Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

“Nyak mar Roho” Miyo Nyasaye Duong’

“Nyak mar Roho” Miyo Nyasaye Duong’

“Nyak mar Roho” Miyo Nyasaye Duong’

“Ma eri e mimiyogo Wuora duong’, ni unyago olemo mang’eny.”​—JOH. 15:8.

1, 2. (a) Gin thuolo mage ma wan-go mag jiwo jomoko? (b) En mich mane moa kuom Jehova makonyowa tiyone e yo maber moloyo?

NON ane ranyisi moko ariyo: Dhako moro ma Jakristo fwenyo ni nitie gimoro machando chuny nyaminwa moro ma rawera. Kuom mano, otimo chenro mondo odhi kode e tij lendo. E mbaka ma gibedogo ka gin e lendo, nyaminwa ma rawerano chako nyise gima chande. Bang’e e odiechieng’no, nyako matinno lamo kodwoko ne Jehova erokamano kuom jip ma nyaminwa motegno ne omiye. E ranyisi machielo, dichwo moro gi chiege nyocha eka oa duogo ka gia lendo e piny moro. E romo moro, sama gilero gi ilo kaka lendo ne odhi kodgi e pinyno, owadwa moro ma rawera ne winjogi matut. Higini moko bang’e, ka koro en owuon ne oikore mar dhi e migawo mar lendo e piny machielo, noparo owadwano gi chiege koda mbaka ma ne omiyo odwaro bedo jamisonari.

2 Nyalo bedo ni in bende ranyisigo paroni jal ma dibed ni nokelo lokruok moro e ngimani, kata ng’at ma in ema ne ikelo lokruok e ngimane. En adier ni mbaka ma dichiel kende, kinde mang’eny ok kel lokruok e ngima ng’ato, kata kamano, odiechieng’ kodiechieng’ miyowa thuolo mag jiwo kendo tego jomoko. Par ane ka dibed ni nitie gimoro manyalo konyi medo bedo gi lony e nyalo ma in-go, ka miyo itiyo kodgi e konyo oweteni koda ne Nyasaye e yo maber moloyo. Donge mano dibed maber ahinya? Kuom adier, Jehova miyowa mich ma kamano​​—⁠rohone maler. (Luka 11:13) Kaka roho mar Nyasaye medo tiyo e ngimawa, e kaka onyago kido mabeyo ahinya mamiyo yore duto mwatiyogo ne Nyasaye medo bedo maber moloyo. Mano kaka rohono en mich majaber miwuoro!​​—⁠Som Jo Galatia 5:⁠22, 23.

3. (a) Ere kaka bedowa gi “nyak mar roho” miyo Nyasaye duong’? (b) Gin penjo mage mwabiro nono?

3 Kido ma roho maler nyago, gin mag Jehova Nyasaye ma e Soko mar rohono. (Kol. 3:⁠9, 10) Yesu nonyiso gimaduong’ momiyo Jokristo onego otem matek luwo kit Nyasaye, kane owacho ne jootene niya: “Ma eri e mimiyogo Wuora duong’, ni unyago olemo mang’eny.” * (Joh. 15:8) Sama wabedo gi “nyak mar roho,” kidogo biro nenore maler e wechewa koda timbewa; kae to mano biro miyo Nyasachwa pak. (Math. 5:⁠16) Nyak mar roho opogore e yore mage gi kido manie piny Satan? Ere kaka wanyalo bedo gi nyak mar roho? Ang’o momiyo timo kamano nyalo bedo matek? Wabiro nono penjogo sama wapuonjore e wi kido adek mokwongo mag nyak mar roho​​—⁠hera, mor, kod kuwe.

Hera Maluwo Puonj Manie Rang’iny Mamalo Ahinya

4. En hera machalo nade ma Yesu nopuonjo jolupne mondo obedgo?

4 Hera ma roho maler nyago opogore ahinya gi hera ma ji mang’eny nyiso e pinyni. E yo mane? En hera maluwo puonj manie rang’iny mamalo ahinya. Yesu nonyiso pogruokno e Twak mar Got. (Som Mathayo 5:⁠43-​48.) Nonyiso ni kata mana joricho ohero timo ne jomoko kaka jogo bende timonegi. ‘Hera’ ma kamano ok dwar ni ng’ato ochiwre ahinya, to en mana hera machulo gima osetimne. Ka wadwaro ‘bedo nyithind Wuonwa me polo,’ nyaka watim mopogore. Kar timo ne jomoko mana kaka gitimonwa, onego wane jomoko kaka Jehova nenogi kendo timonegi kaka otimonegi. Kata kamano, ere kaka wanyalo hero wasikwa kaka Yesu nochiko?

