Kotou Fai He ʼu Tonu ʼe Fakakolōliaʼi Ai Ia Te ʼAtua
Kotou Fai He ʼu Tonu ʼe Fakakolōliaʼi Ai Ia Te ʼAtua
“Ko ʼaē ʼe fakasiosio poto ʼe tokaga ia ki tana haʼele.”—TAAG. 14:15.
1, 2. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke takimuʼa tāfito kiā tātou ʼi te ʼu tonu fuli ʼaē ʼe tou fai? (b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē kā tou vakaʼi anai ʼi te ʼalatike ʼaenī?
ʼE LAGI ʼi te ʼaho fuli pē ʼe tonu ke tou fai he ʼu tonu. ʼE lahi te ʼu tonu ʼe mole loaloaga te temi ʼaē moʼona fakahoko. Kae ko ʼihi tonu ʼe maʼuhiga ʼaupitō ki totatou maʼuli. ʼI te ʼu tonu fuli ʼaē ʼe tou fai peʼe maʼuhiga peʼe kailoa, kae ko te faʼahi ʼaē ʼe takimuʼa tāfito kiā tātou ʼe ko tatatou fakakolōliaʼi ʼaē ia te ʼAtua.—Lau ia 1 Kolonito 10:31.
2 ʼE faigafua koa peʼe faigataʼa kiā koutou hakotou fai he ʼu tonu? Kapau ʼe tou fotufotuʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea ʼe tonu ke tou akoako ke tou ʼiloʼi ia te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, pea ʼe tou fai ai leva he ʼu tonu ʼe ʼalutahi mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou tui kiai, kae mole ko he ʼu tonu ʼe uga mai e ʼihi ke tou fai. (Loma 12:1, 2; Hep. 5:14) Koteā ʼihi tupuʼaga tāfito ʼaē ʼe tonu ai ke tou akoako ke tou fai he ʼu tonu ʼe fua lelei anai kiā tātou? He koʼē ʼe faigataʼa ʼi ʼihi temi ke tou fai he ʼu tonu? Pea koteā te ʼu fakatuʼutuʼu lelei ʼaē ʼe feala ke tou fai ke tou ʼiloʼi papau ai ko te ʼu tonu ʼaē ʼe tou fai ʼe tou fakakolōliaʼi ai ia te ʼAtua?
He Koʼē ʼe Tonu Ke Tou Fai He ʼu Tonu ʼi Te Temi Fuli Pē?
3. He koʼē ʼe mole tonu ke tou tuku te hahaʼi ke natou fai he ʼu tonu maʼa tātou?
3 Kapau ʼe tou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo he ʼu pelesepeto Fakatohi-tapu, pea ʼe feala anai ki totatou ʼu kaugā ako peʼe ko totatou kaugā gāue ke natou manatu ʼe mole tou tui papau ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou tui kiai pea ʼe faigafua pē kiā nātou hanatou fakahalaʼi tātou. ʼE lagi natou gutu loi, mo aga fakakākā peʼe ko he ʼu hahaʼi kaihaʼa pea ʼe natou faiga ke natou fakalotoʼi tātou ke tou “muliʼi te hahaʼi” ʼo tou mulimuli kiā nātou peʼe natou fufū te aga ʼaē ʼe natou fai. (Eke. 23:2) Koia ko he tahi ʼe ina ʼiloʼi te fai ʼo te ʼu tonu ʼaē ʼe fakakolōliaʼi ai ia te ʼAtua, ʼe mole ina fakafealagia anai ki te mataku peʼe ki tona loto ʼaē ke leleiʼia ia ia e niʼihi, ke ina fai he aga ʼe fakafeagai ki tona leʼo ʼo loto ʼaē neʼe ina akoʼi ʼaki te Tohi-Tapu.—Loma 13:5.
