Linga Omatokolo Ankhimaneka Huku
Linga Omatokolo Ankhimaneka Huku
“Una walunguka unoñgonoka nawa apa maliate.”—PROVÉRBIOS 14:15.
1, 2. (a) Tyina tulinga omatokolo, oityi tuesukisa okusukalala natyo tete? (b) Omapulo patyi matulilongesa?
ONTHWE kese nthiki tulinga omatokolo omanyingi. Omanyingi aeta ovitateka viehehi vitualako. Anthi, amwe aeta omapiluluko omanene momuenyo wetu. Omatokolo aeho tulinga tyilinge omatutu ine omanene, tuna okusukalala tete nenkhimano lia Huku.—Tanga 1 Coríntios 10:31.
2 Okuti kuove okulinga omatokolo, tyapepuka ine tyepuiya? Opo tukale Ovakristau valongoka nawa, tuna okulilonga okupunga otyiwa notyivi, nokulinga omatokolo aviuka onthue muene, atuhalingiluako navakuetu. (Romanos 12:1, 2; Hebreus 5:14) Omahunga patyi amwe vali etulunda okulilonga okulinga omatokolo omawa? Omokonda yatyi pamwe tyipuiya okulinga omatokolo omawa? Oityi tupondola okulinga opo omatokolo etu ankhimaneke Huku?
Omokonda Yatyi Tulingila Omatokolo?
3. Oityi tuesukisa okuhayeke tyitutyilike tyina tulinga omatokolo?
3 Inkha katutokola liwa movipuka viakutikinya ovitumino vio Mbimbiliya, vakuetu kosikola ine okovilinga, mavatale okuti katuapamene momatavelo etu iya avetuhongiliya. Vapondola okukemba, nokuvaka, avaovola okutuhindila “okulandula ounyingi,” mokulipaka kumwe navo ine okuholeka ovivi valinga. (Êxodo 23:2) Anthi, omunthu utyivila okulinga omatokolo ankhimaneka Huku, kayeke owoma ine ehando liokutavelwa navakuavo vimulingise ovipuka vinyona omutima wae walongua nawa no Mbimbiliya.—Romanos 13:5.
4. Oityi vakuetu pamwe vahandela okutulingilako omatokolo?
4 Haapeho tyina umwe ahanda okutulingilako omatokolo matyituetela ovitateka. Omapanga apondola okutuhongiliya na tulandule onondonga mbavo. Inkha tukahi kokule neumbo, ombunga yetu nkhele pamwe vasukalala unene nonthue, iya vahanda okutualako okulipaka pomatokolo etu. Mongeleka, nkhele soka konthele yokuhakulwa. Ombimbiliya yayandyulula nawa okuti katupondola okupakwa ohonde. (Atos 15:28, 29) Ononkhalelo ononkhuavo mbokuhakulwa pamwe kambayandyulukile nawa, iya tyihanda kese umwe alinge etokolo liae, konthele yehaku metavela neli maanye. a Ombunga yetu hamwe itukuluminya omatokolo avo konthele yotyo. Anthi, pokulinga etokolo konthele yokuhakulwa kese Mukristau welipakula nokuambatisalwa wesukisa “okutyinda omutengi wae.” (Gálatas 6:4, 5) Etyi tuna okusukalala natyo tete okutualako okukala nomutima wasukuka komaiho a Huku, ha ovanthu.—1 Timóteo 1:5.
5. Oñgeni matulityilika okunyona ekolelo lietu?
5 Okukala nomitima vivali tyipondola okutuetela otyiponga otyinene. Omulongwa Tiagu wahoneka okuti omunthu womitima vivali “monondyila mbae ambuho wanguanguana.” (Tiago 1:8) Ngomunthu ukahi mowato uhena omusingi utahua-tahua nepuku-puku melunga, oe mahongiliyua nomalusoke ovanthu apilauluka nokuhaviukile. Omunthu oo upondola okunyona ekolelo liae tyihasete, nokuvela onombei vakuavo mokonda yovitateka viae! (1 Timóteo 1:19) Oñgeni matulityilika onkhalelo ngoyo? Tuna okukala ‘tyatona mekolelo.’ (Tanga Colossenses 2:6, 7.) Opo tukale ovanthu vapama, tuesukisa okulilongesa okulinga omatokolo alekesa okuti tuna ekolelo Mondaka ya Huku. (2 Timóteo 3:14-17) Mahi, oityi tyipondola okunyona ounongo wetu wokulinga omatokolo omawa?
