Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Leen ko Rej Wal̦o̦k jãn Kajoor eo an Anij Rej Kaiboojoj E

Leen ko Rej Wal̦o̦k jãn Kajoor eo an Anij Rej Kaiboojoj E

Leen ko Rej Wal̦o̦k jãn Kajoor eo an Anij Rej Kaiboojoj E

“Ilo men in Jema ej aiboojoj, bwe kom̦ij jebar elõñ leen.”—JON 15:8.

1, 2. (a) Ta eo jemaroñ kõm̦m̦ane ñan rõjañ ro jet? (b) Ta eo Jeova ej letok ñan kõj me emaroñ kakõm̦anm̦anl̦o̦k ad karejar ñan e?

 BAJ l̦omn̦ak mõk kõn wãween kein ruo: Juon jeid im jatid kõrã ej kile bwe juon jiroñ ilo congregation eo ej inepata kõn juon men. Innem ej kajjitõk ippãn bwe erro en kwal̦o̦k naan ippãn doon. Ke erro ej kwal̦o̦k naan jãn em̦ ñan em̦ im bwebwenato ippãn doon, jiroñ in ej jino kwal̦o̦k men eo ej inepata kake. Tokãlik, jiroñ eo ej jar im kam̦m̦oolol Jeova kõn an kar kõrã eo ekajoor ilo tõmak kwal̦o̦k an yokwe im itoklimo kake. Eñin kar men eo ear aikuji. Ilo bar juon jikin, ruo ri pãlele rej kab roltok jãn aer kar jipañ kwal̦o̦k naan ilo juon aelõñ ettol̦o̦k. Ilo juon iien m̦õñã ippãn doon, ri pãlele rein rej bwebwenato kõn armej ro rar kwal̦o̦k naan ippãer. Juon likao ej baj jijet im roñjake wõt. Jet iiõ tokãlik, ke ej kõppojak ñan an em̦m̦akũtl̦o̦k ñan bar juon aelõñ im mejinede ie, ej keememejtok ri pãlele ro im men ko rar bwebwenato kaki. Men kein rar lujur e bwe en kõn̦aan mejinede.

2 Bõlen wãween kein rej kakeememej eok kõn juon armej im ear l̦ap an jipañ eok ak lujur eok. Meñe ejeja an naan ko ad tõpar bũruon armej ilo iien eo wõt, ak jemaroñ kakajoor im kaenõm̦m̦an ro jet kajjojo raan. Ewõr juon men im emaroñ kakõm̦anm̦anl̦o̦k kwe make im kal̦apl̦o̦k jel̦ã im maroñ ko am̦. Men in emaroñ jipañ eok ñan kakajoor ro jeim̦ im jatim̦ im kõm̦m̦an bwe Anij en kõn̦aan kajerbal eok ilo jabdewõt wãween. Ta in? Ej kajoor eo me Anij ej letok ñan kõj. (Luk 11:13) El̦aññe jej kõtl̦o̦k bwe Anij en kajerbal kajoor eo an ñan tõl mour eo ad, jenaaj maroñ kajjioñe wãween ko ippãn ãinwõt yokwe, lañlõñ im men ko eierlok wõt. Kajoor eo an Anij ejjab ke juon menin letok elukkuun em̦m̦an?—Ga. 5:22, 23.

3. (a) Ewi wãween jej kaiboojoj Anij ñe jej kate kõj ñan jebar leen ko jãn kajoor eo an Anij? (b) Ta kajjitõk ko jenaaj etali?

3 Leen ko rej wal̦o̦k jãn an kajoor eo an Anij jerbal rej kalikkar kain Anij rot Jeova. (Kol. 3:9, 10, UBS) Jijej ear kwal̦o̦k kõn unin ro rej Kũrjin rej aikuj kate er im kajjioñe Anij. Ear ba ñan rijjelõk ro an: “Jema ej aiboojoj, bwe kom̦ij jebar elõñ leen.” * (Jon 15:8) Ke jej kate kõj ñan jebar “leen” ko jãn kajoor eo an Anij, enaaj alikkar ilo wãween ad kõnono im kõn men ko jej kõm̦m̦ani. Wãween kein renaaj kaiboojoj aruij Anij. (Matu 5:16) Ewi wãween leen ko rej wal̦o̦k jãn kajoor eo an Anij reoktak jãn wãween ko an lal̦ in an Setan? Ewi wãween bwe jen maroñ jebar leen kajoor eo an Anij? Etke emaroñ pen ad kõm̦m̦ane men in? Jenaaj etali kajjitõk kein ñe jej katak kõn yokwe, lañlõñ, im aenõm̦m̦an.

