Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

‘Isithelo Somoya’ Sidumisa UZimu

‘Isithelo Somoya’ Sidumisa UZimu

‘Isithelo Somoya’ Sidumisa UZimu

“Iphazimulo kaBaba ibonakazwa kuthela kwenu.”—JWA. 15:8.

1, 2. (a) Ngimaphi amathuba esinawo wokukhuthaza abanye? (b) Ngisiphi isipho esivela kuJehova esithuthukisa amakghonwethu wokumkhonza?

CABANGELA izenzakalo eembili: Umfazi omKrestu uyatjheja bona udade osesemutjha ubonakala atshwenyekile. Wenza amalungiselelo wokuberega naye ekonzweni yesimini. Njengombana bakhamba bakhuluma nebangena umuzi nomuzi, udade osesemutjha uthoma ukutjho bona utshwenywa yini. Kamva ngelangelo emthandazweni, udade osesemutjha uthokoza uJehova ngekareko yethando ayitjengiswe ngudade ovuthiweko; bekungilokho kanye agade akutlhoga. Kenye indawo, isibili sisand’ ukubuya ekutjhumayeleni kwenye inarha. Embuthanweni, njengombana sithabile sicoca okuhlangabezwane nakho, umzalwana osesemutjha uthulile ulalele. Ngemva kweemnyaka, njengombana azilungiselela ukuya esabelweni sakhe sakenye inarha, ucabanga ngesibilesa nengcoco eyamenza wafuna ukuba sithunywa sevangeli.

2 Mhlamunye ubujamobu bukukhumbuza othileko owathinta ukuphila kwakho namtjhana wena owathinta ukuphila kwakhe. Kuliqiniso, akukajayeleki bona ingcoco yinye kwaphela itjhugulule ukuphila kothileko, kodwana ilanga ngalinye sinamathuba wokukhuthaza nokuqinisa abanye. Akhe sithi kunokuthileko ebekungathuthukisa amakghono neemfanelo zakho, kuwenze abe yinzuzo khudlwana kubanakwenu nakuZimu. Angekhe kube kuhle lokho na? Eqinisweni, uJehova usipha isipho esinjalo—umoyakhe ocwengileko. (Luka 11:13) Njengombana umoya kaZimu uberega ekuphileni kwethu, uveza kithi iimfanelo ezihle ezithuthukisa zonke iingcenye zekonzwethu kuZimu. Qala bona sisipho esikarisa kangangani!—Funda KwebeGalatiya 5:22, 23.

3. (a) Ukuhlawulela kwethu ‘isithelo somoya’ kumdumisa njani uZimu? (b) Ngimiphi iimbuzo esizoyicabangela?

3 Iimfanelo umoya ocwengileko ozivezako zitjengisa ubuntu boMthombo womoya loyo, uJehova uZimu. (Khol. 3:9, 10) UJesu watjengisa ibanga eliqakathekileko lokobana amaKrestu alwele ukulingisa uZimu nekatjela abapostoli bakhe: “Iphazimulo kaBaba ibonakazwa kuthela kwenu.” * (Jwa. 15:8) Njengombana sihlawulela ‘isithelo somoya,’ umphumela ubonakala bulula endleleni esikhuluma nesenza ngayo; lokho, kuletha idumo kuZimu. (Mat. 5:16) Kungaziphi iindlela isithelo somoya sihlukile ebuntwini bephasi lakaSathana? Singasihlawulela njani isithelo somoya? Kubayini singakufumana kubudisi ukwenza njalo? Sizokucabangela iimbuzo le njengombana sicoca ngeengcenye eentathu zesithelo somoya—ithando, ithabo, nokuthula.

Ithando Elisekelwe Ekambiswenilawulo Ephakemeko

4. Ngiliphi ithando uJesu afundisa abalandeli bakhe bona balitjengise?

4 Ithando elivezwa mumoya ocwengileko lihlukile ethandweni elijayelekileko ephasini. Njani? Lisekelwe ekambiswenilawulo ephakemeko. UJesu wakuveza lokhu eTjumayelwenakhe yeNtabeni. (Funda uMatewu 5:43-48.) Waveza bona ngitjho nezoni zilandela umthethokambiso othi, ikhotha eyikhothako, ukuphatha abanye ngendlela abakuphatha ngayo. “Ithando” elinjalo alihlanganisi ukuzinikela kwamambala kodwana ukwenzela othileko umusa ngombana akwenzele. Nengabe sifuna ukuziveza ‘simadodana kaBabethu wezulwini,’ kufuze sihluke. Kunokobana siphathe abanye ngendlela abasiphatha ngayo, sizobaqala begodu sibaphathe ngendlela uJehova abaqala nabaphatha ngayo. Nokho, singakghona njani ukuthanda amanabethu, njengombana uJesu ayala?

