Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

“Nyig Ma Nyak Pi Cwiny Maleng” Kelo Deyo I Kom Lubanga

“Nyig Ma Nyak Pi Cwiny Maleng” Kelo Deyo I Kom Lubanga

“Nyig Ma Nyak Pi Cwiny Maleng” Kelo Deyo I Kom Lubanga

“Man bikelo deyo i kom Abana, ka wunyako nyig mapol.”​—JON 15:8.

1, 2. (a) Kare ango ma watye kwede me cuko cwiny jo mukene? (b) Mic mene ma Jehovah omiyo ma medo kerowa me tic pire?

 TAM kong i kom jami aryo magi: Dako mo ma Lakricitayo oniang ni lamego mo matidi nen calo tam mo tye ka yelo wiye. En oketo yub ni myero gitii kwede i ticwa me pwony. Ma gitye ka tic i kin odi, lamego matidi-ni ocako tito tam ma tye ka yelo wiye-ni. Lacen i nino meno, lamego matidi-ni opwoyo Jehovah i lega pi mar pa lamego muteggi i yo me cwinyi-nyi; meno aye obedo gin ma en onongo mito. I kabedo mukene, jo mo ma gunyomme pud gudwogo adwoga ki i lobo mukene ka ma gubedo ka tito iye lok me kwena. I kare ma gubedo ka tito ki yomcwiny gin mutimme i ka gure mo, omego mo obedo ka winyone laling. Lacen i nge mwaki mapol, i kare ma en bene tye ka yubbe me cito i ticwa me pwonyi i lobo mukene, en otamo pi jo munyomme-ca ki dong lok ma gutito ma omiyo en etamo ni myero ebed lamiconari.

2 Gwok nyo lok aryo magi poyo wi i kom ngat mo ma omiyo iloko kwoni nyo ma igudo kwone. Ada, boko lok kicel keken pol kare pe loko kwo pa ngat moni, ento nino ducu, watye ki kare me cuko ki dok jingo cwiny jo mukene. Go kong ni tye gin mo ma twero medo keroni kun dongo kitti, weko ikonyo omegini ki lumegini dok miyo Lubanga tiyo kwedi. Meno mono pe bedo mwonya tutwal? Ki lok ada, Jehovah miniwa mic ma kit meno—cwiny mere maleng. (Luka 11:13) Ka cwiny pa Lubanga tiyo i kwowa, ci miyo wanyako kit mabeco ma medo ticwa pi Lubanga. Mic man mwonya ya!​—Kwan Jo Galatia 5:22, 23.

3. (a) Dongo “nyig ma nyak pi cwiny maleng” kelo deyo i kom Lubanga nining? (b) Lapeny mene ma wabinenogi?

3 Kit ma cwiny maleng nyako, ginyutu kit pa ngat ma obedo Wang It me cwiny meno, Lubanga Jehovah. (Kol. 3:9, 10) Yecu otito tyen lok acel ma pire tek adada mumiyo Lukricitayo myero gulub lanen pa Lubanga i kare ma en owaco bot lukwenane ni: “Man bikelo deyo i kom Abana, ka wunyako nyig mapol.” * (Jon 15:8) Ka wadongo “nyig ma nyak pi cwiny maleng,” ci adwogine nen ka maleng i lok ki i ticwa, man kelo deyo i kom Lubangawa. (Mat. 5:16) I yo ango mapat pat ma nyig ma nyak pi cwiny maleng pat kwede ki kit me lobo pa Catan-ni? Wan waromo dongo nyig ma nyak pi cwiny maleng ca nining? Pingo timo man romo bedo tek botwa? Wabineno lapeny magi ka nongo wanyamo but nyig adek mukwongo ma nyak pi cwiny maleng—mar, yomcwiny, ki kuc.