Kwal̦o̦k Yokwe Ãinwõt Anij

4. Jijej ear katakin ri kal̦oor ro an bwe ren kwal̦o̦k yokwe ãinwõt wõn, im ilo wãween et?

4 Yokwe eo jej kwal̦o̦k im ej itok jãn kajoor eo an Anij ekanooj oktak jãn yokwe eo an armej in lal̦ in. Etke? Kõnke yokwe in ej itok jãn Anij. Jijej ear kwal̦o̦k kõn oktak eo ikõtaan yokwe eo an Anij im yokwe eo an lal̦ in ilo katak eo an ioon Tol̦ eo. (Riit Matu 5:43-48.) Ear ba bwe armej ro renana rej bareinwõt kwal̦o̦k yokwe ilo aer jouj ñan ro me rej jouj ñan er. Bõtab, epidodo ñan kwal̦o̦k yokwe in kõnke kwõj ukotl̦o̦k em̦m̦an eo an armej eo juon. El̦aññe jej kõn̦aan bwe jen ‘ro nejin Jemeduij i lañ,’ jej aikuj oktak. Jejjab baj em̦m̦an ñan ro jet kõnke rej em̦m̦an ñan kõj. Jej aikuj watõk er ãinwõt an Jeova watõk er, im kõm̦m̦an ñan er ilo wãween eo Jeova enaaj kar kõm̦m̦an ñan er. Bõtab, ewi wãween jemaroñ pokake kien eo an Jijej ñan yokwe ro rej kõjdate kõj?

5. Ewi wãween jej kwal̦o̦k bwe jej yokwe ro rej matõrtõre kõj?

5 Jen etale juon waanjoñak ilo Baibõl̦ eo. Ke Paul im Sailas rar kwal̦o̦k naan ilo Pilippai, rar kalbuuji erro. Bareinwõt rar deñl̦o̦ke erro im jol̦o̦k erro n̦a iloan jikin kalbuuj eo iol̦ap im kabij neer ikõtaan alal ko rel̦ap. Eo ej lale jikin kalbuuj eo emaroñ kar bareinwõt lãj ñan erro. Ke erro kar rõl̦o̦k kõn an kar m̦akũtkũt lal̦, rar ke m̦õn̦õn̦õ bwe remaroñ kiiõ m̦ane ri lale jikin kalbuuj eo? Jaab. Rar kwal̦o̦k yokwe ãinwõt Jeova. Rar l̦õmn̦ak kõn emaan eo im m̦õkaj im jipañ e. Tokjãn men in, lein im aolep ro uwaan baam̦le eo an rar erom ri tõmak ro. (Jrb. 16:19-34) Ãindein, elõñ ro jeid im jatid ilo raan kein rar kõm̦m̦ane ejja men in wõt ilo aer “kajjitõk ibben Anij bwe en kejerammõn ro rej matõrtõre” er.—Rom 12:14, UBS.

6. Ilo wãween et jemaroñ kwal̦o̦k ad yokwe ro jeid im jatid? (Lale box eo ilo peij 21.)

6 Bõtab, ej aikuj l̦apl̦o̦k ad yokwe ri tõmak ro m̦õttad. Kõnke Jijej “ear likũt mour eo An kõn kõj; . . . em̦m̦an jen likũt ad mour kõn ro jeed im jated.” (Riit 1 Jon 3:16-18.) Jemaroñ kwal̦o̦k ad yokwe ro jet ilo wãween ko redik. Ñan waanjoñak, el̦aññe jaar ba juon men ear kaillu juon armej ilo congregation eo, jemaroñ kwal̦o̦k yokwe ilo ad etal im jol̦o̦k ad bõd im kõm̦anm̦an kõtaad ippãer. (Matu 5:23, 24) Ta el̦aññe juon ear kaillu ak kainepataik kõj? Jej ke m̦õn̦õn̦õ in “jol̦o̦k bõd” eo an ak ej ke pen bũruod? (Sam 86:5) El̦aññe jej kwal̦o̦k yokwe eo me kajoor eo an Anij ej jipañ kõj ñan kwal̦o̦ke, jenaaj maroñ kalibubu bõd ko redik ilo ad jol̦o̦k an ro jet bõd ‘ãinwõt Jeova ear jeorl̦o̦k aruij nana.’—Kol. 3:13, 14, NW; 1 Pi. 4:8.