5. Singalitjengisa njani ithando ngalabo abasitjhutjhisako?

5 Cabangela isibonelo sinye seBhayibhili. Nebatjhumayela eFilipi, uPowula noSilasi babotjhwa, babetjhwa kambadlwana begodu badlhunywa ngejele, lapho gade babotjhwe iinyawo. Nebabotjhiweko kungenzeka godu baphathwa kumbi mlindijele. Nebatjhatjhululwa kusikinyeka kwephasi kungakalindelwa, babona kulithuba lokuzibuyiselela na endodeni leyo? Awa. Ukutshwenyeka kwabo ngehlalakuhle yakhe—ithando labo lokuzidela—kwabatjhukumisela bona bathathe amagadango msinya, okwavula indlela yokobana umlindijele nomndenakhe woke babe makholwa. (IZe. 16:19-34) Ngokufanako abazalwana abanengi namhlanjesi balandele ikambo ‘yokubusisa labo ababatjhutjhisako.’—Rom. 12:14.

6. Singalitjengisa ngaziphi iindlela ithando lokuzidela ngabanakwethu? (Qala ibhoksi ekhasini 25.)

6 Ithando lethu ngesikholwa nabo liya phambili. “Kufanele sinikele ubuphilo bethu ngebanga labazalwana.” (Funda 1 KaJwanisi 3:16-18.) Nokho, kanengi sitjengisa ithando ngeendlela ezincani. Ngokwesibonelo, nasitjho namtjhana senza into ekhuba umzalwana, singatjengisa ithando ngokuthatha amagadango wokuthoma wokubuyisela ukuthula. (Mat. 5:23, 24) Kuthiwani omunye nekasikhubako? “Sikulungele ukulibalela,” namtjhana ngezinye iinkhathi sitjhigamele ekubambelaneni amavunda? (Rha. 86:5) Ithando elidephileko elivezwa mumoya ocwengileko lingasirhelebha sigubuzese iimtjhapho emncani, silibalelane ngokutjhaphulukileko ‘njengombana neKosi yasilibalela.’—Khol. 3:13, 14; 1 Pit. 4:8.

7, 8. (a) Ukuthanda abantu kuhlobana njani nokuthanda uZimu? (b) Singalidephisa njani ithando lethu ngoJehova? (Qala isithombe esingenzasi.)

7 Singalihlawulela njani ithando lokuzidela ngabanakwethu? Ngokudephisa ithando lethu ngoZimu. (Efe. 5:1, 2; 1 Jwa. 4:9-11, 20, 21) Isikhathi esisisebenzisela ukuba noJehova ngokufunda iBhayibhili, ukuzindla, nokuthandaza sisororha iinhliziyo zethu sidephise nethando lethu ngoBabethu wezulwini. Nokho, kutlhogeka sithenge isikhathi bona sitjhidele eduze kwakaZimu.

8 Ngokomfanekiso: Khesithi bekukghonakala bona kufundwe iLizwi lakaZimu, kuzindlwe ngalo, begodu kuthandazwe kuJehova nge-awara elithileko kwaphela qobe langa. Bewungekhe wenze koke ongakwenza ukukhandela bona i-awarelo lingasetjenziselwa ezinye izinto ukwenzela bona kungabi nalitho elizokuphazamisa isikhathi sakho noJehova? Kuliqiniso, akekho ongasivimbela bona sikhulume noZimu ngomthandazo, begodu inengi lethu lingafunda iBhayibhili ngananyana ngisiphi isikhathi elifuna ngaso. Namtjhana kunjalo, kutlhogeka senze imizamo yokuvimbela izinto zangamalanga bona zithikazise isikhathi somuntu mathupha sokuba noZimu. Uthenga isikhathi esinengi ngendlela ongakghona ngayo bona utjhidele eduze kwakaJehova qobe langa?