5. Ere kaka wanyalo nyiso hera ne jogo masandowa?

5 Non ane ranyisi moro mar Muma. Kane oyudo olendo e Filipi, ne omak Paulo kod Sila, mi ogogi malit, kendo ne owitgi e jela, kama ne otweye tiendegi. Gie kindeno, nyalo bedo ni jarit jela bende ne otimonegi malit. Kane yiengini mar piny omiyo ogonygi apoya, be ne giparo mar chulo kuor ne jalo? Ooyo. Chuny ma ne ginyiso mar dewo jalo gadier​​—⁠heragi machiwore⁠—⁠nomiyo gikawo okang’ mar konye, mi gimiyo jaritno kaachiel gi joode duto thuolo mar bedo Jokristo. (Tich 16:⁠19-​34) Thoth owetewa mandalogi bende osetimo kamano kuom ‘gwedho joma sandogi.’​​—⁠Rumi 12:14.

6. Wanyalo nyiso owetewa hera machiwore e yore mage? (Ne sanduk e ite mar 21.)

6 Hera mwaherogo Jokristo wetewa to oloyo mano. “Onego wawe ngimawa nikech owete.” (Som 1 Johana 3:⁠16-​18.) Kata kamano, kinde mang’eny wanyalo nyiso hera e yore moko matindo. Kuom ranyisi, ka wawacho kata timo gima chwanyo owadwa, wanyalo nyiso hera kuom kawo okang’ mokwongo mar dwoko kuwe. (Math. 5:⁠23, 24) To nade ka ng’ato ochwanyowa? Be ‘waikore weyo richo’ koso seche moko wamako sadha? (Zab. 86:5) Hera mogundho ma roho maler nyago nyalo konyowa umo ketho matindo tindo, ka waweyo ne jomoko, ‘kaka Jehova noweyonwa richowa.’​​—⁠Kol. 3:⁠13, 14; 1 Pet. 4:8.

7, 8. (a) Ere kaka hera mwaherogo ji otudore gi herawa kuom Nyasaye? (b) Ere kaka wanyalo medo herawa ne Jehova? (Ne ranyisi man piny kae.)

7 Ere kaka wanyalo nyago hera machiwore ne owetewa? En kuom medo hera ma wan-go ne Nyasaye. (Efe. 5:⁠1, 2; 1 Joh. 4:⁠9-​11, 20, 21) Kinde mwakawo wawegi mar sudo ir Jehova kokalo kuom somo Muma, paro matut, koda wuoyo kode e lamo, gero chunywa kendo miyo herawa ne Wuonwa me polo medore. Kata kamano, dwarore ni wamany kinde mar sudo machiegni gi Nyasaye.

8 Kuom ranyisi: Wawach ni in mana gi sa moro achiel kende e odiechieng’ kodiechieng’ mar somo Wach Nyasaye, paro matut kuome, kendo wuoyo gi Jehova e lamo. Donge ibiro rito sano mondo gimoro amora kik keth kinde miseketo mar sudo ir Jehova? En adier ni onge ng’ama nyalo geng’owa wuoyo gi Nyasaye e lamo, kendo thothwa nyalo somo Muma samoro amora mwadwaro. Kata kamano, nyalo dwarore ni wakaw okang’ moko mag geng’o mondo tijewa mapile kik donjre gi thuolo mwaseketo mar sudo ir Nyasaye. Be imanyo thuolo mang’eny kaka nyalore mondo omi isud machiegni gi Jehova?