7, 8. (a) Ewi wãween jemaroñ kam̦wilal̦l̦o̦k yokwe eo ad ñan ro jeid im jatid? (b) Ewi wãween jemaroñ kam̦wilal̦l̦o̦k ad yokwe Jeova? (Lale pija eo itulõl.)

7 Ewi wãween jemaroñ kam̦wilal̦l̦o̦k yokwe eo ad ñan ro jeid im jatid? Ej ilo ad kam̦wilal̦l̦o̦k yokwe eo ad ñan Anij. (Ep. 5:1, 2; 1 Jon 4:9-11, 20, 21) Ñe jej jol̦o̦k iien ippãn Jeova ilo ad riiti Baibõl̦ eo, kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn men ko jej riiti, im jar, men in enaaj lukkuun rõjañ kõj im kam̦wilal̦l̦o̦k ad yokwe Jemeduij ilañ. Bõtab, jej aikuj kõm̦m̦an iien ñan ad kepaake Anij.

8 Ñan waanjoñak: Jen ba bwe ewõr juon wõt iien ilo kajjojo raan me kwõmaroñ riiti Naan in Anij, kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kake, im jar ñan Jeova. Alikkar bwe kwõnaaj kar lukkuun kaorõke iien in im jab kõtl̦o̦k bwe jabdewõt men en kabañ iien am̦ kõnono ippãn Jeova. Em̦ool bwe ejjel̦o̦k juon emaroñ bõbrae kõj jãn ad jar ñan Anij, im enañin kõj aolep jemaroñ riiti Baibõl̦ eo jabdewõt iien jekõn̦aan. Bõtab, kõnke elõñ men ko jej poub kaki, jej aikuj kate kõj bwe ejjel̦o̦k men en kabañ iien eo ad ippãn Jeova. Kwõj ke kõm̦m̦an iien kajjojo raan ñan kepaake Jeova?

Lañlõñ eo jãn Kajoor eo an Anij

9. Kajoor eo an Anij emaroñ jipañ kõj lañlõñ wõt meñe jej iion ta?

9 Jemaroñ lañlõñ wõt meñe jej iion apañ ko kõnke lañlõñ in ej itok jãn kajoor eo an Anij. Lañlõñ in ej ãinwõt juon wõjke okran rej tõt im pen. Meñe el̦ap kõto ak ejjab okjak. Ilo ejja wãween in wõt elõñ ri karejar ro an Anij rej “bõk naan eo ilo eñtaan el̦ap kab lañlõñ” eo ej itok jãn kajoor eo an Anij. (1 Te. 1:6) Elõñ ro jeid im jatid rej eñtaan kõn apañ ko rej iioni. Bõtab Jeova ej kajerbal kajoor eo an ñan jipañ er bwe ren ‘kijenmej im meanwõd ilo lañlõñ.’ (Kol. 1:11) Ta eo ej kõm̦m̦an bwe jen lañlõñ wõt?

10. Ta eo ej kõm̦m̦an bwe jen lañlõñ wõt?

10 M̦weiuk ko an lal̦ in “re maroñ m̦õkaj in jako.” Bõtab jeraam̦m̦an ko Jeova ej litoki renaaj pãd wõt ñan indeeo. (1 Ti. 6:17; Matu 6:19, 20) Ej kallim̦ur bwe jenaaj lañlõñ ñan indeeo. Jej lañlõñ kõnke jej m̦õttan Kũrjin ro im rej ãinwõt juon baam̦le el̦ap ipel̦aakin lal̦. El̦aptata unin jej lañlõñ ej kõnke jej jem̦jerã ippãn Anij. Jej errã ippãn Devid kõn men ko ear ba ilo iien eo ear tilekek jãn ri kõjdat ro an. Ear nõbar Jeova ke ear al: “Bwe Am̦ jouj em̦m̦an jãn mour, tiõ renaaj nõbar Eok. Ãindein inaaj kam̦m̦oolol Eok ke ij mour.” (Sam 63:3, 4) Meñe jej iioni apañ ko, jej lañlõñ wõt im nõbar Jeova.

