal u tuʼubultiʼob le talamil ku muʼyajtikoʼoboʼ, yaʼabeʼ ku chʼíikil u sen náays u yóoloʼob yéetel le jejeláas baʼaloʼob ku tsʼáaik le yóokʼol kaabaʼ.

2 Yaʼab máakeʼ ku tuklik chéen letiʼe náaysaj óolaloʼob jeʼel u yáantaj utiaʼal maʼ u sen chiʼichnaktaloʼ. Le oʼolal wa maʼ k-kanáantikbaeʼ jeʼel u joʼopʼol k-tuukul xan beyoʼ. ¿Baʼax jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-beetik beyoʼ? ¿Unaj wa k-máansik tuláakal k-tiempo chéen tiʼ baʼaloʼob kʼaʼanaʼantak? ¿Bix jeʼel k-tsʼáaik u pʼiis le náaysaj óolaloʼob utiaʼal k-beetik le baʼaxoʼob kʼaʼanaʼantakoʼ? ¿Baʼax ku yaʼalik le Biblia jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal k-beetik baʼaloʼob kʼaʼanaʼantak, baʼaleʼ maʼ k-píitmáan ka tak ilaʼak bey jach tsʼíikoʼoneʼ?

Unaj k-ilik máakalmáak le baʼaloʼob maas kʼaʼanaʼantak teʼ yóokʼol kaab chʼiikil chéen tiʼ náaysaj óolaloʼoboʼ

3, 4. ¿Baʼax tekstoiloʼob ku yeʼesikoʼob unaj k-beetik baʼaxoʼob kʼaʼanaʼantak?

3 Bejlaʼeʼ le yóokʼol kaabaʼ chuup yéetel máaxoʼob chéen ku binoʼob tu paach «u kʼaakʼas tsʼíibolaloʼob» utiaʼal u náaysik u yóoloʼob (2 Tim. 3:4). Le tuukul beyaʼ jeʼel u beetik u náachtal máak tiʼ Dioseʼ (Pro. 21:17). Le oʼolal tiʼ le carta tu tsʼíibtaj Pablo tiʼ le romailoʼoboʼ tu yaʼalaj u kʼaʼabéetil u tsʼáaik u yóol máak u beet baʼax kʼaʼanaʼan. Lelaʼ jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-tuukul jeʼex le máaxoʼob maʼatech u meyajtikoʼob Diosoʼ (xokaʼak Romailoʼob 12:8).

4 Salomón úuchjeakileʼ, tu yaʼaleʼ yaan kʼiineʼ unaj k-tsʼáaik juntséelil le náaysaj óolaloʼob utiaʼal k-beetik baʼax maas kʼaʼanaʼanoʼ (Ecl. 3:4; 7:2-4). Tumen jach maʼ tu xáantal k-kuxtaleʼ unaj k-tsʼáaik k-óol k-beet baʼax kʼaʼanaʼan utiaʼal k-salvartikba (Luc. 13:24). Unaj k-ilik «máakalmáak le baʼaloʼob maas kʼaʼanaʼantakoʼ» (Fili. 1:10). Le oʼolal unaj k-kanáantik bix kuxlikoʼon.

5. ¿Baʼax unaj k-ilik jach kʼaʼanaʼan k-beetik?

5 Ken k-tsʼáa k-óol t-meyajeʼ k-beetik jeʼex Jéeoba yéetel Jesuseʼ (Juan 5:17). Yoʼolal lelaʼ suuk u yúuchul tʼaan maʼalob t-oʼolal, tumen k-tsʼáaik k-óol meyaj yéetel maʼatech k-chʼaʼik baʼax maʼ k-tiaʼaliʼ. Le taatatsiloʼoboʼ letiʼob maas unaj u beetkoʼob beyoʼ, tumen le máax maʼ tu yóotik u tsʼaa baʼax kʼaʼabéet ichil u yotocheʼ «tsʼoʼok u mixbaʼalkúuntik le [fejoʼ]» (1 Tim. 5:8).

K-ilik jach kʼaʼanaʼan k-meyajtik Dios, baʼaleʼ k-beetik yéetel kiʼimak óolal

6. ¿Bix k-ojéeltik unaj k-ilik kʼaʼanaʼan le adoración k-tsʼáaik tiʼ Diosoʼ?