Okulinga Omatokolo Tyipondola Okupuiya Mokonda Yatyi
6. Owoma upondola okutukalesa ñgeni?
6 Owoma upondola okututalameka—owoma wokulinga omatokolo ahaviukile, nowoma wokuponya, ine owoma wokutalua navakuetu ngatyina tumaova. Okusoka ngotyo katyapengele. Nawike uhanda okulinga omatokolo ahaviukile, etuetela ovitateka nolukundo. No ngotyo, okukala nohole na Huku Nondaka yae, tyipondola okutukuatesako okutepulula owoma wetu. Omononkhalelo patyi? Okukala nohole na Huku, apeho tyitulunda okuovola Mondaka yae no momikanda viomupika tyina nkhele tuhenelinge omatokolo akolela. Ngotyo, kamatulingi ovipuka ovinyingi vihaviukile. Omokonda yatyi? Omokonda Ombimbiliya ipondola “okuavela ounongo una uhemunongo, nokuavela ovakuendye enoñgonoko nounongo wokupunga ovipuka.”—Provérbios 1:4.
7. Oityi tupondola okulilongesila ko Hamba David?
7 Okuti apeho matulingi omatokolo aviuka? Au. Atuho tulinga oviponyo. (Romanos 3:23) Mongeleka, Ohamba David, ankho omunongo nokuna ekolelo. Mahi, ovikando vimwe walingile omatokolo ahaviukile, emuetelele ononkhumbi oe muene navakuavo. (2 Samuel 12:9-12) Anthi, David kayekele oviponyo viae vinyone ounongo wae wokulinga omatokolo apandwa na Huku. (1 Reis 15:4, 5) Tupondola okutokola namphila tualingile oviponyo kohale. Nga David, tuhinangela okuti Jeova kamatualako okutala koviponyo vietu, wevela ononkhali mbetu. Oe matualako okukuatesako vana vemuhole nokumutavela.—Salmo 51:1-4, 7-10.
8. Oityi tulilongesila kuetyi apostolu Paulu apopia konthele yokunepa?
8 Onthue tupondola okutepulula otyiho tuna konthele yokulinga omatokolo. Ñgeni? Mokuimbuka okuti ovikando vimwe kuna onondyila ononyingi mbaviuka tupondola okuholovona. Tala onkhalelo apostolu Paulu apopia konthele yotyinepo. Oe watumua na Huku okuhoneka okuti: “Inkha umwe asoka okuti ukahi nokulinga etyi tyihaviukile noumphembela wae, inkha walambale momuvo woukuendye, inkha tyitavela, alinge etyi ahanda, anepe, oe kalingi onkhali. Anthi, inkha umwe watokola momutima wae, iya kasukile, mahi upondola okukondola omahando ae muene, iya walinga etokolo olio momutima wae, opo atualeko noumphembela wae, ulinga nawa.” (1 Coríntios 7:36-38) Paulu walekesa okuti okuhanepe onkhalelo ongwa unene, mahi hayoko vala yaviuka.
9. Okuti tuna okusukalala noñgeni vakuetu vatala omatokolo etu? Hangununa.
9 Okuti tuesukisa okusukalala konthele yoñgeni vakuetu vatala omatokolo tualinga? Pamwe tusukalala. Tala etyi Paulu apopia konthele yokulia ovikulia vielikutililwa kovilolo. Oe waimbuka okuti pamwe etokolo olio kaliapengele, mahi lipondola okupundukisa vomutima waneñgena. Iya oityi Paulu atokola? Oe wahoneka okuti: “Inkha okulia kupundukisa omukuatate wange, himali vali nalumwe ohitu naike, opo ame nahapundukise omukuatate wange.” (1 Coríntios 8:4-13) Nonthue tuesukisa okutala nawa oñgeni omatokolo etu maakalesa vakuetu. Tyotyili, tusukalala vali unene no ñgeni omatokolo etu maakalesa oupanga wetu na Jeova. (Tanga Romanos 14:1-4.) Ovitumino patyi Viombimbiliya mavituvatela okulinga omatokolo ahivilika Huku?
Ovipuka Epandu pala Okulinga Omatokolo Omawa
10, 11. (a) Oñgeni matulityilika omalityindailo mombunga? (b) Oityi ovakulu vewaneno vesukisa okukoneka tyina valinga omatokolo maavatela ewaneno?
10 Lityilika okukala nomalityindailo. Tyina tuheneholovone etyi matulingi, tuesukisa okulipula okuti, ‘ndyipondola okulinga etokolo eli?’ Ohamba Salomau wahoneka okuti: “Omalityindailo eya? Nohonyi maiya, anthi onondunge mbukahi no vokuhena omalityindailo.”—Provérbios 11:2.