Mar ma Jenge i Kom Cik me Rwom Mamalo

4. Yecu opwonyo lulub kore ni myero gunyut kodi mar ango?

4 Mar ma nyak pi cwiny maleng pat adada ki kodi mar ma tye i lobo-ni. Pat nining? Mar man jenge i kom cik me rwom mamalo. Yecu oloko i kom apokapoka man i Pwony me Wi Got. (Kwan Matayo 5:43-48.) En owacci kadi wa lubalo bene ginyutu mar, gitero jo mukene kit ma jo mukene terogi kwede. “Mar” ma kit meno pe kwako jalle ma a ki i cwiny ento obedo culo gin maber ma gitimo i kingi. Ka wamito ni ‘wadok litino pa Wonwa ma tye i polo,’ ci myero wabed pat. Ma ka tero jo mukene kit ma giterowa kwede, myero wanen dok water jo mukene kit ma Jehovah neno dok terogi kwede. Ento twere mono me maro lumonewa, kit ma Yecu ociko kwede-ni?

5. Wan watwero nyutu mar pi jo ma giunowa nining?

5 Tam kong i kom lanen mo acel me Baibul. I kare ma Paulo ki Cira gitye ka tito kwena i Pilipi, kimakogi, kipwodogi malit, kitweyogi i buc, ci kiroyo okol i tyengi. Dok bene nen calo ngat ma gwoko mabuc ounogi matek. Ento i kare ma oyengyeng omiyo gugony atura, tika gubedo ki tam me culo kwor i kom lagwok mabuc? Pe kumeno. Tamo pi ber bedone—mar ma onongo gitye kwede—omiyo gutimo gin mo oyotoyot me konyo en, man oyabo yo bot lagwok mabuc-ci kacel ki jo ducu me ode me doko jo muye. (Tic 16:19-34) Omegiwa mapol i kare-ni bene gilubo en yo acel-lu me ‘lega pi jo ma unogi.’​—Rom. 12:14.

6. I yo ango ma waromo nyutu kwede mar pi utmegiwa? (Nen bok i pot karatac 25.)

6 Marwa pi luye luwotwa medde ameda. “Wan bene myero wami kwowa pi utmegiwa.” (Kwan 1 Jon 3:16-18.) Tye kono ni kare ki kare wanyutu mar i yo matino tino. Me laporre, ka wawaco nyo watimo gin mo ma cwero cwiny omego mo, watwero nyutu mar ka wakwanyo kare me dwoko kuc i kinwa. (Mat. 5:23, 24) Ento ka ngat mo ocwero cwinywa kono? Tika watye atera me “weko bal,” nyo kine mukene wamako lok i cwinywa? (Jab. 86:5) Mar matut ma nyak pi cwiny maleng romo konyowa me umo bal mogo matino tino, miyo watimo kica bot jo mukene kit ma ‘Jehovah bene ceng otimiwa kica.’​—Kol. 3:13, 14; 1 Pet. 4:8.

7, 8. (a) Mar pi Lubanga gudo marwa pi dano nining? (b) Wan watwero dongo marwa matut pi Jehovah nining? (Nen cal ma tye i pot karatac 23.)

7 Wan watwero nyutu mar pi utmegiwa nining? Wanyuto ki dongo marwa matut pi Lubanga. (Ep. 5:1, 2; 1 Jon 4:9-11, 20, 21) Cawa ma wacwalo me bedo cok ki Jehovah i kwano Baibul, lwodo lok, ki dong lega pitowa i yo me cwiny dok miyo wabedo ki mar matut pi Wonwa me polo. Ento, mitte ni omyero wakwany kare me nyikke cok ki Lubanga.

8 Me labolle: Go kong ni kwano Lok pa Lubanga, lwodo lok iye, ki dong lega bot Jehovah twere i cawa moni keken nino ducu. Mono onongo pe ibigwoko cawa meno adada wek gin mo pe obal cawa ma iketo pi Jehovah? Ngene kene ni ngat mo pe ma twero gengo in me lega bot Lubanga, dok waromo kwano Baibul i cawa mo keken ma wamito. Ento, omyero wadwok piny jami ma watimo i kwowa me nino ducu wek pe obal cawa ma waketo pi Lubanga. Tika ikwanyo cawa muromo nino ducu me nyikke cok ki Jehovah?