6 Desde úuchjeakileʼ, Jéeobaeʼ u kʼáat ka meyajtaʼak yéetel u jaajil u yóol máak. Le oʼolal le ka xuʼul u beetaʼal tumen israelitaʼob le baʼax ku yaʼalik u Ley Moisesoʼ tu chaʼaj u muʼyajoʼob (Jos. 23:12, 13). Teʼ yáax siglooʼ tu yaʼalaj tiʼ le máaxoʼob meyajtik maʼ u kʼamkoʼob kaʼansajoʼob maʼ jaajtak yéetel tuukuloʼob maʼ maʼalobtakiʼ (2 Juan 7-11; Apo. 2:14-16). Teʼ kʼiinoʼobaʼ láayliʼ u kʼáat ka k-adorart yéetel u jaajil k-óoleʼ (1 Tim. 6:20).

7. ¿Baʼax ku beetik kaʼach Pablo utiaʼal u yáantik u maasil?

7 Jach ku taasiktoʼon kiʼimak óolal k-áantik u maasil. Baʼaleʼ utiaʼal maʼ u xuʼulul u kiʼimaktal k-óoleʼ, unaj k-ilik jach kʼaʼanaʼan le meyaj k-beetkoʼ yéetel unaj k-líiʼsikba tubeel. Utiaʼal lelaʼ koʼox ilik bix tu beetil Pablo, letiʼeʼ mantatsʼ tu chʼaʼaj en cuentail bix u kuxtal le máaxoʼob ken u kaʼansoʼ. Letiʼeʼ tu yaʼalaj: «Tsʼoʼok in beetkinba jeʼel bix cada juntúuleʼ utiaʼal in tokik tsʼeʼetsʼek tiʼob jeʼel bix ka páajchajkeʼ. Kin beetik tuláakal le baʼaloʼobaʼ tu yoʼolal le maʼalob péektsiloʼ, utiaʼal ka yanakten wa baʼax tiʼ le ayikʼalil ku taasik le maʼalob péektsiloʼ» (1 Cor. 9:22, 23). Pabloeʼ jach kiʼimakchaj u yóol úuchik u kaʼansik u maasil yéetel u yáantik cada juntúul. Beyoʼ páajchaj u yáantkoʼob u meyajtoʼob Jéeoba.

8. 1) ¿Baʼax tuukulil unaj u yantaltoʼon utiaʼal k-áantik u maasil? 2) ¿Baʼaxten jach ku taasik kiʼimak óolal u tsʼaʼabal xook yéetel le Bibliaoʼ?

8 Pabloeʼ jach u yojel kʼaʼanaʼan u tsʼoʼokbesik le meyaj tsʼaʼantiʼ tumen Diosoʼ. Letiʼeʼ tu yilaj u meyajtik Jéeoba bey xan u maasil jeʼex juntúul palitsileʼ (Rom. 12:11; 1 Cor. 9:19). Toʼon xaneʼ kʼaʼabéet k-kaʼansik le baʼax ku yaʼalik u Tʼaan Dios ken k-tsʼáa xook yéetel le Biblia tu yotoch le máakoʼoboʼ, ken k-máans junpʼéel tsoltʼaan teʼ tu Najil Reinooʼ wa ken k-xok le Biblia ich familiailoʼ. ¿K-ilik wa jach kʼaʼanaʼan k-áantik u maasil? Maʼ xaaneʼ maʼ chéen chʼaʼabil k-ilik k-tsʼáaik xook tiʼ wa máax cada semanaiʼ, tumen ku kʼaʼabéettal k-pʼatik baʼax k-beetik utiaʼal k-jóoʼsik u tiempoil. Baʼaleʼ kʼaʼajaktoʼoneʼ Jesuseʼ tu yaʼaleʼ «yaan [maas] kiʼimak óolal u tsʼaʼabal wa baʼax tiʼ u kʼaʼamal wa baʼax» (Hch. 20:35). Jeʼex túun k-ilkoʼ, minaʼan uláakʼ baʼax jeʼel u taasiktoʼon kiʼimak óolal jeʼex le k-áantik u maasil u salvartubaʼoboʼ.

9, 10. 1) Tsol bix juntúul máak ku tsʼáaik u yóol u beet baʼax maʼalobeʼ láayliʼ ku jóoʼsik u súutukil utiaʼal u kiʼimakkúuntik u yóol yéetel u maasileʼ. 2) ¿Baʼax unaj u beetik le ancianoʼob utiaʼal u natsʼkuba u maasil tu yiknaloʼoboʼ?