4. He koʼē ʼe lagi feala ki ʼihi ke natou fia fai he ʼu tonu maʼa tātou?
4 ʼE mole fakaʼuhiga leva ko nātou fuli ʼaē ʼe natou fai he ʼu tonu maʼa tātou, ʼe fia fakatupu kovi mai kiā tātou. Heʼe māʼiapē lā mo totatou ʼu kaumeʼa ʼaē ʼe fia tokoni mai kiā tātou ʼe lagi natou faiga mālohi anai ke tou fakalogo age ki tanatou ʼu faitokoni. Tatau aipē peʼe mole kei tou māʼuʼuli tahi mo totatou fāmili, kae ʼe lagi natou fakaʼamu mālohi aipē ke tou maʼuli fīmālie, pea ʼe kei feala pē ke natou fai he ʼu tonu maʼuhiga ki te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tau mo tātou. Ohagē lā, tou talanoa age muʼa ki he faʼahiga faitoʼo ʼe tonu ke fai mai kiā tātou. ʼE tapuʼi fakahagatonu ʼi te Tohi-Tapu ia te fakaʼaogaʼi kovi ʼo te toto. (Gāue 15:28, 29) Ko ʼihi faʼahiga faitoʼo ʼe mole talanoa fakahagatonu kiai te Tohi-Tapu pea ʼe tonu kiā tātou takitokotahi ke tou fai he tonu kiai, pe ko te faʼahiga faitoʼo fea ʼaē kā tou tali anai peʼe kailoa. * ʼE lagi nofo ia nātou ʼaē ʼe tou ʼoʼofa ai mo he ʼu manatu ʼe mole faʼa lelei ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga faitoʼo ʼaia. Kae kā fai he tonu ki te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe tahi fakalogo pē ki te Kilisitiano takitokotahi kua papitema ia te ʼamo ʼo “tana ʼāmoga” ʼo ʼuhiga mo te fili ʼaē ʼo te faitoʼo ke fai kiā te ia. (Kal. 6:4, 5) Ko te faʼahi ʼaē ʼe takimuʼa tāfito kiā tātou ʼe ko tatatou taupau ʼaē he leʼo ʼo loto ʼe lelei iā muʼa ʼo te ʼAtua kae mole ko te tagata.—1 Tim. 1:5.
5. Koteā ʼaē ʼe feala ai ke vaivai ai tatatou tui?
5 Kā mole kita ʼiloʼi lelei ia te tonu ʼaē ke kita fai pea ʼe feala ke fua kovi kiā kita. Neʼe tohi e te tisipulo ko Sake ko he tahi ʼe lotolotolua ʼe ‘maveuveu pē ia ʼi tana ʼu gāue fuli.’ (Sake 1:8) Ohagē ko he tagata ʼi he vaka ʼe mole hona foe ʼi he tai ʼe hou, ʼe toe fēia anai mo te tagata ʼaē ʼe fakahalaʼi gafua ʼaki he ʼu manatu fakatagata ʼe fetofetogi tuʼumaʼu pea ʼe mole feala ke kita falala kiai. ʼE faigafua ki te taʼi tagata ʼaia ke vaivai tana tui pea mo ina tukugākoviʼi leva niʼihi ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼaē kua hoko kiā ia! (1 Tim. 1:19) Koteā ʼaē ʼe tou lava fai ke ʼaua naʼa tou tō ki te ʼaluʼaga ʼaia? ʼE tonu ke tou ‘fakamālohiʼi tatatou tui.’ (Lau ia Kolose 2:6, 7.) Ke tou mālohi ʼi te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke tou mahino ʼi te fai ʼo he ʼu tonu ʼe hā ʼaki ai tatatou tui ki te Folafola ʼa te ʼAtua. (2 Tim. 3:14-17) Koteā ʼaē ʼe lagi feala ai ke mole lelei te ʼu tonu ʼaē ʼe tou fai?
He Koʼē ʼe Feala Ke Faigataʼa Kiā Tātou Te Fai ʼo He ʼu Tonu?
6. ʼE feala ke malave feafeaʼi kiā tātou te mataku?
