Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

In Mono Iye Ni Cwiny Pa Lubanga Oteli?

In Mono Iye Ni Cwiny Pa Lubanga Oteli?

In Mono Iye Ni Cwiny Pa Lubanga Oteli?

“Wek cwiny meri maber-ri otela i yo mupirre marom!”​—JAB. 143:10.

1, 2. (a) Tit kong kare mogo ma Jehovah tiyo iye ki cwiny maleng pi luticce. (b) Cwiny maleng mono tiyo i kare madok pat keken? Tit kong.

 NGO ma bino i wi ka itamo pi tic pa cwiny maleng? Tika igoyo i wi tic mogo madongo pa Gideon gin ki Samson? (Lungol. 6:33, 34; 15:14, 15) Gwok nyo itamo pi tekcwiny pa Lukricitayo macon nyo kit ma cwiny Citefano obedo ma opye kwede i kare ma en ocung i nyim lukiko. (Tic 4:31; 6:15) I karewa-ni, tika ineno yomcwiny ma bedo tye i gurewa ma kwako lobe ducu, gwoko genne pa omegiwa ma kitweyogi pi bedo ma pe gicwako tung ka mo, ki kit ma tic me tito kwena tye ka medde kwede i yo me aura? Lanen magi ducu ginyutu ni cwiny maleng tye ka tic.

2 Cwiny maleng mono tiyo i kare mogo madok pat nyo nongo gin moni dong pe twere? Pe. Lok pa Lubanga waco ni Lukricitayo ‘giwoto ki cwiny maleng,’ ‘cwiny maleng telogi,’ dok ‘gikwo pi cwiny maleng.’ (Gal. 5:16, 18, 25) Lok magi nyutu ni cwiny maleng twero medde ki tic i kwowa. Nino ducu, omyero waleg bot Jehovah wek otir tamwa, lokwa, ki dong jami ma watimogi kun tiyo ki cwiny mere. (Kwan Jabuli 143:10.) Ka waye ni cwiny maleng oti i kwowa, meno binyako nyik mabeco ma miyo jo mukene giwinyo maber dok kelo pak bot Lubanga.

3. (a) Pingo cwiny maleng aye omyero otelwa? (b) Lapeny mene ma wabinenogi?

3 Pingo pire tek ni cwiny maleng aye myero otelwa? Pien tye teko mo ma temme me bwoyowa woko, teko mo ma pyem i kom tic pa cwiny maleng. Teko man aye Ginacoya lwongo ni “miti me kit pa dano,” ma en aye cwiny me cobo miti me komwa, ma obedo adwogi me roc ma walako macalo likwayo pa Adam. (Kwan Jo Galatia 5:17.) Ye ni cwiny pa Lubanga otelwa kwako gin ango? Tika tye jami mogo ma waromo timogi me diyo teko me cobo miti me komwa? Kong dong wanenu lapeny magi ka wanyamo lok i kom but “nyig ma nyak pi cwiny maleng” gin abicel, ma gubedo “diyo cwiny, kica, ber, niye, mwolo, gwokke ken.”​—Gal. 5:22, 23, NW.

Mwolo ki Diyo cwiny Kelo Kuc i Kacokke

4. Mwolo ki diyo cwiny gikelo kuc i kacokke nining?

4 Kwan Jo Kolocai 3:12, 13. I kacokke, mwolo ki diyo cwiny gitiyo kacel me kelo kuc. But nyig ma nyak pi cwiny maleng aryo magi gikonyowa me tero jo mukene i yo mupore, me bedo ki cwiny mupye mot ka kiyelowa, ki dong pe me culo ka wang lok nyo jami maraco ma jo mukene giwaco nyo gitimo i komwa. Ka peko tye i kinwa ki Lakricitayo lawotwa mo, diyo cwiny bikonyowa pe me kwero ominwa nyo laminwa meno ento me timo gin ma watwero me cobo peko moni-ni. Mwolo ki diyo cwiny mono gimitte i kacokke? Gimitte, pien wan ducu watye ki roc.

5. Ngo mutimme i kin Paulo gin ki Barnaba, dok man nyutu gin ango?

5 Nen kong gin mutimme i kin Paulo gin ki Barnaba. Gin onongo gubedo ka tic kacel pi mwaki mapol i tito lok me kwena maber-ri. Gin ducu onongo gitye ki kit mabeco. Ento i nino mo acel, gin mo otimme i kingi ma oweko “gubedo ka laro lok magwa, nio ka kingi opokke woko.” (Tic 15:36-39) Gin man mutimme-ni nyutu ni kadi wa i kin lutic pa Lubanga ma gumine ki cwinygi ducu, niango manok pud twero bedo tye. Ka Lakricitayo mo pe winye ki Lakricitayo lawote, ngo ma en twero timone me gengo niango manok wek pe omedde ma twero balo wat i kingi pi kare malac?