9 Juntúul máak ku tsʼáaik u yóol u meyajt Dioseʼ maʼ u kʼáat u yaʼal wa maʼatech u jóoʼsik u súutukil utiaʼal u náaysik u yóol yéetel u amigoʼobiʼ. Jesuseʼ tu yeʼesaj bix unaj k-beetik. Letiʼeʼ maʼ chéen tu kaʼansaj le máakoʼoboʼ, baʼaxeʼ tu kaxtaj u súutukil utiaʼal u jeʼelel bey xan utiaʼal u biskuba yéetel u maasil (Luc. 5:27-29; Juan 12:1, 2). Tsʼoʼoleʼ kʼaʼabéet u yilaʼal kiʼimak k-óol mantatsʼ. Jeʼex Cristoeʼ, wa jach séeb u tsʼíikil kaʼacheʼ, ¿máax jeʼel u natsʼkuba kaʼach tu yiknaleʼ? Baʼaleʼ letiʼeʼ maʼ bey kaʼachoʼ. Le oʼolal tak le mejen paalal tu natsʼubaʼob tu yiknaloʼ (Mar. 10:13-16). ¿Bix jeʼel k-beetik jeʼex tu beetiloʼ?

10 Juntúul sukuʼuneʼ tu yaʼalaj yoʼolal juntúul anciano: «Letiʼeʼ ku yilik u beetik jach maʼalob tuláakal baʼal, baʼaleʼ maʼatech u páaʼtik ka beetaʼak tumen u maasil beyoʼ». Kux túun toʼon ¿jeʼel wa u yaʼalaʼal bey xan t-oʼolaloʼ? U jaajileʼ maʼ jelaʼan ka k-páaʼt u beetaʼal baʼax maʼalob tumen u maasiliʼ. Jeʼex le ken aʼalaʼak tiʼ le paalaloʼob tumen u taataʼob ka u chʼaʼtukult u beetkoʼob wa baʼax yéetel ken áantaʼakoʼob u beetoʼobeʼ, letiʼobeʼ ku tsʼáaik u yóol u beetoʼob. Le sukuʼunoʼob teʼ múuchʼulil xanoʼ, jach ku kiʼimaktal u yóoloʼob ken aʼalaʼaktiʼob tumen le ancianoʼob baʼax unaj u beetkoʼob utiaʼal u maas muʼukʼaʼankúuntik u fejoʼoboʼ. Baʼaleʼ le ancianoʼoboʼ unaj u kanáantkoʼob maʼ u tuklikoʼob maas maʼaloboʼob tiʼ u maasil, lelaʼ yaan u yáantaj utiaʼal u yeʼeskoʼob jatsʼuts modos yéetel utiaʼal u natsʼkuba u maasil tu yiknaloʼob (Rom. 12:3). Juntúul kiikeʼ ku yaʼalik: «Maʼ uts tin tʼaan ka ilaʼak tuláakal baʼal chéen báaxalil tumen le ancianoʼoboʼ, baʼaleʼ talam xan jeʼel in wilik in natsʼkinba yiknal juntúul anciano mantatsʼ tsʼíik u yilaʼaleʼ». Uláakʼ juntúul kiik xaneʼ ku yaʼalikeʼ yaan ancianoʼobeʼ «ku beetkoʼob u yuʼubikuba kʼaasil u maasil tumen u kʼáatoʼob ka beetaʼak tuláakal baʼal jach maʼalob». U jaajileʼ mix juntúul anciano u kʼáat u beet u xuʼulul u kiʼimaktal u yóol le sukuʼunoʼob meyajtik Jéeoba, «le Dios kiʼimak u yóoloʼ» (1 Tim. 1:11NM).

Xiiboʼob jeʼel u páajtal u beetkoʼob u maasil meyaj teʼ múuchʼuliloʼ

11. ¿Bix u yeʼesik juntúul sukuʼun «ku tsʼíiboltik» u beetik junpʼéel maʼalob meyaj?