“Yomcwiny ma Cwiny Maleng Miyo”

9. Gin ango ma nyutu yomcwiny ma nyak pi cwiny maleng?

9 Nyig ma nyak pi cwiny maleng-ngi bedo kadi peko tye. Yomcwiny, ma obedo but nyig me aryo ma wabinenone-ni binyuto lok man. Yomcwiny tye calo yat ma twero dongo wa i ngom marac. I twok lobo ducu, lutic mapol pa Lubanga ‘gujolo lokke i kare ma giunogi matek ento gubedo ki yomcwiny ma cwiny maleng miyo.’ (1 Tec. 1:6) Jo mukene ginongo kwo matek ki dok adegadega. Ento, Jehovah minigi teko kun tiyo ki cwiny mere maleng ma ‘weko giciro can ducu kun gidiyo cwinygi i yo ducu ki yomcwiny.’ (Kol. 1:11) Yomcwiny man mono a kikwene?

10. Yomcwinywa mono a kikwene?

10 Lonyo me cwiny ma wanongo ki bot Jehovah rii pi naka pien pe obedo calo “lonyo ma pe genne” me lobo pa Catan. (1 Tem. 6:17; Mat. 6:19, 20) En miyo watwero bedo ki gen me yomcwiny me bedo naka. Watye ki yomcwiny madit me bedo i kin utmego ma Lukricitayo ma gitye i twok lobo ducu. Ma kato ducu, yomcwinywa jenge i kom wat ma watye kwede ki Lubanga. Wanywako kacel tam pa Daudi ma kadi bed en olak ata i dye tim, en opako Jehovah i wer ni: “Mar meri ma pe lokke ber kato kwo, pi meno abipaki gira kare ducu. Abipwoyi pi kare me kwona ducu.” (Jab. 63:3, 4) Kadi bed warwatte ki pekki mapol, pud yomcwiny me pako Lubanga pong i cwinywa.

11. Pingo pire tek ni myero wati pi Jehovah ki yomcwiny?

11 Lakwena Paulo okwayo Lukricitayo ni: “Wubed ki yomcwiny i Rwot kare ducu. Dok anwoyo waco botwu aye ni, Wubed ki yomcwiny!” (Pil. 4:4) Pingo pire tek ni Lukricitayo myero guti pi Jehovah ki yomcwiny? Pien Catan okelo pyem i kom twero me loc pa Jehovah. Catan owacci pe tye ngat mo ma tiyo me nono pi Lubanga. (Yubu 1:9-11) Ka onongo ni watiyo pi Jehovah ki dic dok labongo yomcwiny, pak ma wamine onongo bedo nucu nucu. Pi meno, watute me lubo lok pa lacoc me Jabuli ni: “Wuti bot Rwot [Jehovah] ki yomcwiny, wubin i nyime ki wer!” (Jab. 100:2) Tic ma watiyo ki yomcwiny ma nongo cwinywa mito kelo deyo i kom Lubanga.

12, 13. Ngo ma watwero timone me lweny ki tam mogo maraco?

12 Ada, kadi wa Lucaden pa Jehovah ma gudyere, i cawa mukene bene cwinygi tur ento gitute me bedo ki neno mupore. (Pil. 2:25-30) Ngo ma twero konyowa i kare ma kit man? Jo Epeco 5:18, 19 waco ni: “Wuwek cwiny maleng opong cwinywu, kun wuloko i kinwu kekenwu lok me jabuli, ki wer me cwiny, kun wuwero dok wukuto wer me pako Rwot [Jehovah] ki cwinywu ducu.” Watwero keto tira man i tic nining?

13 Ka tam maraco tye ka yelowa, watwero penyo Jehovah i lega kun watute me lwodo lok i kom jami ma myero me apaka. (Kwan Jo Pilipi 4:6-9.) Jo mukene ginongo yot me wer ma nongo ginguro angura kun gilubo werwa me Ker ma kimako amaka, man minigi kero dok konyogi me tam i yo matir. Omego mo acel ma okato ki i peko mo malit ma pol kare turo cwinye, owaco ni: “Medo i kom lega ki cwinya ducu, amako wer me Ker mogo manok i wiya. Wero wer magi me pako Jehovah-ni okelo kuc i cwinya ka nongo awero ki dwan malongo nyo ki i cwinya. Ki bene buk me Draw Close to Jehovah onongo pud okati akata i kare meno. I mwaka ma lubo meno, akwano buk man tyen aryo kulu. Obedo calo moo me kweyo cwinya. Angeyo ni Jehovah ogoyo laane i kom tutena.”