11 Ovohe pamwe vayeka ovana vavo valinge omatokolo amwe. Mahi ovana kavapondola okusoka okuti vena epondolo olio. (Colossenses 3:20) Ovo ina no vokuanepwa, vapondola okulinga omatokolo amwe mombunga, mahi, vesukisa okuimbuka etumino liovalume vavo. (Provérbios 1:8; 31:10-18; Efésios 5:23) Tupu, ovalume vesukisa okuimbuka okuti etumino liavo lina apa liaoyela, iya navo vesukisa okutavela ku Kristu. (1 Coríntios 11:3) Ovakulu vewaneno, valinga omatokolo avatela ewaneno. Mahi, vena okuimbuka okuti kavapondola ‘okutauluka movipuka viahonekwa’ Mondaka ya Huku. (1 Coríntios 4:6) Tupu, valandula nawa ehongolelo vapewa nomupika wekolelo. (Mateus 24:45-47) Inkha tulinga vala omatokolo tyina tyetutokala, matuliyakulila otyiho, nomuihamo onthue muene navakuetu.
12. (a) Oityi tuesukisila okusoka nawa? (b) Hangununa oñgeni omunthu apondola okuovolola.
12 Ovolola nawa. Salomau wahoneka okuti “okulipongiya kuomukwambili kueta ouwa, anthi kese una utumphuluka vala, tyotyili ulituala koluhepo.” (Provérbios 21:5) Mongeleka, okuti ukahi nokusoka okulinga otyitanda? Uhatokole liwa tyihasokele nawa. Onganeka nawa ovipuka aviho, nokupula ombunga konthele yotyo, nokutala ovitumino patyi Viombimbiliya mavikukuatesako. (Provérbios 20:18) Opo utyivile okuovolola nawa, honeka omikanda vivali, umwe ulekesa ouwa mopoloko, omukuavo o wovitateka tyipondola okueta. Tyina nkhele uhenelinge etokolo, ‘valula otyiñgapi mopesela.’ (Lucas 14:28) Pokutokola uhatale vala kolumono luove, tupu soka oñgeni oupanga wove na Jeova maukala. Tyihanda omuvo nononkhono pala okuovola nawa. Anthi, okulinga ngotyo, molityilika okutumphuluka okulinga omatokolo maekekuetela ovitateka notyiho komutwe.
13. (a) Onthumbi patyi tuvasa mu Tiago 1:5? (b) Oñgeni okuita ounongo ku Huku tyitukuatesako?
13 Likuambela okuita ounongo. Omatokolo etu maahivilika vala Huku inkha tumuita etukuateseko okuelinga. Omulongwa Tiagu wahoneka okuti: “Inkha umwe pokati kenyi wakamba ounongo, atualeko okuita ku Huku, oe meupewa, mokonda Huku wavela aveho otyali, ahakandukila.” (Tiago 1:5) Katyikundisa okupopia okuti tuesukisa ounongo wa Huku opo utuvatele okulinga omatokolo. (Provérbios 3:5, 6) Anthi, okuyumba onthumbi menoñgonoko lietu muene, matyituvombesa tyihasete. Tyina tulikuambela okuita ounongo, iya atutale etyi Ondaka ya Huku yapopia, tukahi nokuyeka ospilitu sandu ituvatele okupunga inkha etyi tuhanda tyesukisa umwe tyili.—Hebreus 4:12; tanga Tiago 1:22-25.
14. Oityi tuesukisila okulityilika okulikondaula?
14 Tokola. Uhakanyauke okutokola tyina uheneovolole nawa nokulikuambela okuita ounongo. Omunthu omuna-ndunge wovola omuwo “wokunoñgonoka nawa apa maliate” (Provérbios 14:15) Tupu uhelikondaule. Una ulikondaula utatesa opo otyipuka ehetyilinge. (Provérbios 22:13) Anthi, oe nkhele, uyeka vakuavo vemulingileko omatokolo.
15, 16. Okufuisapo etokolo tyakutikinya tyi?
15 Fuisapo etyi watokola. Ononkhono tulinga opo tulinge omatokolo omawa, mbupondola okupeseka inkha katufuisapo etyi tuatokola. Salomau wahoneka okuti: “Atyiho eke liove lipondola okulinga, tyilinga nononkhono mbove ambuho.” (Eclesiastes 9:10) Opo tutyivile, tuna okukala nehando liokuundapesa atyiho tyesukisa opo tufuisepo omatokolo etu. Mongeleka, pamwe omuivisi umwe mewaneno utokola okukala omukokoli-ndyila. Okuti metyivili? Oe metyivili inkha kayeke ovilinga viae muene novitalukiso vimumane ononkhono nomuvo esukisa opo afuisepo ovilinga viae viokuivisa.