11 Le ka tu yaʼalaj Pablo tiʼ le xiiboʼob ka u yil u beetkoʼob u maasil meyaj teʼ múuchʼuliloʼ, maʼ tu yaʼalajtiʼob ka u kaxtoʼob chéen u yutsiloʼobiʼ. Baʼaxeʼ utiaʼal u beetkoʼob u maasil meyaj, tumen tu yaʼalaj: «Wa yaan máax ku tsʼíiboltik u beet u [ancianoileʼ] junpʼéel maʼalob meyaj u kʼáat u beete» (1 Tim. 3:1, 4). ¿Bix u yeʼesik juntúul sukuʼun «ku tsʼíiboltik» u beet junpʼéel maʼalob meyaj? Letiʼe u yilik u yáantik le sukuʼunoʼoboʼ yéetel u yeʼesik jatsʼuts modos. Le ancianoʼoboʼ jeʼel u páajtal u túuxtikoʼob u kʼaabaʼ le sukuʼunoʼob tsʼoʼok kex junpʼéel jaʼab okjaʼanakoʼob yéetel ku yilik u beetkoʼob le baʼaxoʼob ku páaʼtaʼal tiʼ le siervo ministerialoʼob ku yaʼalaʼal tiʼ 1 Timoteo 3:8 tak 13. Maʼalob xan ka tuukulnakoʼon tiʼ le baʼax ku yaʼalik le versículo 8: «Le siervo ministerialoʼoboʼ kʼaʼabéet xan yiijchajaʼan u tuukuloʼob», (NM).

12, 13. ¿Baʼax jeʼel u páajtal u beetik le táankelem paalal utiaʼal u tsʼaʼabal uláakʼ meyaj u beetoʼob teʼ múuchʼuliloʼ?

12 Táankelem xiʼipal, ¿tsʼoʼok wa a wokjaʼ yéetel ka wilik a kuxtal jeʼex u yaʼalik Diosoʼ? Wa táan a táankelemtaleʼ, yaan baʼaloʼob jeʼel u páajtal a beetik utiaʼal a weʼesik a kʼáat ka tsʼaʼabaktech jujunpʼéel meyajoʼob teʼ múuchʼuliloʼ. Jeʼex a maas táakpajal teʼ kʼaʼaytajoʼ. ¿Ka wilik wa a kʼaʼaytaj tak yéetel le sukuʼunoʼob maʼ a wéet jaʼabiloʼoboʼ? ¿Táan wa a kaxtik tiʼ máax jeʼel a tsʼáaik xook yéetel le Bibliaoʼ? Wa ka wilik a tsʼáaik xook jeʼex u yaʼalaʼal teʼ muchʼtáambaloʼoboʼ, yaan u maʼalobtal a kaʼansaj yéetel yaan a chʼaʼik en cuentail le máaxoʼob ka kaʼansikoʼ. Yéetel ken u naʼat le máaxoʼob ka tsʼáaik xook tiʼob unaj u beetkoʼob kʼeexoʼob ichil u kuxtaloʼoboʼ, yaan a weʼesik chúukaʼan óolal tiʼob yéetel yaan a kanáantik bix ken a waʼaltiʼob bix unaj u beetkoʼob le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ.

13 ¿Ka wilik wa a wáantik le sukuʼunoʼob tsʼoʼok u yantal u jaʼabiloʼob tiʼ baʼaxoʼob kʼaʼabéettiʼoboʼ? ¿Ka wáantaj wa ken beetaʼak limpieza yéetel ken beetaʼak wa baʼax meyajil teʼ Najil Reinooʼ? Wa ka wáantik u maasil yéetel wa ka wilik a beetik le meyajoʼob ku kʼaʼabéettaloʼ, yaan a weʼesik táan a tsʼáaik a wóol a meyajt Dios. Kʼaʼajaktecheʼ jeʼel u páajtal a beetik jeʼex Timoteoeʼ, letiʼeʼ tu yáantaj yéetel yaabilaj le sukuʼunoʼoboʼ (xokaʼak Filiposiloʼob 2:19-22).

14. ¿Bix u yilaʼal le táankelmoʼob «wa maʼaloboʼob utiaʼal» meyaj teʼ múuchʼuliloʼ?

14 Ancianoʼex, tsʼaʼex meyaj u beet le táankelmoʼob táan u yilik u púutsʼloʼob tiʼ u «tsʼíibolaloʼob le táankelmiloʼ» yéetel táan u yilik u yantaltiʼob «toj kuxtal, yéetel [fe], yaakunaj bey xan jeetsʼel óolal» (2 Tim. 2:22). Le meyaj ku beetkoʼob teʼ múuchʼuliloʼ yaan u yeʼesik «wa maʼaloboʼob utiaʼal le meyajoʼ». Wa ku beetkoʼob maʼalob le meyaj ku tsʼaʼabaltiʼoboʼ yaan u «yilaʼal tumen tuláakaleʼ bix [u binoʼob] táanil» (1 Tim. 3:10; 4:15).