‘Ithabo Lomoya Ocwengileko’

9. Libonakala ngani ithabo elivezwa mumoya ocwengileko?

9 Itshwayo eliveleleko lesithelo somoya kuzinza. Ithabo yingcenye yesibili esizoyicabangela, lisibonelo sokuba liqiniso kwalokho. Ithabo linjengesitjalo esikghona ukutlhurha ngitjho nebhodulukweni embi. Ephasini zombelele, iinceku zakaZimu ezinengi ‘namtjhana zisemtlhagweni omkhulu, zamukela ilizwi ngethabo ezilinikelwe ngumoya ocwengileko.’ (1 Tes. 1:6) Abanye baqalana nobudisi nokutlhoga. Nokho, uJehova ubanikela amandla ngomoya wakhe ‘ze nanyana kuvelani, badzimelele, bajame, banyamezele ngethabo.’ (Khol. 1:11) Uyini umthombo wethabweli?

10. Uyini umthombo wethabo lethu?

10 Ngokungafani ‘nehumo eliphelako’ lephasi lakaSathana, amagugu angokomoya esiwafumana kuJehova ahlala unomphela. (1 Thi. 6:17; Mat. 6:19, 20) Ubeke phambi kwethu ithemba elithabisako lengomuso elingapheliko. Sithabela ukuba yingcenye yobuzalwana bobuKrestu bephasi loke. Ngaphezu kwakho koke, ithabo lethu lisekelwe ebuhlotjeni bethu noZimu. Sinamazizo afana newakaDavidi, owathi namtjhana akateleleke bona aphile njengombaleki, wadumisa uJehova ngengoma, wathi: “Ithando lakho elingapheliko lingcono kunepilo ngekwayo, yeke ngizakudumisa. Ngizakuthokoza ngisaphila ngizaphakamisela izandla zami kuwe, ngikuthandazele.” (Rha. 63:3, 4) Ngitjho siqalane nobudisi, singadumisa uZimu ngokusuka ehliziyweni.

11. Kubayini kuqakathekile ukukhonza uJehova ngethabo?

11 Umpostoli uPowula wakhuthaza amaKrestu: “Thabani njalo eKosini. Ngiyabuyelela godu njalo ngithi: Thabani!” (Fil. 4:4) Kubayini kuqakathekile kumaKrestu ukwenza ikonzwawo kuJehova ngethabo? Ngebanga lepikiswano emalungana nobukhosi bakaJehova eyaphakanyiswa nguSathana. USathana uthi akekho okhonza uZimu ngombana athanda. (Job. 1:9-11) Ngathana besingakhonza uJehova ngokuzikhuja singakathabi, umhlatjelo wethu wokudumisa bewuzabe awukapheleli. Ngalokho silinga ngamandla ukulalela isikhuthazo somrhalani esithi: “Lotjhani uSokulunga ngethabo nenjabulo, niye kuye ngamarhubo athabisako amnandi.” (Rha. 100:2) Ikonzo eyenziwa ngehliziyo ethandako nethabileko, idumisa uZimu.

12, 13. Yini esingayenza ukulwisana nemicabango emimbi?

12 Eqinisweni ngitjho neenceku zakaJehova ezizinikeleko ngezinye iinkhathi zizokudana begodu zibe nobudisi bokubulunga umbono ofaneleko. (Fil. 2:25-30) Yini ezosirhelebha ngeenkhathi ezinjalo? Kwebe-Efesu 5:18, 19 ithi: “Nizaliswe ngomoya ocwengileko. Khulumisanani ngamarhalani, nangamarhubo, nangeengoma zakamoya, iKosi niyidumise ngeenhliziyo.” Singasisebenzisa njani isilulekwesi?

13 Nesitshwenywa mazizo amambi, singarabhela uJehova ngomthandazo begodu silwele ukuzindla ngezinto ezidumisekako. (Funda KwebeFilipi 4:6-9.) Abanye bafumana bona ukuvuma bakhambisane neengoma zethu zoMbuso ezigadangisiweko kubaqinisa idolo kubarhelebhe balawule ukucabanga kwabo. Umzalwana owaqalana nesehlakalo kanengi esamenza wazizwa ahlangahlangene begodu adanile uyakhumbula: “Ukungezelela emthandazweni waqobe ovela ehliziyweni, ngabamba ngehloko iingoma zoMbuso ezimbalwa. Bekuletha ukuthula okukhulu ehliziywenami ukubhina iindumiso ezimnandi kuJehova kungaba ngokuzwakalako namtjhana ngehliziyo. Godu incwadi ethi Sondela KuJehova yatjhatjhululwa ngesikhatheso. Ngayifunda kabili hlangana nonyaka olandelako. Beyinjengamafutha athobako ehliziywenami. Ngiyazi bona uJehova wayibusisa iimzamami.”