6 Ko te mataku ʼe feala pē ke ina tāʼofi tātou ke tou fai he ʼu tonu—he ʼu tonu ʼe mole lelei peʼe tō noa peʼe naʼa tou lainoa. ʼE mole kovi te ʼu taʼi tuʼania ʼaia. ʼE mole he tahi iā tātou ʼe ina fia fai he tonu ʼe kovi, he tonu ʼe mata faikehe ki ʼihi peʼe fakaufiufi. Kae ʼe feala ki te ʼofa ʼo te ʼAtua pea mo tana Folafola ke tokoni mai ke fakasiʼisiʼi ifo ai ia tatatou tuʼania. ʼO feafeaʼi? ʼE haga anai ia te ʼofa ʼo te ʼAtua ʼo uga tuʼumaʼu tātou ke tou vakaʼi te manatu ʼa tana Folafola pea mo te ʼu tohi Fakatohi-tapu, ʼi muʼa ʼo hatatou fai he ʼu tonu maʼuhiga. ʼE siʼisiʼi ai anai te ʼu hala ʼaē kā tou fai. Koteā tona tupuʼaga? ʼE feala ki te Tohi-Tapu ke ina “foaki ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole popoto te fealagia ʼaē ke natou fai he tonu ʼaki te fakasiosio lelei, ki te tama tūpulaga te ʼatamai mālama pea mo te fealagia fakakaukau.”—Taag. 1:4.
7. Koteā te ako ʼaē ʼe tou maʼu mai te faʼifaʼitaki ʼa te hau ko Tavite?
7 ʼE tou fai tuʼumaʼu anai koa he ʼu tonu ʼe lelei? Kailoa, heʼe tou fai fuli pē te ʼu hala. (Loma 3:23) Ohagē ko te faʼifaʼitaki ʼa te Hau ko Tavite neʼe ko te tagata poto pea mo agatonu. Kae ʼi ʼihi temi neʼe mole lelei te ʼu tonu ʼaē neʼe ina fai he neʼe fua kovi kiā ia totonu pē pea mo ʼihi age. (2 Sam. 12:9-12) Kae neʼe mole tuku e Tavite tana ʼu hala ke liliu ko he faʼahi ʼe mole ina lava fai ai he ʼu tonu moʼo maʼu ia te ʼofa ʼo te ʼAtua. (1 Hau 15:4, 5) Logolā ni ʼu hala neʼe kita fai, kae ʼe feala ke tou lotomālohi ohagē pē ko Tavite, ʼo tou manatuʼi ko Sehova ʼe ina galoʼi anai tatatou ʼu hala pea mo fakamolemole kiai. ʼE hoko atu pē anai tana tokoni kiā nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kiā ia pea mo fakalogo kiā ia.—Pes. 51:1-4, 7-10.
8. Koteā ʼaē ʼe tou mahino kiai ʼi te ʼu palalau ʼaē ʼa te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana?
8 ʼE feala ke tou fakasiʼisiʼi ifo ia tokita lotohoha ʼaē ʼe tou logoʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu tonu ʼaē ʼe tou fai. ʼO feafeaʼi? Kā tou mahino, ʼi ʼihi temi ʼe lahi te ʼu tonu lelei ʼe feala ke tou filifili. Tou vakaʼi age muʼa te ʼaluʼaga neʼe fakamahino e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana. ʼAki te takitaki ʼa te ʼAtua neʼe ina tohi fēnei: “Kapau ʼe manatu he tahi ʼe ina fai he aga ʼe mole lelei ʼo ʼuhiga mo tana nofo tāupoʼou, mo kapau kua fakalaka ia ʼi te mātala ʼo tona temi tūpulaga, pea ʼe tonu ke hoko fēia, ke ina fai te meʼa ʼaē ʼe loto kiai; ʼe mole agahala ia. Ke natou ʼohoana. Kae kapau ʼe fakatotonu mālohi e he tahi ʼi tona loto, ʼe mole ina fai fakakinau, kae ina puleʼi te meʼa ʼaē ʼe loto kiai pea mo ina fai te fakatotonu ʼaia ʼi tona loto: ke ina taupau tona ʼuhiga tāupoʼou, ʼe ko he meʼa lelei anai ʼaē kā ina fai.” (1 Ko. 7:36-38) Neʼe ʼui e Paulo ʼe ko he meʼa lelei te nofo selipatea, kae ʼe mole ko te tonu pē ʼaia ʼe lelei.