Unaj k-tsʼáaik k-óol k-beet baʼax maʼalob teʼ múuchʼuliloʼ bey xan t-otoch

15. Jeʼex u yaʼalik 1 Timoteo 5:1 yéetel 2, ¿bix unaj k-tratartik u maasil?

15 Juntúul sukuʼun ku tsʼáaik u yóol u beet baʼax maʼalobeʼ ku yeʼesik tsiikil tiʼ le sukuʼunoʼob, jeʼex aʼalaʼabik tiʼ Timoteo tumen Pablo ka u beetoʼ (xokaʼak 1 Timoteo 5:1, 2). Lelaʼ maases unaj u beetik ken muchʼ meyajnak yéetel le kiikoʼoboʼ. Jobeʼ tu yeʼesaj bix unaj k-beetik, letiʼeʼ mantatsʼ tu yeʼesaj tsiikil tiʼ le koʼoleloʼoboʼ, maases tiʼ u yatan. Letiʼeʼ maʼ tu paktaj uláakʼ koʼolel utiaʼal u tsʼíiboltiʼ (Job 31:1). Juntúul máax ku yilik u beetik baʼax maʼalobeʼ maʼatech u coquetear yéetel mix máak yéetel maʼatech u beetik mix baʼal jeʼel u chiʼichnakkúuntik u maasileʼ. Le máax meyajtik Dios ku káajal u biskuba yéetel wa máax utiaʼal u tsʼoʼokol u beeloʼoboʼ unaj u yeʼesik tsiikil tiʼ le máax uts tu yichoʼ. Le máax ku tsʼáaik u yóol u beet baʼax maʼalobeʼ maʼatech u káajal u biskuba yéetel wa máax wa minaʼan u tuukulil u tsʼoʼokol u beel tu yéetel (Pro. 12:22).

16. ¿Bix u yilaʼal le meyaj ku beetik le taatatsil yéetel le íichamtsil tumen le yóokʼol kaaboʼ, yéetel bix u yaʼalik le Biblia unaj u yilaʼaloʼ?

16 Uláakʼ baʼax unaj k-ilik kʼaʼanaʼaneʼ letiʼe baʼax u tsʼaamaj Dios u beet cada juntúul ichil le familiaoʼ. Le kʼasaʼan yóokʼol kaabaʼ ku mixbaʼalkúuntik le meyaj ku beetik le íichamtsil yéetel le taatatsiloʼ. ¿Bix u beetik? Yéetel le baʼaxoʼob ku máansaʼal teʼ televisionoʼ, ku beetik u taasaʼal bey mix baʼalil le taatatsiloʼ. Baʼaleʼ le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ le íichamtsiloʼ «u pool le atantsiloʼ» (Efe. 5:23; 1 Cor. 11:3).

17. ¿Bix jeʼel k-tsʼáaik k-óol beet le meyaj u tsʼaamajtoʼon Dios ichil k-otochoʼ?

17 Le íichamtsil ku tsʼáaik baʼaxoʼob kʼaʼabéet ichil u yotoch, baʼaleʼ maʼatech u yáantkoʼob u meyajtoʼob Dioseʼ, maʼ maʼalob baʼax ku beetkiʼ (Deu. 6:6, 7). Le oʼolal 1 Timoteo 3:4, tiʼ le Biblia Traducción del Nuevo Mundooʼ, ku yaʼalikeʼ le íichamtsil u kʼáat u beet maʼalob meyaj teʼ múuchʼuliloʼ, kʼaʼabéet «jach maʼalob bix u nuʼuktik u yotoch, ku yuʼubaʼal u tʼaan tumen u paalal yéetel ku beetaʼal baʼax maʼalob tumen u paalal». Wa taatatsilecheʼ unaj a tuklik: «¿Kin wilik wa u yantaltoʼon cada semana le Adoración ich Familiailoʼ?». Yaan kiikoʼobeʼ ku kʼaʼabéettal u sen aʼalik tiʼ u yíichamoʼob ka yanaktiʼob, lelaʼ maʼ unaj u yúuchul beyoʼ. Le oʼolal tuláakal le íichamtsiloʼob unaj u yilkoʼob u kʼaʼanaʼanil u beetkoʼoboʼ. Le atantsil xanoʼ unaj u yáantik u yíicham utiaʼal u yantaltiʼob le Adoración ich Familiailoʼ.

18. ¿Bix jeʼel u kanik le mejen paalaloʼob meyajoʼ?