“Mor ma Roho Maler Chiwo”

9. En ang’o ma janenore maler kuom mor ma roho maler chiwo?

9 Gima janenore maler kuom nyak mar roho en kaka osiko kod ng’ato, kata mana e bwo chandruok. Mor, ma en kido mar ariyo mwabiro nono, chiwo ranyisi maber kuom wachni. Mor en kaka yath motegno manyalo dongo maber kata mana e alwora matek. E piny mangima, jotich Nyasaye mang’eny ‘oserwako wach e sand maduong’, ka gin gi mor ma roho maler chiwo.’ (1 Thes. 1:6) Jomoko kalo e bwo gik matek, to moko nigi gigo ma gichando. To ema podi Jehova miyogi teko kokalo kuom rohone maler mondo ‘ginan chuth kendo bedo gi horuok gi mor.’ (Kol. 1:⁠11, New World Translation) Mor ma kamano a kanye?

10. Mor ma wan-go en gima a kanye?

10 Mopogore gi “mwandu ma onge kore” mag piny Satan, mwandu mag chuny moa kuom Jehova gin makonyo ndalo duto. (1 Tim. 6:⁠17; Math. 6:⁠19, 20) Omiyowa geno mar bedo gi ngima mamor ma nyaka chieng’. Wan gi mor mar bedo e riwruok mar owete ma Jokristo e piny mangima. Moloyo duto, mor ma wan-go en nikech bedo gi winjruok gi Nyasaye. Wanyalo wacho kaka Daudi, ma kata obedo ni ne ochuno ni odag e ngima mar ringo, nopako Jehova e wer niya: “Nimar ng’wononi ber moloyo ngima; anapaki gi wechena. Kamano anapaki ka pod angima.” (Zab. 63:⁠3, 4) Kata mana e sama wan gi chandruok, wapako Nyasaye gi mor e chunywa.

11. Ang’o momiyo dwarore ni wati ne Jehova gi mor?

11 Jaote Paulo nojiwo Jokristo kama: “Moruru pile kuom Ruoth; kendo amedo wacho ni, moruru.” (Fili. 4:4) Ang’o momiyo dwarore ni Jokristo oti ne Jehova gi mor? En nikech wach ma Satan ne temo wacho e wi loch mar Jehova. Satan oramo ni onge dhano matiyo ne Nyasaye nikech gihere. (Ayub 1:⁠9-​11) Ka dipo ni wanyalo tiyo ne Jehova ka wachunore maonge gi mor, misangowa mar pak nyalo bedo morem. Omiyo, watemo ahinya luwo jip ma jandik-zaburi nochiwo niya: “Tiuru ni Jehova kumor: biuru e nyime kuwer.” (Zab. 100:2) Tich mitiyo ne Nyasaye gi chuny mamor kendo mohere, miye duong’.

12, 13. En ang’o mwanyalo timo mondo okonywa kedo gi parruok manyoso chuny?

12 Kata kamano, en adier ni kata mana jotich Jehova mochung’ motegno, biro bedo gi kinde ma chunygi onyosore, mamiyo bedonegi matek siko gi paro makare. (Fili. 2:⁠25-​30) En ang’o manyalo konyowa e kinde ma kamago? Jo Efeso 5:⁠18, 19 wacho niya: ‘Upong’ gi roho, kuwuoyo ng’ato gi ng’ato kod zaburi, gi wende lemo, gi wende mag chuny, kuwer mamit e chunyu ni Ruoth.’ Ere kaka wanyalo tiyo gi puonjno?

13 Sama wan gi parruok manyoso chuny, wanyalo sayo Jehova e lamo kendo temo paro matut kuom weche makelo pak. (Som Jo Filipi 4:⁠6-9.) Jomoko yudo ni winjo wendewa mag Pinyruoth moseket e tep kata CD, konyogi paro e yo makare. Owadwa moro ma noyudo chandruok ma ne hinyo nyoso chunye, paro kowacho kama: “Kaachiel gi wuoyo gi Nyasaye e lamo matut moa e chunya, ne amako bende wende moko mag Pinyruoth e wiya. Ne awinjo ka chunya okuwe sama awero pak mabeyogo ne Jehova, obed gi dwol kata mana ei chunya. Bende, bug Mkaribie Yehova ne ogo e diereno. Ne asome oduto nyadiriyo e higa ma noluwo. Bugno nohoyo chunya. Ang’eyo ni Jehova ne ogwedho kinda ma ne an-go.”