16 Haapeho tyapepuka okuefuisapo omatokolo omawa. Omokonda yatyi? Omokonda “ouye auho ukahi pomaoko ondingavivi.” (1 João 5:19) Onthue tuna okulwa “novatumini venthiki liouye uno, onoandyu onombi keulu.” (Efésios 6:12) Apostolu Paulu nomulongwa Juda, valekesa okuti vana vatokola okuhumba Huku, mavakakala novilwa.—1 Timóteo 6:12; Judas 3.
17. Konthele yokulinga omatokolo etu, oityi Jeova akevelela kuonthue?
17 Pitaulula okutala nawa etokolo liove nokulinga omapiluluko inkha tyesukisa. Omatokolo haaeho aenda umwe ngetyi tuhanda. “Mokonda omuvo novitateka viuhulukila vala” onthue atuho. (Eclesiastes 9:11) No ngotyo, Jeova ukevelela tutualeko nomatokolo etu namphila tuvasa ovitateka. Etokolo omunthu alinga liokulipakula ku Jeova ine okunepa, oliaapeho. Huku ukevelela tufuisepo omatokolo oo, iya oe ulaa okuti mapande vana vena onthilo nae. (Tanga Salmo 15:1, 2, 4.) Anthi, omatokolo omanyingi kaaleme unene. Omuna-ndunge mokueenda kuomuvo mapitaulula okutala nawa omatokolo alinga. Kamayeke omalityindailo ine omphata imutyilike okuviukisa ine alo umwe okupilulula etokolo liae. (Provérbios 16:18) Etyi asukalala vali natyo tete, okutualako okutyinda omuenyo unkhimaneka Huku.
Longesa Vakuenyi Okulinga Omatokolo Ahivilika Huku
18. Oñgeni ovohe vapondola okulongesa ovana vavo okulinga omatokolo omawa?
18 Ovohe vapondola okukuatesako unene ovana vavo oñgeni mavalingi omatokolo ahivilika Huku. Ovalongesi ovanongo, valongesa nongeleka yavo ongwa. (Lucas 6:40) Tyina tyaviuka, ovohe vapondola okuhangununina ovana vavo etyi ovo muene valingile pokulinga etokolo limwe. Tupu, vapondola okuyeka ovana vavo valinge omatokolo amwe ovo muene, iya avevepandula tyina veelinga nawa. Iya inkha omona ulinga etokolo lihaviukile? Eyembelo liotete liovohe, okuyakulila omona kovitateka, mahi okulinga ngotyo haapeho tyivatela omona. Mongeleka, he upondola okuyeka omona apole omukanda wokutaha omatuku-tuku. Pahe soka ñgeno omona wapuma metuku-tuku liaamuene iya afeseteswa. He upondola okumufetelako. Mahi inkha utuma omona okuundapa opo oe muene afete, melilongo okulinga ovipuka nonondunge.—Romanos 13:4.
19. Oityi tuesukisa okulongesa ovalongwa vetu Vombimbiliya? Oñgeni matutyilingi?
19 Jesus watumine ovalanduli vae vakalongese vakuavo. (Mateus 28:20) Otyipuka tyimwe tyakolela, okulongesa ovalongwa vetu Vombimbiliya oñgeni mavalingi omatokolo omawa. Opo tutyilinge nawa, tuna okulityilika okuvepopila oñgeni mavalingi. Otyiwa vali tuvelongese okunoñgonoka ovitumino Viombimbiliya, opo vetyivile okutokola ovo muene. Haunene, “kese umwe puonthue makapulwa na Huku konthele yae muene.” (Romanos 14:12) Ngotyo, atuho tuna omahunga etulunda okulinga omatokolo ahivilika Huku.
[Onondaka Poutoi]
a Opo ulilongese vali konthele oyo, tala osapi yati “Como Encaro as Fracções de Sangue e os Procedimentos Médicos Que Envolvem o Uso de Meu Próprio Sangue?” mo Nosso Ministério do Reino ya Novembro yo 2006, pomafo 3-6.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Oityi tuesukisila okulilonga oñgeni matulingi omatokolo?
• Owoma upondola okutukalesa ñgeni, iya oñgeni matufindi owoma?
• Ovipuka patyi epandu tuesukisa okulinga opo omatokolo etu ahivilike Huku?
[Omapuko Elongeso]
[Okakasa/Olutalatu pefo 20]
Etyi Tyesukisa opo Tulinge Omatokolo Omawa
1 Lityilika Omalityindailo
2 Ovolola Nawa
3 Likuambela Okuita Ounongo
4 Tokola
5 Fuisapo Omatokolo Ove
6 Etala Vali Nawa Oviukisa Apa Pesukisa
[Olutalatu pefo 19]
Omunthu ulikondaula ukahi ngomunthu uli mowato utahua-tahua nepukupuku melunga