6, 7. (a) Tira mene me Ginacoya ma watwero lubone ma peya lok odoko lyet i kinwa ki laye lawotwa? (b) Adwogi ango ma bino ka dano moni ‘winyo lok oyotoyot, pe rune me gamone, dok diyo kinigane’?

6 Kit ma kiketo ni “gubedo ka laro lok magwa” nyuto ni niango manok ma obedo i kin Paulo gin ki Barnaba otimme atura dok matek. Ka Lakricitayo mo oniang ni etye ka keco i kare me lok ki laye lawote mo, ci bedo me ryeko ka en otiyo ki tira ma nonge i Yakobo 1:19, 20: “Dano acel acel myero owiny lok oyotoyot, ento pe myero orune me gamone, pien kiniga pa dano pe cobo tic ma atir i nyim Lubanga.” Ka twere, en twero loko lok ma gitye iye ci cako lok mukene, nyo a woko ma peya lok meno odoko lyet.​—Car. 12:16; 17:14; 29:11.

7 Adwogi mabeco ango ma bino pi lubu tira man? Lakricitayo ye ni cwiny pa Lubanga aye otele ka en kwanyo kare me jukke kene, keto pi gin moni i lega, dok neno yo maber loyo me dok i lok moni. (Car. 15:1, 28) Ka en tye i te tela pa cwiny maleng, en twero nyuto mwolo ki diyo cwiny. En nongo tye ma otere me tic ki tira ma nonge i Jo Epeco 4:26, 29: “Ka kiniga omakowu, pe wupot i bal . . . Lok mo marac myero pe okatti ki i dogwu; wulok lok mabeco keken ma dongo tam pa dano i yo ma mitte, wek jo ma winyo lokwu gunong kony ki iye.” Ki lok ada, ka watiyo ki mwolo ki diyo cwiny, wakelo kuc kacel ki note i kacokke.

Mi Jo me Oti Guwiny Maber Kun Itiyo ki Kica ki Ber

8, 9. Ber gin ki kica gubedo gin ango, dok adwogi ango ma gikelo i kwo me paco?

8 Kwan Jo Epeco 4:31, 32; 5:8, 9. Kica ki ber gimiyo wawinyo maber kit ma yamo ma kodo mot kacel ki gin amata ma ngic kweyo komwa i nino ma piny lyet. Giweko kwo me ot bedo maber. Kica obedo kit mo mamwonya ma a ki i nyutu miti me ada i kom jo mukene, miti mo ma nen i tic ki i lok. Ber, ma bene tye calo kica-ni, obedo kit maber ma nen i tic ma konyo jo mukene. Nen ka watye ki cwiny me konyo dano. (Tic 9:36, 39; 16:14, 15) Ento ber kwako gin mukene bene.

9 Ber obedo kwo kwo i yo mupore. Pe kwako jami ma watimogi keken ento, makato ducu kwako nga ma wabedo. Tam kong i kom dako mo ma tye ka yubo nyig yat me acama pi jo me ode, ngiyogi ki acel acel, ngado me neno ka gilim dok ka gin ducu gucek, ka bal mo pe i ngegi nyo i igi. I yo acel-lu, ber ma nyak pi cwiny maleng gudo Lakricitayo i kit yo me kwone ducu.

10. Ngo ma kitwero timone me konyo jo me ot wek gudong nyig ma nyak pi cwiny maleng?

10 I paco pa Lakricitayo, ngo ma twero konyo jo me ot me tero ngat acel acel ki kica ki i yo maber? Ngec matir me Lok pa Lubanga pire tek. (Kol. 3:9, 10) Luwi odi mukene giketo nyig ma nyak pi cwiny maleng calo but kwangi me cabit ducu i otyeno me Woro pi Jo me Ot. Jami ma kit man kwanogi pe tek. Ka itiyo ki jami me kwedo lok ma ginonge i lebwu, yer jami ma loko i kom but nyig ma nyak pi cwiny maleng ki acel acel. Wutwero kwano paragraf mogo manok cabit ki cabit, kun wutero cabit mapol i kom but nyig acel acel. Ka wumedde ki kwano but nyig moni, wukwan dok wunyam ginacoya ducu ma kiketogi. Yenyu yo me keto i tic gin ma wupwonyo, wuleg bot Jehovah wek ominiwu mot pi tutewu. (1 Tem. 4:15; 1 Jon 5:14, 15) Kwan ma kit meno mono twero kelo alokaloka i kit ma jo me ot gitero kwede ngat acel acel?