‘Tweruok gi Kuwe’

14. Kuwe ma roho maler chiwo nyago ang’o?

14 E chokruogewa madongo mariwo pinje, ji moa e chal mopogore opogore e ngima, bedo mamor gi owete gi nyiminewa ma Jokristo. Mano nyiso gimoro mamiyo oganda Nyasaye nigi kuwe sani, tiende ni winjruok ma wan-go e piny mangima. Kinde mang’eny, joma rangowa wuoro sama gineno joma onego obed ni nigi sigu e kindgi, ‘keto chunygi mondo girit bedo e riwruok achiel mar roho, ka gitweyore gi kuwe.’ (Efe. 4:3) Winjruokno en gimiwuoro ahinya, ka waparo gik ma thothwa oseloyo.

15, 16. (a) Petro nodongo e chal mane, to mano nomiyo obedo gi paro mane? (b) Ere kaka Jehova nokonyo Petro loko pache?

15 Riwo ji moa e chal mopogore opogore ok en gima yot. Mondo wang’e gik ma nyaka wakwong loyo mondo eka kuwe ma kamano obedie, weuru wanon ane ranyisi mar jaote Petro e diere mag Jokristo mokwongo. Wanyalo ng’eyo paro ma ne en-go kuom joma ne ok oter nyangu ma ne ok gin Jo-Yahudi e wechegi: “Un ung’eyo ni ok en kare ni ng’at ma ja Yahudi mondo oriwre gi ng’at oganda machielo, kata odhi ire. To Nyasaye osenyisa ni kik aluong ng’ato moro ni ok ler kata ni ng’at makuero.” (Tich 10:⁠24-​29; 11:⁠1-3) Koluwo paro ma ne onya e ndalone, nenore ni Petro nodongo koparo ni Chik ne dwaro mana ni oher Jo-Yahudi wetene. Nyalo bedo ni noparo ni neno joma ok Jo-Yahudi kaka jowasigu, ne en gima pile mowinjore. *

16 Par ane kaka nyaka bed ni Petro ne owinjo ka ok en thuolo sama ne odonjo e od Kornelio. Be ng’at ma chon ne nigi paro maok kare e wi joma ok Jo-Yahudi ne dhi ‘riwore kaachiel’ kodgi, mi ‘gitueyore gi kuwe’? (Efe. 4:⁠3, 16) Ee, nimar ndalo manok motelo ne mano, roho mar Nyasaye noseyawo chuny Petro, ka miyo ochako lokore kuom paro ma ne en-go kuom oganda machielo. Kokalo kuom fweny, Jehova nokonye neno ni, kaka Nyasaye neno ji ok en kokalo kuom kit pien dendgi kata oganda ma giaye. (Tich 10:⁠10-​15) Kuom mano, Petro ne nyalo wacho ne Kornelio kama: “Adier, aneno ka Nyasaye ok odewo wang’ ji; to kuom ogendini duto ng’at moluore, kendo ma timo tim makare, e moyiego.” (Tich 10:⁠34, 35) Petro notimo lokruok, kendo kuom adier noriwore kaachiel gi “riwruok duto mar owete.”​​—⁠1 Pet. 2:⁠17, NW.

17. Ere kaka winjruok ma oganda Nyasaye nigo en gimiwuoro?

17 Gima ne otimore ne Petro konyowa ng’eyo lokruok maduong’ masani timore e kind oganda Nyasaye. (Som Isaiah 2:⁠3, 4.) Ji tara gi tara “moa e pinje duto, gi dhoudi duto, gi ogendini duto, gi dhok duto” oseloko pachgi mondo giluw ‘gino maber, malong’o, ma Nyasaye dwaro.’ (Fwe. 7:9; Rumi 12:2) Nitie kinde ma sigu kod tungini manie piny Satan, ema ne chiko thothgi. Kata kamano, kokalo kuom puonjruok Wach Nyasaye koda kony ma roho maler chiwo, giseng’eyo ‘dwaro weche makelo kuwe.’ (Rumi 14:19) Winjruok ma mano kelo miyo Nyasaye pak.

18, 19. (a) Ere kaka ng’ato ka ng’ato kuomwa nyalo konyo e miyo kuwe kod winjruok obedie e kanyakla? (b) En ang’o mwabiro nono e sula maluwo?