9. ʼE tonu koa ke tou tuʼania ia te manatu ʼa ʼihi ʼo ʼuhiga mo te ʼu tonu ʼaē ʼe tou fai? Kotou fakamahino.
9 ʼE tonu koa ke tou tuʼania ia te manatu ʼa ʼihi ʼo ʼuhiga mo te ʼu tonu ʼaē ʼe tou fai? ʼE ʼi ai pē te ʼu faʼahi ʼe tonu ke tou tōkakaga kiai. Tou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Paulo ʼo ʼuhiga mo te meʼa kai ʼaē neʼe lagi sākilifisioʼi ki he ʼu taulāʼatua. Neʼe mahino kiā ia neʼe lagi ko he tonu ʼe mole kovi, kae ʼe feala ke fakatupu tūkia ki he tahi age ʼe vaivai tona leʼo ʼo loto. Koteā te tonu ʼaē neʼe fai e Paulo? Neʼe ina tohi fēnei: “Kapau ʼe tūkia hoku tehina ʼuhi ko he meʼa kai, ʼe mole au toe kai anai ki he kanoʼi manu, ke mole tupu ʼaki ai haku fakatūkia toku tehina.” (1 Ko. 8:4-13) ʼE toe ʼaoga pē foki ke tou vakavakaʼi peʼe malave feafeaʼi anai tatatou ʼu tonu ki te ʼu leʼo ʼo loto ʼo ʼihi. ʼE mahino ia, ko te faʼahi ʼaē ʼe tou tōkakaga tāfito kiai, peʼe malave feafeaʼi anai ia tatatou ʼu tonu ki tatatou ʼu felōgoi ʼaē mo Sehova. (Lau ia Loma 14:1-4.) Ko te ʼu pelesepeto fea ʼaē kā tokoni mai anai ke tou fai he ʼu tonu ʼe fakakolōliaʼi ai ia te ʼAtua?
Te ʼu Puleʼaki e Ono Ke Tou Fai He ʼu Tonu ʼe Lelei
10, 11. (a) Koteā ʼaē ʼe tou lava fai ke ʼaua naʼa tou fiatuʼu ʼi te maʼuli fakafāmili? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke manatuʼi e te kau tagata ʼāfea mokā natou fai he ʼu tonu ʼe ʼi ai tona ʼu fua ki te maʼuli ʼo te kōkelekāsio?
10 ʼAua naʼa tou fiatuʼu. ʼI muʼa ʼo he fai he tonu, ʼe tonu ke kita fai te fehuʼi ʼaenī kiā kita totonu pē: ‘ ʼE fakalogo koa kiā au te tonu ʼaenī ke au fai?’ Neʼe tohi fēnei e te Hau ko Salomone: “Kua haʼu koa te fialahi? Pea ʼe hoko mai anai te ufiufi; kae ko te poto ʼe maʼu e nātou ʼaē ʼe fia mālalo.”—Taag. 11:2.