11. Etke eaorõk bwe jen lañlõñ ilo ad karejar ñan Jeova?

11 Rijjelõk Paul ear rõjañ ro m̦õttan ilo tõmak: “Kom̦win lañlõñ ilo Irooj iien otemjej; im ij bar ba, kom̦win lañlõñ.” (Pil. 4:4) Etke eaorõk bwe jen lañlõñ ilo ad karejar ñan Jeova? Kõnke men in ej kitibuj aituerõk eo Setan ear bõkm̦aantak n̦ae irooj bõtata eo an Jeova. Setan ear ba bwe ejjel̦o̦k juon em̦õn̦õn̦õ in karejar ñan Anij kõn aolepen bũruon. (Job 1:9-11) Jekdo̦o̦n ñe jej tiljek ilo ad karejar ñan Jeova ak el̦aññe jejjab lañlõñ, ewõr ke tokjãn? Kõn men in jej aikuj kate kõj ñan pokake naan in rõjañ ko an ri jeje sam eo ke ear ba: “Kom̦win karejar ñan E ilo lañlõñ; kom̦win itok im̦aan kõn al.” (Sam 100:2) Jej kaiboojoj Anij ñe jej lañlõñ im karejar ñan e kõn aolepen bũruod.

12, 13. Ta eo jemaroñ kõm̦m̦ane ñe jebũrom̦õj im ebbeer?

12 Bõtab, ilo m̦ool ewõr jet iien ri karejar ro an Jeova me el̦ap aer kijejeto rej ebbeer im epen aer lañlõñ. (Pil. 2:25-30) Ta eo emaroñ jipañ kõj ñe men in ej wal̦o̦k ñan kõj? Jen kõtl̦o̦k bwe kajoor eo an Anij en tõl kõj. Baibõl̦ ej ba: “Komin konono ñõn dron kin Psalm ko, im al ko rekkwojarjar, komin al kin Psalm ko ñõn Iroij, kin nebar ilo buruõmi.” (Ep. 5:18, 19, UBS) Ewi wãween jemaroñ l̦oor naan in kakapilõk in?

13 Eokwe, ñe jej bũrom̦õj im ebbeer jemaroñ jar im akwel̦ap ñan Jeova bwe en jipañ kõj. Bareinwõt jemaroñ kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn men ko rem̦m̦an im rej kalõk. (Riit Pilippai 4:6-9.) Jet rar lo bwe aer roñjake al in kweilo̦k ko im baj al kaki ear kalañlõñ bũrueer im jipañ er ñan l̦õmn̦ak kõn men ko rem̦m̦an. Juon jeid im jatid emaan im ear iion juon men enana im ear kabũrom̦õj im kabbeer e, ej ba: “Iar jar jãn bũruõ im kakilõklõk jet iaan al in kweilo̦k ko. Meñe iar nõbar Jeova ilo aõ kalaj ainikieõ ak al ippa make, men in ear lukkuun kaenõm̦m̦an eõ. Bareinwõt ilo kar iien in kar kõjjel̦ã kõn bok eo etan Kwõn Ruwaakl̦o̦k ñan Jeova. Ilo iiõ eo wõt iar maroñ riiti bok in ruo alen. Naan ko ilo bok in rar lukkuun kaenõm̦m̦an bũruõ. Jeova ear kajeraam̦m̦an eõ kõn aõ kar kate eõ.”

Aenõm̦m̦an eo Ej Lukwoj Kõj Ippãn Doon

14. Ta eo ej kalikkar bwe ewõr aenõm̦m̦an ippãd?

14 Ilo kweilo̦k ko rel̦ap, ro jeid im jatid jãn aelõñ ko ipel̦aakin lal̦ rej m̦õn̦õn̦õ ñe rej kobal̦o̦k ippãn ri tõmak ro jet m̦õttaer. Ilo iien kein ej lukkuun alikkar an armej ro an Anij aenõm̦m̦an im bõrokuk ippãn doon. Meñe armej rein rej itok jãn aelõñ ko im rej kõjdate doon, ak rej ‘kate er joñan wõt aer maroñ, bwe ren bõro wõt juon ilo kajoor eo an Anij, kõn aenõm̦m̦an eo ej lukwoj er ippãn doon.’ (Ep. 4:3, UBS) Ekkã an armej ro bwilõñ ñe rej lo aer kõm̦m̦ane men in. Ekabwilõñlõñ bwe armej rein rar maroñ oktak im bõrokuk ippãn doon.