11, 12. Luot aryo ma Lukricitayo gunongo adwogi maber nining ki i kwano lok i kom kica?

11 Luot mo ma pud gubedo jo matino, ma gimito ni nyomgi owot maber gumoko tamgi me kwano kwan matut i lok kom nyig ma nyak pi cwiny maleng. Adwogi maber ango ma gunongo? Dakone owacci: “Pwonyo ki dong ngeyo ni kica kwako bedo ngat ma gene okelo adwogi maber i kom kit ma watero kwede ngat acel acel nio wa i kare-ni. Opwonyowa pe me moko i tamwa keken ki bene me timo kica. Dok opwonyowa me waco ni ‘apwoyo’ ki ni ‘tima kica’ ka mitte.”

12 Luot mukene ma Lukricitayo, ma onongo peko tye i nyomgi, guniang ni kica kara onongo pe i kingi. Gumoko tamgi me kwano lok i kom kica kacel. Adwogine obedo ningo? Laco owaco ni: “Kwanwa madok i lok kom kica okonyowa me neno ni omyero wami kare i kinwa ma ka bedo ki tam marac, ki dong ngiyo gin maber ma lawota tye kwede. Ngat man ocako keto cwinye i cobo miti pa lawote. Bedo ki kica kwako miyo kare ki dakona me bedo angonya me waco tamme ma pe akeco pi lok ma en owaco. Man te lokke ni omyero awek cwiny me awaka. I kare ma wacako keto kica i tic i nyomwa, tele ma i kinwa orweny woko. Man omiyo wawinyo agonya.” Jo me odi mono gitwero nongo adwogi maber ki i kwano lok i kom nyig ma nyak pi cwiny maleng?

Nyut Niye Kadi Bed Itye Keni

13. Gin ango marac pi kwowa me cwiny ma myero wagwokke kwede?

13 Lukricitayo myero guye cwiny pa Lubanga otelgi ka gitye i kin lwak ki dong ka gitye kengi. I lobo pa Catan me kare-ni, cal kacel ki galowang maraco gunya i kin piny. Man twero balo kwowa me cwiny. Ngo ma Lakricitayo myero otim? Lok pa Lubanga miniwa tira ni: ‘Wubol woko cen gin me lewic ki tim maraco ma dong onya botwu, wugam lok pa Lubanga ma opito i iwu ki mwolo, pien twero laro kwowu.’ (Yak. 1:21) Kong dong wanenu yo ango ma niye, but nyig mukene ma nyak pi cwiny maleng, twero konywa me bedo maleng i nyim Jehovah.

14. I yo ango ma bedo labongo niye miyo watimo jami maraco?

14 Ka watye ki niye kikome, watamo i kom Jehovah ni obedo ngat ma tye ada. Ka pe wanongo ni Lubanga tye ada kitung botwa, ci timo jami maraco bedo yot. Kong wanen gin mutimme i kin lwak pa Lubanga i kare macon. Jehovah onyutu bot lanebi Ejekiel ni jami maraco onongo kitye ka timogi ka ma okanne, kun wacci: “Wod pa dano, tika dong ineno gin ma ludongo me ot pa Icrael gitye ka tiyone i mung i col piny ca? Gin ducu gitye ka woro jogi i kicika ma opong ki cal lubanga-gu. Gin giloko kekengi ni, ‘Rwot [Jehovah] pe nenowa, Rwot dong otyeko bwoto lobo man woko.’” (Ejek. 8:12) Tika ineno gin ma okelo bal man? Gin onongo pe giye ni Jehovah ngeyo gin ma gitye ka timone. Jehovah onongo pe tye ada kitung botgi.

15. Niye matek i kom Jehovah gwokowa nining?

15 Kong wapor man ki lanen pa Yucepu. Kadi bed en onongo tye ka mabor ki jo me pacogi, Yucepu okwero timo abor ki dako pa Potipar. Pingo? En owacci: “An dok acore ka tiyo bal madit marac kuman nining, kun atimo wa bal i kom Lubanga kulu?” (Acak. 39:7-9) Jehovah onongo tye ada kitung bote. Ka Jehovah tye ada kitung botwa, pe wabineno galowang maraco nyo watimo gin mo keken ka watye kenwa ma wangeyo ni cwero cwiny Lubanga. Wabimoko tamwa calo pa laco Jabuli ma owero ni: ‘I oda abibedo ma agwoko gennena; pe abiketo gin mo marac i nyima me aluba.’​—Jab. 101:2, 3.