11 ʼE feala ki te ʼu mātuʼa ke natou tuku ki tanatou fānau te fealagia ʼaē ke natou fai he ʼu tonu, kae ʼaua leva naʼa ʼui e te fānau ʼe fakalogo ʼāteaina pē kiā nātou te faʼahi ʼaia. (Kol. 3:20) ʼE feala ki te ʼu fafine ʼohoana mo faʼē ke natou takitaki ia tonatou ʼu fāmili kae ʼe natou mahino ki te tuʼulaga pule ʼo tonatou ʼohoana. (Taag. 1:8; 31:10-18; Efe. 5:23) ʼO toe fēia mo te ʼu tagata ʼohoana, ʼe tonu ke mahino kiā nātou ʼe fakatuʼakoi pē tonatou tuʼulaga pule pea ʼe tonu mo nātou ke natou fakalogo kiā Kilisito (1 Ko. 11:3) ʼE fai e te ʼu tagata ʼāfea te ʼu tonu ʼe ʼi ai tona ʼu fua ki te maʼuli ʼo te kōkelekāsio. Kae ʼe natou tōkakaga “naʼa [natou fai he ʼu tonu ʼe] fakalaka ʼi te ʼu meʼa ʼaē kua tohi” ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua. (1 Ko. 4:6) ʼE natou toe mulimuli fakalelei ki te takitaki ʼaē ʼe haʼu mai te tagata kaugana agatonu. (Mat. 24:45-47) ʼE feala pē kiā tātou totonu pea mo ʼihi ke ʼaua naʼa tou hoha fau mo maʼuli mamahi, mo kapau ʼe tou agavaivai ʼo hoki tou fai he ʼu tonu ʼi te ʼu temi pē ʼaē kua fakagafua mai ai kiā tātou.
12. (a) He koʼē ʼe tonu ke tou fai he ʼu fekumi? (b) Kotou fakamahino peʼe lava feafeaʼi ki he tahi hana fai te ʼu taʼi fekumi ʼaia.
12 Tou fai he ʼu fekumi. Neʼe tohi fēnei e Salomone: “Ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te tagata poto ʼe fua manūʼia moʼoni, kae ko te tagata ʼaē ʼe hoko ʼoho, ʼe mahino ia ʼe maʼuli masiva anai ia.” (Taag. 21:5) Ohagē lā ʼe kotou lolotoga fakakaukauʼi koa te tonu ʼaē kā kotou fai ʼo ʼuhiga mo te gāue fakakoloa neʼe fakaʼui atu? Kotou tōkakaga naʼa kākāʼi koutou e tokotou loto. Kotou fakakaukauʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼaē ʼe feala ke hoko, kotou kumi tokoni kiā nātou ʼaē kua māhani ki te ʼu taʼi ʼaluʼaga ʼaia, pea mo vakaʼi te ʼu pelesepeto Fakatohi-tapu ʼaē ʼe talanoa ki te faʼahi ʼaia. (Taag. 20:18) ʼE lagi lelei ki takotou ʼu fekumi ʼaia, ke kotou fai he ʼu lisi e lua, ko te tahi lisi ʼe kotou tohi ai te ʼu fua lelei ʼo te gāue ʼaia pea ko te tahi lisi ʼe kotou tohi ai tona ʼu fua kovi. Iā muʼa ʼo takotou fai he tonu, kotou ‘fakafuafua muʼa te paʼaga ʼaē kā puli anai kiai.’ (Luka 14:28) Kotou fakakaukauʼi te ʼu ikuʼaga ʼo te tonu ʼaē kā kotou fai, ki tokotou maʼuli ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga, ʼo toe fēia foki ki takotou ʼu felōgoi ʼaē mo Sehova. ʼE fakamaʼua he temi loaloaga pea mo he ʼu faiga mālohi ki te fai ʼaē ʼo he ʼu fekumi. Kapau ʼe kotou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe mole kotou fai anai he ʼu tonu fakavilivili ʼe feala ki muli age ke kotou fihifihia ai pea mo maʼuli kinakina ai.
13. (a) Koteā te fakalotomālohi ʼaē ʼe tou maʼu iā Sake 1:5? (b) ʼE tou lava faikole feafeaʼi ke tokoni mai te poto ʼaia kiā tātou?