‘Isibopho Sobunye Sokuthula’

14. Ngiliphi itshwayo lokuthula eliveleleko elivezwa mumoya ocwengileko?

14 Emhlanganweni wethu weentjhabatjhaba, iinkhambeli ezivela eenzindeni ezihlukahlukeneko zithabela ubudlelwana bobuKrestu. Izenzakalo ezinjalo ziveza itshwayo lokuthula elithatjelwa babantu bakaZimu namhlanjesi—ubunye bephasi loke. Iimbukeli kanengi ziyarareka nezibona abantu ezilindele bona babemanaba “bazimisele bona ngesibopho sokuthula balonde ubunye ebabunikelwa ngumoya.” (Efe. 4:3) Ubunye lobo bukara kwamambala nesiqala lokho abanengi abakuhlulileko.

15, 16. (a) Besinjani isizinda sakaPitrosi, begodu lokho kwambekela buphi ubudisi? (b) UJehova wamrhelebha njani uPitrosi bona alungise indlela acabanga ngayo?

15 Ukuhlanganisa abantu beenzinda ezihlukahlukeneko kubudisi. Ukusirhelebha sifumane bona yini okufuze siyehlule khona sizokufikelela ubunye obunjalo, akhe sicabangele isibonelo sangekhulu lokuthoma, umpostoli uPitrosi. Indlela ebekabaqala ngayo abantu abangasimaJuda abangakasoki ingabonakala emezwinakhe athi: “Nani ngokwenu niyazi bona iJuda alikavunyelwa ngekolo yalo ukuhlala namtjhana lihlangane nomuntu otjhili kodwana uZimu selangibonisile bona ngingathi umuntu othile uyazileka ngombana usilaphele.” (IZe. 10:24-29; 11:1-3) Ngokusekelwe embonweni ojayelekileko wangesikhatheso, kubonakala kwanga uPitrosi wakhula akholelwa bona uMthetho gade umbopha bona athande amaJuda wekhabo kwaphela. Kubonakala sengathi bekuyinto ejayelekileko ukuqala abangasimaJuda njengamanaba okufuze ahloywe. *

16 Akhe ucabangisise ngokungaphatheki kuhle uPitrosi akuzwa nekangena emzini kaKorneliyasi. Indoda esikhathini esidlulileko ekhabe iqala abangasimaJuda kumbi ‘ingahlala ndawonye ngokuvumelana’ nabo na ‘ngesibopho sobunye sokuthula’? (Efe. 4:3, 16, NW.) Kwamambala, emalangeni ambalwa ngaphambili, umoya kaZimu wavula ihliziyo kaPitrosi, wamenza wakghona ukulungisa indlela acabanga ngayo begodu ahlule ibandlululo ebekanalo. Ngombono, uJehova wakwenza kwakhanya kuye bona indlela kaZimu yokuqala abantu ayiquntwa ngobuhlanga namtjhana ngobutjhaba. (IZe. 10:10-15) Ngalokho, uPitrosi watjela uKorneliyasi: “Sekuyangikhanyela bona uZimu uphatha boke abantu ngokulingana. Loyo omesabako, enze koke okulungileko wamukelekile kuye nanyana angewaliphi itjhaba.” (IZe. 10:34, 35) UPitrosi watjhuguluka, waba nobunye kwamambala ‘nabo boke abazalwana.’—1 Pit. 2:17.

17. Ubunye obuthatjelwa babantu bakaZimu bukarisa njani?

17 Okuhlangabezwene nakho kwakaPitrosi kusirhelebha bona siwabuke amatjhuguluko akarako enzekako hlangana nabantu bakaZimu namhlanjesi. (Funda u-Isaya 2:3, 4.) Iingidi zabantu ‘ezivela kizo zoke iintjhaba nemindeni namakoro neenlimi’ zilungise ukucabanga kwazo kwavumelana ‘nokulungileko nokuhle okumthokozisako uZimu.’ (ISam. 7:9; Rom. 12:2) Abanengi balaba ngesikhathi esithileko bebanehloyo, ubunaba nokungazwani kwephasi lakaSathana. Kodwana ngokufunda iLizwi lakaZimu nangerhelebho lomoya ocwengileko, bafunde “ukunqopha kilokho okuletha ukuthula.” (Rom. 14:19) Iimphumela yobunye lobu iletha idumo kuZimu.