‘Bedo Acel i Twec me Kuc’

14. Ngo ma nyutu kuc ma nyak pi cwiny maleng?

14 I ka gurewa ma kwako lobe mapol, welle ma gia ki i kabedo mapat pat gibedo ki yomcwiny i ribbe ki omege ki lumege. Kodi ribbe ma kit meno nyutu kuc ma tye i kin jo pa Lubanga i kare-ni—bedo ma wanote i wi lobo ducu. Jo ma gineno giuru me neno jo ma nongo gitamo-ni gubedo lumone ka ‘giketo tek me gwoko ribbe ma cwiny maleng omiyogi wek gibed acel i twec me kuc.’ (Ep. 4:3) Ribbe man pire tek adada pien jo mukene gulwenyo ki ariya mapol wek man otwere

15, 16. (a) Tekwaro ma Petero odongo iye onongo tye nining, dok meno okelo peko ango? (b) Jehovah okonyo Petero me loko tamme nining?

15 Ribo dano ma gia ki i tekwaro mapat pat pe yot. Me konyowa niang ariya ma myero walweny kwede wek ribbe man otwere, kong wanenu lanen pa lakwena Petero i cencwari me acel. Cwiny ma en onongo tye kwede i kom lurok ma pe kilirogi onen i lokke ma en owaco ni: “Wun wungeyo ni bedo me kwer bot Lujudaya me ribbe kwedwu, kadi wa limo larok mo. Ento Lubanga otyeko nyuto bota ni pe alwong dano mo ni dano ata nyo ni me kwer.” (Tic 10:24-29; 11:1-3) Ma lubbe ki tam me kare maca , Petero nen calo odongo ma ngeyo ni Cik onongo yeni emar Lujudaya luwote keken. Nen calo onongo pe rac ki bote me neno Lurok calo lumone. *

16 Tam kong lewic ma Petero obedo kwede i kare ma en tye ka donyo i ot pa Kornelio. Tika laco ma onongo yam tye ki cwiny marac i kom Lurok i kare mukato angec twero ‘ribbe’ dok ‘bedo i twec me kuc’ kwedgi? (Ep. 4:3, 16) Ada, nino manok mukato angec, cwiny pa Lubanga oyabo cwiny Petero, okonyo en me loko tamme ki dong me lweny ki cwiny me apokapoka. I ginanena mo, Jehovah onyutu ka maleng bote ni Lubanga pe poko dano pi rangi del kom nyo lobo. (Tic 10:10-15) Pi meno, Petero owaco bot Kornelio ni: “Adada aniang atir ni Lubanga pe poko kin dano, ento en jolo dano ma i rok ducu ma gilworo en ki ma gitiyo gin ma tye atir.” (Tic 10:34, 35) Petero olokke, ci en oribbe ki ‘dul pa utmego.’​—1 Pet. 2:17.

17. Ribbe ma jo pa Lubanga tye kwede-ni dok pat nining?

17 Gin mutimme i kom Petero-ni konyowa me pwonyo alokaloka madit ma tye ka timme i kin jo pa Lubanga i kare-ni. (Kwan Icaya 2:3, 4.) Dano milion mapol ma “gua ki i rok ducu, ki i kaka ducu, ki dano ducu me wi lobo, ki leb ducu,” guloko tamgi me lubo “gin ma Lubanga mito, gin maber, ma yomo cwinye, ma roc mo pe iye.” (Yabo 7:9; Rom. 12:2) Pol pa dano magi onongo gitye ki cwiny me nyeko, adage, ki apokapoka me lobo pa Catan. Ento i kare ma gukwano lok pa Lubanga kikony pa cwiny maleng, gin gupwonyo pi “gin ma kelo kuc.” (Rom. 14:19) Adwogi me ribbe man kelo pak bot Lubanga.

18, 19. (a) Wan ducu watwero kelo kuc ki ribbe i kacokke nining? (b) Ngo ma wabinenone i pwony ma lubo man?