13 Tou faikole ke tou maʼu ia te poto. Kapau ʼe tou kole ki te ʼAtua ke tokoni mai ki te ʼu tonu ʼaē ke tou fai, pea ʼe tou fakakolōliaʼi ai anai ia ia. Neʼe tohi fēnei e te tisipulo ko Sake: “Kapau ʼe ʼi ai he tahi iā koutou ʼe mole ina maʼu te poto, ke ina haga kole ki te ʼAtua, heʼe ina foaki ki te hahaʼi fuli ʼaki te manavaʼofa pea ʼe mole ina lau ia; pea ʼe ina foaki age anai kiā te ia.” (Sake 1:5) ʼAua naʼa tou ufiufi ʼi te fakahā ʼe ʼaoga ke tokoni mai kiā tātou ia te poto ʼo te ʼAtua ke tou fai he ʼu tonu. (Taag. 3:5, 6) Koia kapau ʼe tou falala fau kiā kita totonu pē, pea ʼe feala anai ke tou tuʼutāmakiʼia ai. Kā tou faikole ke tou maʼu te poto pea mo tou kumi te ʼu pelesepeto ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe tou fakafealagia ai ki te laumālie māʼoniʼoni ke tokoni mai kiā tātou ke tou ʼiloʼi peʼe koteā ʼaē ʼe tou loto kiai ʼo ʼuhiga mo he tonu ʼaē ke tou fai.—Hep. 4:12; lau ia Sake 1:22-25.
14. He koʼē ʼe mole tonu ke tou tuku ki he tahi age temi ia te fai ʼo he tonu?
14 Tou fai he tonu. ʼAua takotou foimo fai he tonu kae neʼe mole heʼeki kotou fai muʼa he ʼu fekumi, pea mo kole ki te ʼAtua ke ina foaki atu ia he manatu fakapotopoto ki te faʼahi ʼaia. Ko te tagata ʼaē ʼe poto ʼe ina fakakaukauʼi fakalelei muʼa ia te ‘fakaʼaluʼalu ʼaē ʼo tana haʼele.’ (Taag. 14:15) ʼI te tahi age faʼahi, ʼe mole fakaʼuhiga leva ʼe tonu ke kita tuku ki he tahi atu temi ia te fai ʼo te tonu ʼaia. Ko he tahi ʼe fēia ʼe ina maʼu pē anai he ʼu takuʼaga ke mole ina fai he tonu. (Taag. 22:13) Kae ʼe ina fakatotonu aipē ke takitaki tona maʼuli e ʼihi.
15, 16. Koteā ʼaē ʼe fakamaʼua ke tou fai moʼo fakahoko he tonu?
15 Tou fakahoko te tonu. ʼE lagi pulinoa anai te temi ʼaē ʼe kita fakaʼaogaʼi moʼo fai he tonu ʼe lelei, mo kapau ʼe mole kita fakahoko kātoa te tonu ʼaia pea mo muliʼi fakalelei. Neʼe tohi fēnei e Salomone: “Ko meʼa fuli ʼe maʼu e tou nima ke ina fai, fai koe ʼaki tou mālohi.” (Tnk. 9:10) Ke lava lelei te tonu ʼaia neʼe tou fai, ʼe tonu ke tou fakaʼaogaʼi kātoa kiai te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ʼaoga moʼona fakahoko. Ohagē lā, ʼe lagi fakatuʼutuʼu he kaugā fai fakamafola ʼi te kōkelekāsio ke pioniē. ʼE feala anai koa ke ina fakahoko te faʼahi ʼaia? ʼE mahino ia ʼe ina lava fakahoko anai tana selevisi ʼaia, mo kapau ʼe mole ina fakagafua ke lahi age te temi gāue fakamālama pea mo te ʼu temi fakafiafia, ʼaē ʼe feala ke puli ai tona mālohi pea mo kaihaʼa te temi ʼaē ʼe ʼaoga kiā ia ke tokaga ki tona minisitelio.
16 ʼI te agamāhani, ʼe ko te ʼu tonu lelei ʼaē ʼe mole faigafua tona fakahoko. Koteā tona tupuʼaga? Heʼe “ko te mālamanei kātoa ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi.” (1 Soa. 5:19) ʼE tonu ke tou fakafehagai mālohi “ki te ʼu mālohi fakalaumālie agakovi ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu potu ʼo te lagi.” (Efe. 6:12) Neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Paulo mo te tisipulo ko Suta, ko nātou ʼaē ʼe natou fakatotonu ke natou fakakolōliaʼi ia te ʼAtua ʼe natou kau anai ki te tau fakalaumālie.—1 Tim. 6:12; Suta 3.