18, 19. (a) Njengabantu ngabanye singaba njani nesandla ekuthuleni nebunyeni bebandla? (b) Yini esizoyicabangela esihlokweni esilandelako?

18 Ngamunye wethu angahlanganyela njani ekuthuleni nebunyeni obufumaneka hlangana nabantu bakaZimu? Amabandla amanengi analabo abavela kezinye iinarha. Abanye banamasiko ahlukileko namtjhana kungenzeka abalikhulumi kuhle ilimi lethu. Siyalinga ukubazi? Ngilokho okukhuthazwa liLizwi lakaZimu. Atlolela ibandla leRoma, egade linamakholwa amaJuda nangasimaJuda, uPowula wathi: “Yamukelanani, njengombana noKrestu anamukela, ze kudunyiswe uZimu.” (Rom. 15:7) Kukhona omunye ebandleni lakho ongamazi bhedere?

19 Yini enye esingayenza bona sivumele umoya ocwengileko usebenze emaphilweni wethu? Isihloko esilandelako sizokucabangela umbuzo lo njengombana sikhuluma ngeengcenye eziseleko zesithelo somoya.

[Imitlolo yaphasi]

^ isig. 3 Isithelo uJesu akhulume ngaso sihlanganisa kokubili ‘isithelo somoya’ ‘nesithelo semilomo’ amaKrestu asinikela kuZimu ngomberego wokutjhumayela ngoMbuso.—Heb. 13:15.

^ isig. 15 ULefitikosi 19:18 uthi: “Akukafuzi ubuyisele okumbi namtjhana ubambele amadodana wabantu bekhenu ivunda; kufuze uthande omunye umuntu njengombana uzithanda wena.” Abadosiphambili bekolo bamaJuda bathi amezwi athi “amadodana wabantu bekhenu” nathi “omunye umuntu” aqalise emaJudeni kwaphela. UMthetho bewuthi ama-Israyeli angazihlanganisi nezinye iintjhaba. Nokho, zange uvumele umbono owathuthukiswa badosiphambili bekolo bangekhulu lokuthoma, wokobana boke abangasimaJuda manaba begodu kufuze bahloywe njengabantu ngabanye.

Ungaphendula Njani?

• Singalitjengisa njani ithando lokuzidela kubanakwethu?

• Kubayini kuqakathekile bona senzele uZimu ikonzo yethu ngethabo?

• Singaba njani nesandla ekuthuleni nebunyeni bebandla?

[Iimbuzo Yesifundo]

[Ibhoksi elisekhasini 25]

“La MaKrestu Weqiniso”

Incwadi ethi Between Resistance and Martyrdom—Jehovah’s Witnesses in the Third Reich ilandisa amezwi wesibotjhwa esisesesitjha esimJuda, nesihlathulula ukuhlangana kwaso kokuthoma naboFakazi BakaJehova nesifika ekampeni yokutlhoriswa yeNeuengamme:

“Msinyana ngemva kobana thina maJuda avela eDachau sifike ekampeni, amanye amaJuda athoma ukufihla koke anakho ukwenzela bona angakuhlanganyeli nathi. . . . Ngaphandle [kwekampa yokutlhoriswa], besirhelebhana. Kodwana la, ebujamweni bokufa nokuphila, omunye nomunye urhubhela kwesakhe, akanandaba nabanye. Kodwana cabanga ngalokho egade kwenziwa baFundi BeBhayibhili. Ngesikhatheso, bekufuze basebenze budisi, balungise amaphayiphi wamanzi athileko. Bekunamakhaza akghadzisa umongo begodu bebajame emanzini amakhaza mpo ilanga loke. Akekho obekazwisisa bona bakghona njani ukukghodlhelela lokho. Bebathi uJehova ubanikela amandla. Njengathi bebabutlhoga khulu uburotho babo, ngombana bebalambile. Kodwana bebenzani? Babuthelela boke uburotho egade banabo, bathatha isiquntu saba ngesabo, esinye isiquntu basinikela abanakwabo ebebasanda ukufika bavela eDachau. Godu babamukela babamanga. Ngaphambi kokudla, bathandaza. Ngemva kwalokho, boke bebanelisekile bathabile. Bathi basuthi. Uyabona, kulapho ngacabanga khona: La maKrestu weqiniso.”

[Iinthombe ekhasini 23]

Uyasithenga isikhathi qobe langa kezinye izinto bona utjhidele kuJehova?