18 Wan ki acel acel watwero kelo kuc ki ribbe i kin jo pa Lubanga nining? Kacokke mapol coko dano ma gua ki i lobe mapat pat. Mogo twero bedo ki tekwaro mapat nyo nongo pe giromo loko lebwa maber. Tika watemme me ngeyogi maber? Man obedo gin ma Lok pa Lubanga mito. I kare ma Paulo tye ka coyo waraga bot kacokke me Roma, ma onongo tye iye Lujudaya ki Lurok, Paulo ocoyo ni “wujolle kekenwu, kit macalo Kricito yam dong ojolowu kwede, pi deyo pa Lubanga.” (Rom. 15:7) Tika tye ngat mo i kacokkewu ma itwero ngeyo en maber?

19 Ngo mukene ma watwero timone wek cwiny maleng oti i kwowa? Pwony ma lubo man bigamo lapeny man kun nongo wanyamo but nyig ma pud gudong ma nyak pi cwiny maleng.

[Lok ma tye piny]

^ para. 3 Nyig ma Yecu oloko i kome-ni kwako “nyig ma nyak pi cwiny maleng” kacel ki “pwoc ma wamiyo ki dogwa” ma Lukricitayo gimiyo bot Lubanga ka gitiyo tic me tito kwena me Ker-ri.—Ibru 13:15.

^ para. 15 Lulevi 19:18 waco ni: “Pe icul kwor, pe ibed ki akeca i kom lutuwu; ento mar lawoti macalo imarre keni.” Ludito dini pa Lujudaya onongo giwaco ni “lutuwu” ki “lawoti” gubedo Lujudaya keken. Ada, Cik gire onongo ye ni Luicrael myero pe guribbe ki rok mukene. Ento, Cik man onongo pe cwako tam pa ludito dini me cencwari me acel ma wacci jo ducu ma pe Lujudaya gubedo lumone dok myero gidagi.

In Iromo Gamone Ningo?

• Wan watwero nyutu mar pi utmegiwa nining?

• Pingo pire tek ni myero wati ticwa pi Lubanga ki yomcwiny?

• Wan watwero kelo kuc ki ribbe i kacokke nining?

[Peny me Kwan]

[Bok i pot karatac 25]

“Magi Aye Lukricitayo me Ada”

Buk me Between Resistance and Martyrdom​—Jehovah’s Witnesses in the Third Reich loko i kom mabuc mo ma obedo awobi ma Lajudaya, kit ma en oloko kwede madok i kom rwattene ki Lucaden pa Jehovah pi tyen mukwongo i nge donyone i Neuengamme ma obedo kem ma kicoko dano kitorogi iye:

“I kare ma wan Lujudaya ma wabedo i Dachau wao i kem litap, Lujudaya mukene-ni gucako kano jami ducu ma gitye kwede wek pe wanywak kacel kwedgi. . . . Ma peya wabino i kem, ki woko kunnu onongo wakonyo luwotwa. Ento kikany, ma rom ki poko kwo ki to-ni, ngat acel acel paro mere pi laro kwone keken, wiye wil woko i kom jo mukene. Ento tam kong gin ma Lutino kwan me Baibul onongo gitye ka timone. I kare meno onongo gitiyo matek adada me roco paipo mogo me pii. Piny onongo ngic dok bene omyero gubed dyeceng lung i pii ma ngic calo pee. Pe tye ngat mo ma oniang kit ma onongo giciro kwede ngico man. Gin onongo giwaco ni Jehovah minigi teko. Gin bene onongo gimito cam ma ka megi matek atika calo wan pien kec onongo nekogi. Ento ngo ma gin gubedo ka timone? Gin gubedo ka coko cam ma gitye kwede ci gicamo nucune ka nucune mudong gimiyo bot Lukricitayo luwotgi ma pud gua ki i Dachau. Gijologi kun gigwako korgi. Gilego ma nongo peya gucamo. Lacen gibedo ma guyeng dok ma cwinygi yom. Giwaco ni kec dong pe nekogi. Dong ka ineno, meno aye kare ma atamo iye ni: Magi aye Lukricitayo me Ada.”

[Cal ma tye i pot karatac 23]

Tika ikwanyo kare nino ducu ki i ticci wek inyikke cok ki Jehovah?