17. Kā hoko mai te temi ʼaē ke tou fai ai he ʼu tonu, koteā ʼaē ʼe fakamaʼua mai e Sehova kiā tātou ke tou fai?
17 Tou toe vakavakaʼi te tonu ʼaē neʼe tou fai pea tou fetogi mokā ʼe tonu ke toe fetogi. ʼE mole feala ke tou fakahoko fuli te ʼu tonu ʼaē neʼe tou fakatuʼutuʼu kiai. “Ko te ʼu temi pea mo te ʼu meʼa fakafokifā ʼe hoko” kiā tātou fuli. (Tnk. 9:11) Kae ko Sehova ʼe ina fakaʼamu ke tou haga fakahoko te ʼu tonu ʼaē neʼe tou fai, logolā te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe feala ke tau mo tātou. Ko te tonu ʼaē ʼe fai e he tahi ke ina foaki tona maʼuli kiā Sehova ʼe ko he fakapapau ʼe mole feala hona holoʼi, ohagē pē ko te mole lava holoʼi ʼaē ʼo te fakapapau neʼe fai e he taumātuʼa ʼi te ʼaho ʼaē neʼe nā ʼohoana ai. ʼE loto e te ʼAtua ke tou fakahoko fakalelei ia te ʼu taʼi tonu ʼaia. (Lau ia Pesalemo 15:1, 2, 4.) Kae ʼe lahi te ʼu tonu ʼe tou fai ʼe mole faigataʼa fau tona fakahoko. Ko he tahi ʼe poto ʼe ina toe vakavakaʼi anai ʼi ʼihi temi ia te ʼu tonu ʼaē neʼe ina fai. Pea kapau ʼe ʼaoga ke toe fetogi hana tonu, ʼe mole ina tuku anai te fiatuʼu ke ina takitaki ia ia, peʼe nofo ʼaki pē tana tonu ʼo mole ina toe vakaʼi peʼe mole ʼaoga ke fetogi te tonu ʼaia. (Taag. 16:18) Ko te faʼahi ʼaē ʼe tokaga tāfito ia kiai, ke ina haga fakakolōliaʼi aipē te ʼAtua ʼi tona maʼuli.
Kotou Ako Ki ʼIhi Ke Natou Fai He ʼu Tonu ʼe Natou Fakakolōliaʼi Ai Ia Te ʼAtua
18. Koteā te ako ʼe feala ke foaki e te ʼu mātuʼa ki tanatou fānau ke natou fai he ʼu tonu ʼe lelei?
18 ʼE lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼe feala ai ki te ʼu mātuʼa ke natou tokoni ki tanatou fānau ke natou akoako peʼe feafeaʼi hanatou fai he ʼu tonu ʼe natou fakakolōliaʼi ai ia te ʼAtua. Ko te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe ko te tagata faiako lelei tokotahi ʼaē ko Sesu Kilisito. (Luka 6:40) Kapau ko he faʼahi ʼe ʼaoga ke fai, pea ʼe feala ki te ʼu mātuʼa ke natou fakamahino age ki tanatou fānau pe neʼe feafeaʼi tanatou fai ʼaē ʼo tanatou ʼu tonu. ʼE lagi lelei anai ke natou tuku ke fai e tanatou fānau hanatou ʼu tonu pea hoki natou fakamālo age leva mokā neʼe natou fakahoko fakalelei ia tanatou ʼu tonu ʼaia. Kae ʼe feafeaʼi lā mo kapau neʼe mole ko he tonu lelei ʼaē neʼe fai e te fānau? Ko te ʼuluaki meʼa ʼaē ʼe lagi fai anai e te ʼu mātuʼa ko tanā faiga ke nā puipui ia tanā fānau mai te ʼu fua kovi ʼo tana tonu, kae ʼi te agamāhani ʼe mole ko he puleʼaki lelei ʼaia moʼo tokoni kiai. Ohagē lā ʼe lagi fakagafua e te ʼu mātuʼa ki tanā fānau ke maʼu tona pelemī taki motokā. Kapau lā ʼe mole mulimuli lelei te fānau ki te ʼu lao ʼaē ʼo te ala pea neʼe tuku age hana tūʼā. ʼE lagi ko te ʼu mātuʼa ʼaē kā nā totogi te tūʼā ʼaia ʼo tanā fānau. Kae kapau ʼe fakamaʼua age ki te fānau ke gāue moʼo totogi tona tūʼā ʼaia, pea ʼe mahino ai leva kiā ia, ʼe ko ia totonu ʼaē kā ina fakatokatoka te ʼu fua kovi ʼo te ʼu tonu ʼaē ʼe ina fai.—Loma 13:4.
19. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou akoʼi ki tatatou kau ako Tohi-Tapu, pea ʼe tou lava fakahoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
19 Neʼe ʼui e Sesu ki tana ʼu tisipulo ke natou akoʼi te hahaʼi. (Mat. 28:20) ʼI te ʼu ako maʼuhiga ʼaē ʼe feala ke tou akoʼi ki te kau ako Tohi-Tapu, ko te akoʼi age peʼe feafeaʼi hanatou fai he ʼu tonu ʼe lelei. Ke fua lelei te taʼi ako ʼaia, ʼe tonu ke tou tōkakaga naʼa tou ʼui age kiā nātou te faʼahiga tonu ʼaē ʼe tonu ke natou fai. ʼE lelei age hatatou akoʼi kiā nātou ke natou fakaʼaogaʼi te ʼu pelesepeto Fakatohi-tapu ke feala ai hanatou ʼiloʼi te tonu ʼaē kā natou fai. ʼI tona fakahagatonu, “ ʼe tou tahi fakamatala anai ki te ʼAtua.” (Loma 14:12) Koia ʼe ko he ʼu faʼahi fuli ʼaia ke tou fai ai he ʼu tonu ʼe fakakolōliaʼi ai ia te ʼAtua.
[Nota]
^ ʼO ʼuhiga mo he ʼu fakamahino ki te faʼahi ʼaia, vakaʼi te ʼalatike “Koteā Taku Manatu ʼo ʼUhiga Mo Te ʼu Kihiʼi Koga ʼAē ʼe Toʼo Mai Te ʼu Koga Tāfito ʼo Te Toto Pea Mo Te ʼu Faitoʼo ʼAē ʼe Fakaʼaogaʼi Kiai Toku Toto?” ʼi te pepa neʼe tufa tahi mo Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga ʼo Novepeli 2006 ʼi te ʼu pāsina 3-6.
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• Koteā ʼaē ʼe tonu ai ke tou akoako ke tou fai he ʼu tonu ʼe fua lelei anai kiā tātou?
• Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe feala ai ke tou tuʼania pea ʼe feafeaʼi hatatou lava lolomi tatatou ʼu tuʼania?
• Koteā te ʼu fakatuʼutuʼu lelei e ono ʼe feala ke tou fai ke tou ʼiloʼi papau ai, ko te ʼu tonu ʼaē ʼe tou fai ʼe tou fakakolōliaʼi ai ia te ʼAtua?
[ʼU fehuʼi ʼo te ako]
[Talanoa/Paki ʼo te pasina 20]
Te ʼu Puleʼaki Ke Tou Fai He ʼu Tonu ʼe Lelei
1 ʼAua Naʼa Tou Fiatuʼu
2 Tou Fai He ʼu Fekumi
3 Tou Faikole Ke Tou Maʼu Ia Te Poto
4 Tou Fai He Tonu
5 Tou Fakahoko Te Tonu
6 Tou Toe Vakavakaʼi Te Tonu Pea Mo Fetogi Mokā ʼe Tonu Ke Toe Fetogi
[Paki ʼo te pasina 18]
Ko he tahi ʼe lotolotolua ʼe hagē ko he tagata ʼi he vaka ʼe mole hona foe ʼi he tai ʼe hou