15. Kain armej rot ro Piter ear dik im rũttol̦o̦k ibwiljier, im etke ear juon men epen?

15 Emaroñ pen ñan bõrokuk ippãn armej ro jãn aelõñ ko jet. Bwe jen maroñ jel̦ã wãween eo jemaroñ bõrokuk ippãn ro jeid im jatid jãn aelõñ ko jet, jen etale joñak eo an rijjelõk Piter. Jemaroñ kile wãween Piter ear watõk ri aelõñ ko im rar jab m̦wijm̦wij ke ear ba: “Kom̦ jel̦ã e mo̦ an ri Ju kõm̦m̦ao ak itok ñan ippãn ri bar juon aelõñ; a Anij ear katakin eõ bwe in jab likũt jabdewõt armej e mo̦ ak jab erreo.” (Jrb. 10:24-29; 11:1-3) Piter ear dik im rũttol̦o̦k ibwiljin armej ro im rar tõmak bwe ekkar ñan Kien Moses rar aikuj yokwe ri Ju ro wõt. Kõn men in, emaroñ kar l̦õmn̦ak bwe ejjab nana ñan dike ri aelõñ ko jet. *

16. Ewi wãween Jeova ear jipañ Piter bwe en kajim̦we wãween an watõk ri aelõñ ko?

16 Baj l̦õmn̦ak m̦õk kõn joñan an kar pen an Piter del̦o̦ñ iloan m̦weo im̦õn Korniliõs. Lein me ekõn dike ri aelõñ ko ear ke oktak im bõro wõt juon ippãer ‘kõn aenõm̦m̦an eo ej lukwoj er ippãn doon’? (Ep. 4:3, 16, UBS) Aet, kõnke jejjo raan ko m̦oktal̦o̦k Anij ear kajerbal kajoor eo an ñan kõm̦akũt bũruon Piter bwe en kajim̦we wãween an watõk ri aelõñ ko im jab kalijekl̦o̦k. Ilo juon visõn, Jeova ear kwal̦o̦k ñan Piter bwe Ejjab l̦õmn̦ak kõn okõtan armej jekdo̦o̦n ta aelõñ ak kil ko kilier. (Jrb. 10:10-15) Eñin unin Piter ear ba ñan Korniliõs: “Kiõ ij kile bwe emol Anij ej kõmmõn ñõn armij otemjej ilo ejjelok kalijiklok. Jabdrewõt eo ej kautieje im kõmmõn jimwe, ej kabuñburuen, jekdron ri ailiñ et.” (Jrb. 10:34, 35, UBS) Piter ear oktak im bõrokuk ippãn aolep ro “jemjein jemjaten.”—1 Pi. 2:17.

17. Ekabwilõñlõñ bwe armej ro an Anij rej bõrokuk ippãn doon. Etke?

17 Bwebwenato eo kõn Piter ej kwal̦o̦k bwe armej ro an Anij ilo raan kein rej bar ukot wãween aer watõk ro jet. Ej juon men ekabwilõñlõñ! (Riit Aiseia 2:3, 4.) Million armej ro “jãn aolep kain armej, bwij, aelõñ, im kajin” rar oktak im “jelã ankilan Anij, men eo emmõn, im ewebben im ej kabuñburuen.” (Rev. 7:9; Rom 12:2, UBS) M̦okta armej rein rekõn dike im kõjdate ro jet kõnke rar l̦oor wãween armej ro ilo lal̦ in an Setan. Bõtab, ke rar katak Baibõl̦ im Anij ear kajerbal kajoor eo an ñan jipañ er, rein rar maroñ kate er ñan aenõm̦m̦an ippãn ro jet. (Rom 14:19, UBS) Kõn men in, aer bõrokuk ej kaiboojoj Anij.

18, 19. (a) Ta eo kõj kajjojo jemaroñ kõm̦m̦ane bwe en wõr aenõm̦m̦an im bõrokuk ibwiljin armej ro an Anij? (b) Ta kajjitõk eo jenaaj etale ilo katak eo tok juon?

18 Ta eo kõj kajjojo jemaroñ kõm̦m̦ane bwe en wõr aenõm̦m̦an im bõrokuk ibwiljin armej ro an Anij? Ilo elõñ congregation ko ewõr ro jeid im jatid rar em̦m̦akũt tok jãn aelõñ ko jet. Jet iaaer emaroñ oktak m̦anit eo aer kab kajin eo aer. Jej ke kepaake er bwe jen jel̦ã kajjier? Eokwe, eñin men eo Baibõl̦ ej ba bwe jen kõm̦m̦ane. Ke Paul ear jeje ñan ri Ju ro im ri aelõñ ko ilo congregation eo ilo Rom, ear ba: “Komin . . . kadreloñ ro ruamaijet imoko imõmi.” (Rom 12:13, UBS) Ewõr ke juon ilo congregation eo am̦ im kwõmaroñ kal̦apl̦o̦k am̦ jel̦ã kajjien?