Bed ki Gwokke Ken kun Igwoko Cwinyi

16, 17. (a) Kit ma kitito kwede i Carolok, kibwoyo tam pa ‘awobi ma laming atika-ni’ nining i timo bal? (b) Kit ma kinyutu kwede i pot karatac 30, gin ma kit meno twero timme nining i kare-ni, labongo paro pi mwaka pa ngat moni?

16 Gwokke ken, ma obedo but nyig me agikki ma nyak pi cwiny maleng, konyowa me kwero jami ma Lubanga kwerogi. Twero konyowa me gwoko cwinywa. (Car. 4:23) Kong wanen gin ma nonge i Carolok 7:6-23, ma tito kit ma dako ma lakwele obwoyo kwede tam pa “awobi mo ma laming atika.” Kibwoyo tamme i nge “kato ki i twok ot pa dako ma lakwele.” Gwok nyo mitine me ngeyo gin ma tye ka timme aye otere cok ki gang pa dako-ni. Gin man otimme oyotoyot ma en pe oniang ni kitye ka tere i tic me mingo ma “bimiyo erwenyo kwone kulu.”

17 Awobi-ni onongo twero gwokke ki i bal man marac-ci nining? Ka en onongo olubo tira man ni: “Pe ingak ilub kore.” (Car. 7:25) Pwony tye piwa ni: Ka wamito ni cwiny pa Lubanga otelwa, myero wagwokke ki i jami ma kelo atematema. Yo acel ma ngat moni twero lubo kwede yo me mingo calo pa ‘awobi ma laming atika-ni’ aye me bedo ka yabo telebijon ata ata nyo ngiyo Intanet labongo tyen kop mo. Kadi bed oyubbe nyo pe, en twero neno cal mogo ma tugo miti me buto. Motmot en twero cako dongo miti marac me neno cal dano ma tye munero, ma kelo adwogi marac i kom cwiny ma ngolle kop ki dong watte ki Lubanga. Tim man twero gudo wa kwone bene.​—Kwan Jo Roma 8:5-8.

18. Yo mene ma Lakricitayo twero kwanyogi me gwoko cwinye, dok man kwako gwokke ken nining?

18 Ngene kene ni, omyero wagwokke kenwa ki timo gin mo cutcut ka waneno cal mo macilo. Ento pud dong ber makato me gwokke ki i jami ma twero terowa i bal! (Car. 22:3) Keto yub mogo mupore me gwokke ki dong moko i iye mito gwokke ken. Me laporre, keto kompiuta ka maleng twero gwokowa. Jo mukene ginongo ni ber loyo me neno telebijon nyo tic ki kompiuta keken ka jo mukene gitye. Jo mukene gumoko tamgi pe me kubo Intanet. (Kwan Matayo 5:27-30.) Wageno ni wabitimo gin mo keken ma mitte me gwokowa kacel ki jo me odiwa wek wawor Jehovah ki ‘cwiny maleng dok ki kit maber ma pe ki bal mo, dok ma goba pe i niyewa.’​—1 Tem. 1:5.

19. Adwogi mabeco ango ma gibino pi ye ni cwiny maleng otelwa?

19 Nyig ma ginyak pi tic pa cwiny maleng kelo adwogi mabeco. Mwolo ki diyo cwiny gikelo kuc i kacokke. Kica ki ber gimiyo jo me ot gibedo ki yomcwiny. Niye ki gwokke ken gikonyowa me bedo cok ki Jehovah ma miyo wabedo jo maleng i nyimme. Medo i kom meno, Jo Galatia 6:8 cuko cwinywa ni: “Ngat ma coyo kodine i poto me cwiny maleng, bikayo mere kwo ma pe tum pi cwiny maleng.” Dong, ma lubbe ki ginkok pa Kricito, Jehovah bitic ki cwiny mere maleng me miyo kwo me labed naka bot jo ma giye ni cwiny maleng otelgi.

In Iromo Gamone Ningo?

• Mwolo ki diyo cwiny gikelo kuc i kacokke nining?

• Ngo ma twero konyo Lakricitayo me nyutu kica ki ber i paco?

• Niye ki gwokke ken gikonyo Lakricitayo me gwoko cwinye nining?

[Peny me Kwan]

[Cal ma tye i pot karatac 28]

I yo ango ma itwero gwokke kwede wek lok pe odok lyet?

[Cal ma tye i pot karatac 29]

Kwano lok i kom nyig ma nyak pi cwiny maleng twero konyo jo me ot

[Cal ma tye i pot karatac 30]

Jami maraco ango ma wagwokke ki iye ka wabedo ki niye ki gwokke ken?