18 Le Bibliaoʼ ku yaʼalik xan tiʼ le paalaloʼob ka u chʼaʼtukultoʼob maʼalob baʼax ken u beetoʼob ichil u kuxtaloʼoboʼ (Ecl. 12:1). Maʼ jelaʼan ka tsʼaʼabak le paalal u beetoʼob jujunpʼéel meyaj ku páajtal u beetkoʼob ichil u yotochoʼoboʼ. Lelaʼ yaan u kaʼansiktiʼob u kʼaʼanaʼanil u kankoʼob meyaj (Lam. 3:27). Davideʼ desde chichan ka tu kanaj u kanáant tamanoʼob. Tsʼoʼoleʼ tu kanaj paax yéetel u tsʼíibt kʼaayoʼob, le oʼolal ka nojochchajeʼ páajchaj u bin meyaj tu yotoch u reyil Israel (1 Sam. 16:11, 12, 18-21). Jeʼex tuláakal paalaleʼ, Davideʼ báaxalnaj tu chichnil, baʼaleʼ tu kanaj u beet yaʼab baʼaloʼob meyajnajtiʼ utiaʼal u nojbeʼenkúuntik Jéeoba ka nojochchaji. Jeʼex le chúukaʼan óolal yanchajtiʼ úuchik u kanáantik le tamanoʼoboʼ, le áant utiaʼal u gobernartik u kaajil Israel. Táankelem paalaleʼex, ¿táan wa a kankeʼex a beeteʼex yaʼab baʼaloʼob jeʼel u yáantkeʼex a maas meyajteʼex Jéeoba yéetel a beeteʼex uláakʼ meyajoʼob ichil u kaajaleʼ?

Unaj k-tuukul jeʼex unajeʼ

19, 20. ¿Baʼax maʼ unaj k-tuklik t-oʼolal yéetel yoʼolal le meyaj k-beetkoʼ?

19 Unaj k-kanáantik maʼ k-tuklik maas maʼaloboʼon tiʼ u maasil. Maʼ unaj k-taasikba «jach uts[il]» tiʼ u maasiliʼ (Ecl. 7:16). Le kiʼimak óolaloʼ ku yáantaj ken yanak talamiloʼob ichil u yotoch máak, teʼ tuʼux ku meyajoʼ bey xan teʼ múuchʼuliloʼ. Tsʼoʼoleʼ maʼ unaj k-chʼíikil k-il chéen le baʼaloʼob maʼ maʼalobtak ku beetik le máaxoʼob yaan ichil k-otochoʼ, tumen lelaʼ jeʼel u beetik u xuʼulul u yantal jeetsʼelileʼ. Unaj k-bisikba tubeel yéetel tuláakal teʼ múuchʼulil utiaʼal k-máansik jatsʼuts súutukil tu yéeteloʼoboʼ. Le baʼaxoʼob k-tsikbaltik bey xan le bix k-kaʼansajoʼ unaj u líiʼsik u yóol yéetel u yáantik u maasil (2 Cor. 13:10; Efe. 4:29).

20 Le yóokʼol kaabaʼ maʼatech u yeʼesik tsiikil tiʼ Jéeoba mix tiʼ u leyoʼob. Baʼaleʼ toʼoneʼ k-ilik k-beetik baʼax ku yaʼalik yéetel k-ilik u chúukpajal k-óol k-meyajte. ¿Máasaʼ jach ku kiʼimaktal k-óol k-antal ichil junpʼéel kaaj ku yilik u kʼaʼanaʼanil u meyajtik Jéeoba? Jach ku kiʼimaktal k-óol, le oʼolal bejlaʼeʼ maas unaj k-ilik k-kuxtal jeʼex u kʼáat Dioseʼ yéetel k-adorartik jeʼex uts tu tʼaaneʼ.

¿Baʼax jeʼel a núukikeʼ?

• ¿Baʼaxten maʼ unaj k-tuukul jeʼex le yóokʼol kaabaʼ?

• ¿Bix jeʼel k-tsʼáaik k-óol k-meyajt Dios yéetel kiʼimak óolaleʼ?

• ¿Bix u yilik le meyaj ku tsʼaʼabal u beet juntúul máax ku tsʼáaik u yóol u meyajt Diosoʼ?

• ¿Baʼaxten unaj k-eʼesik tsiikil t-otoch bey xan teʼ múuchʼuliloʼ?

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 12]

Le íichamtsiloʼ unaj u tsʼáaik baʼax kʼaʼabéet tiʼ u familia yéetel unaj u yáantkoʼob u natsʼubaʼob tiʼ Dios