19 Ta ko jet jemaroñ kõm̦m̦ani bwe Anij en kajerbal kajoor eo an ñan tõl kõj? Katak eo tok juon enaaj letok uwaak in kajjitõk in ñe jenaaj katak kõn leen ko jet rej wal̦o̦k jãn kajoor eo an Anij.

[Kamelele eo itulal]

^ Leen ko Jijej ear kwal̦o̦k kaki rej leen ko rej wal̦o̦k jãn kajoor eo an Anij im leen tied. Ro rej Kũrjin rej kajerbal leen tieir ilo aer kwal̦o̦k naan kõn Aelõñ eo an Anij.—Hi. 13:15.

^ Livitikõs 19:18 ej ba: “Kwõn jab idenon̦e, im kwõn jab dãpij n̦otaan nejin armej ro am̦, a kwõn yokwe ri turum̦ ãinwõt kwe.” Ekkar ñan ri tõl ro ilo kabuñ eo an ri Ju ro, naan kein “nejin armej ro am̦” im “ri turum̦” rej jitõñl̦o̦k ñan ri Ju ro wõt. Ekkar ñan Kien eo, ri Israel ro rar jab aikuj kobal̦o̦k ippãn armej ro jãn aelõñ ko jet. Bõtab, Kien eo ear jab ba bwe ren dike aolep armej ro rejjab ri Ju ãinwõt ri tõl in kabuñ ko ilo raan ko an Jijej rar katakin ri Ju ro bwe ren kõm̦m̦ane.

Ewi Wãween Kwõnaaj Uwaak?

• Ewi wãween jej kwal̦o̦k bwe jej yokwe ro jeid im jatid?

• Etke eaorõk bwe jen lañlõñ ilo ad karejar ñan Jeova?

• Ta eo jemaroñ kõm̦m̦ane bwe en wõr aenõm̦m̦an im bõrokuk ilo congregation eo?

[Kajitõk ko ñan katak]

[Box ilo peij 21]

“Rein Rej M̦ool in Kũrjin”

Ewõr juon bok im ej bwebwenato kõn iien eo Hitler ear ko̦kkure im kaiñtan Ri Kõnnaan ro an Jeova. Bok in ej kwal̦o̦k kõn naan ko an juon ri Ju im rar kalbuuji. Likao in ej kwal̦o̦k kõn jinoin an kar iion Ri Kõnnaan ro an Jeova ke ear itok ñan jikin kalbuuj eo ilo Neuengamme.

“Ke kõm ri Ju ro, kõmar itok jãn Dachau ñan Neuengamme, ri Ju ro jet rar noji m̦õñã ko kijeer jãn kõm. . . . M̦okta jãn aer kar kalbuuji kõm, kõmar lale doon. Bõtab kõnke aolep rar pukot aer mour iloan jikin kalbuuj eo, rar mel̦o̦kl̦o̦k ro jet. Ear jab ãindein ippãn Ri Kõnnaan ro an Jeova. Ilo iien in rar m̦õk kõn an l̦ap aer jerbal im kõm̦m̦ani baib in dãn ko rar rup. Ear kanooj molo im rar pio̦ ak rar jerbal wõt ilo aolepen raan eo meñe dãn eo ekanooj molo. Kõmar bwilõñ kõn aer kar maroñ kijenmej wõt ilo wãween in. Rar ba bwe Jeova ear kakajoor im jipañ er. Rar kwõle ãinwõt kõm. Ak ta eo rar kõm̦m̦ane? Rar aini pilawã ko kijeer im kajimattani im lel̦o̦k ñan ri tõmak ro m̦õttaer me rej kab itok jãn Dachau. Rar karwaineneik er im mejenmaik er. M̦okta jãn aer m̦õñã rar jar. Ãlikin aer m̦õñã rar juburuer im m̦õn̦õn̦õ. Rar ba bwe ejako aer kwõle. Innem iar ba ippa make, rein rej m̦ool in Kũrjin.”

[Pija ilo peij 19]

Kwõj ke kõm̦m̦an iien ñan kepaake Jeova kajjojo raan?