18 Ere kaka ng’ato ka ng’ato kuomwa nyalo konyo e miyo kuwe kod winjruok omed bedoe e kind oganda Nyasaye? Kanyakla mang’eny oting’o joma oa e pinje mamoko. Jomoko nyalo bedo gi kitgi kata yorgi giwegi mar timo giko moko, kata nyalo bedo ni ok gilony e wacho dhowa. Be watemo mondo wang’egi maber? Mano e gima Wach Nyasaye jiwowa ni watim. Sama nondiko ne kanyakla man Rumi, ma noriwo Jokristo ma Jo-Yahudi gi moa e Ogendini, Paulo nowacho kama: “Rwakreuru ng’ato gi ng’ato kaka Kristo bende norwakowa, ni mondo Nyasaye oyud duong’.” (Rumi 15:7) Be nitie ng’ato e kanyaklau minyalo medo ng’eyo moloyo?

19 En ang’o kendo mwanyalo timo mondo wami roho maler thuolo mar tiyo e ngimawa? Sula maluwo biro nono penjono sama wapuonjore e wi kido modong’ mag nyak mar roho.

[Weche moler piny]

^ par. 3 Olemo ma Yesu nowuoyoe, oriwo “nyak mar roho” koda ‘olemo mar dhok’ ma Jokristo chiwo ne Nyasaye kokalo kuom tij lando wach Pinyruoth.​—Hib. 13:15.

^ par. 15 Tim Jo-Lawi 19:18 wacho niya: “Kik ichul kwor, kata kik chunyi omon gi nyithind jou, to iniher jabuti kaka in iwuon.” Jotend din mar Jo-Yahudi ne puonjo ni “nyithind jou,” kod “jabuti” ne gin weche mawuoyo mana kuom Jo-Yahudi kende. Chik ne dwaro ni Jo-Israel obed mopogore gi ogendini mamoko. Kata kamano, Chik ne ok jiw paro ma jotend din ne nigo e diere mag Jokristo mokwongo, ni, ji duto maok gin Jo-Yahudi ne onego osin-go.

Inyalo Dwoko Nade?

• Ere kaka wanyalo nyiso owetewa hera machiwore?

• Ang’o momiyo dwarore ni wati ne Nyasaye gi mor?

• Ere kaka wanyalo konyo e miyo kuwe kod winjruok obedie e kanyakla?

[Penjo mag Puonjruok

[Sanduk manie ite mar 21]

“Jogi e Jokristo Madier”

Buk miluongo ni Between Resistance and Martyrdom​​—⁠Jehovah’s Witnesses in the Third Reich nyiso weche moko ma Ja-Yahudi moro ma ne nie twech nowacho, konyiso kaka ne okwongo romo gi Joneno mag Jehova bang’ chopo e kambi mar sand miluongo ni Neuengamme:

“Wan Jo-Yahudi ma ne oa Dachau, mapiyo nono kane wachopo kanyo, Jo-Yahudi wetewa nochako pando gigegi duto mondo omi kik giriw gigo kodwa. . . . Oko [mar kambi mar sand], ne wajokonyore ng’ato gi nyawadgi. To kae, kama ngima ne tekie ahinya, gimaduong’ ma ji duto ne dewo ahinya en kaka digi resre giwegi, maok gipar jomoko. Kata kamano, par ane kuom jogo ma ne ong’ere kaka Jopuonjre mag Muma to ne timo. E kindeno, ne chunogi tiyo matek ahinya, ka giuro kata loso hotogoro moko mag pi. Piny ne ng’ich, kendo ne gichung’ odiechieng’ mangima e pi mang’ich ka pe. Ji ne wuoro kaka ne ginyalo nano e bwo chalno. Ne giwacho ni Jehova miyogi teko. Ne dwarore ahinya ni gicham makate ma ne gin-go mana kaka wan, nimar ne gidenyo. Kata kamano, en ang’o ma ne gitimo? Ne gichoko makate duto ma ne gin-go kendo chamo nus margi, kae to nus modong’ ne gimiyo Jokristo wetegi ma eka noa chopo koa Dachau. Kendo ne girwakogi kendo nyodhogi. Kane pok gichiemo, ne gilamo. Bang’e, giduto ne giyieng’ kendo ne gimor. Ne giwacho ni koro ne ok gidenyo. Mano emomiyo naparora kawacho niya: Jogi e Jokristo madier.”

[Piche manie ite mar 19]

Be imanyo thuolo odiechieng’ kodiechieng’ koa e tijeni mamoko mondo omi isud ir Jehova?