Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Ooŋmɛ Gbɛ Ni Nyɔŋmɔ Mumɔ Lɛ Atsɔɔ Bo Gbɛ?

Ani Ooŋmɛ Gbɛ Ni Nyɔŋmɔ Mumɔ Lɛ Atsɔɔ Bo Gbɛ?

Ani Ooŋmɛ Gbɛ Ni Nyɔŋmɔ Mumɔ Lɛ Atsɔɔ Bo Gbɛ?

“Ha omumɔ kpakpa lɛ atsɔɔ mi gbɛ yɛ shikpɔŋ tɛrɛnɛɛ nɔ!”—LALA 143:10.

1, 2. (a) Tsii shihilɛi komɛi amli ni Yehowa kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ tsu nii eha etsuji lɛ atã. (b) Ani mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ tsuɔ nii yɛ bei krɛdɛi pɛ amli? Tsɔɔmɔ mli.

KƐ́ OOSUSU nitsumɔ ni mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ tsuɔ lɛ he lɛ, mɛni baa ojwɛŋmɔ mli? Ani osusuɔ nitsumɔi wuji ni Gideon kɛ Samson tsu lɛ ahe? (Koj. 6:33, 34; 15:14, 15) Ekolɛ osusuɔ ekãa ni mra be mli Kristofoi lɛ fee lɛ loo bɔ ni Stefano fee kpoo kɛdamɔ Akuashɔŋ lɛ hiɛ lɛ he. (Bɔf. 4:31; 6:15) Ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ hu, ani osusuɔ miishɛɛ babaoo ni wɔnáa yɛ wɔmajimaji ateŋ kpeei ashishi, anɔkwa ni nyɛmimɛi ni awo amɛ tsuŋ akɛni amɛkɛ amɛhe wooo maŋkwramɔŋ saji amli lɛ yeɔ lɛ, kɛ bɔ ni shiɛmɔ nitsumɔ lɛ eshwere babaoo lɛ he? Nɔkwɛmɔnii nɛɛ fɛɛ ji odaseyeli ni tsɔɔ akɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ miitsu nii.

2 Ani mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ tsuɔ nii yɛ bei krɛdɛi loo yɛ shihilɛi ni yɔɔ srɔto kwraa pɛ amli? Dabi. Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛɔ akɛ Kristofoi ‘nyiɛɔ yɛ mumɔ naa,’ ‘mumɔ lɛ kpalaa amɛ,’ ni ‘amɛhiɛ ka yɛ mumɔ lɛ mli.’ (Gal. 5:16, 18, 25) Wiemɔi nɛɛ tsɔɔ akɛ, mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ baanyɛ aya nɔ aná wɔshihilɛi anɔ hewalɛ. Esa akɛ daa gbi lɛ, wɔbi Yehowa ni etsɔ emumɔ lɛ nɔ ekudɔ wɔsusumɔi, wɔwiemɔi, kɛ wɔnifeemɔi. (Nyɛkanea Lala 143:10.) Kɛ́ wɔŋmɛ gbɛ ni mumɔ lɛ kudɔ wɔ yɛ wɔshihilɛi amli lɛ, ebaaha wɔwo yibii ni haa mɛi krokomɛi atsui nyɔɔ amɛmli ní woɔ Nyɔŋmɔ hiɛ nyam hu.

3. (a) Mɛni hewɔ esa akɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ atsɔɔ wɔ gbɛ lɛ? (b) Mɛɛ sanebimɔi ahe wɔbaasusu?

3 Mɛni hewɔ ehe hiaa waa ni wɔha mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ atsɔɔ wɔ gbɛ lɛ? Nɔ̃ hewɔ lɛ ji akɛ, hewalɛ kroko ni kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nitsumɔ lɛ kpãaa gbee miitao eye wɔnɔ. Hewalɛ kroko nɛɛ ji nɔ ni atsɛɔ lɛ yɛ Ŋmalɛi lɛ amli akɛ “heloo lɛ,” ni damɔ shi kɛha eshafeemɔ sui ni yɔɔ wɔheloo ni egbede lɛ mli lɛ, ni ji gboshinii ni wɔnine shɛ nɔ akɛ Adam shwiei ni emuuyeli eŋmɛɛ amɛ lɛ. (Nyɛkanea Galatabii 5:17.) Belɛ, mɛni kɛ́ wɔfee lɛ no tsɔɔ akɛ wɔmiiŋmɛ gbɛ ni Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ atsɔɔ wɔ gbɛ lɛ? Ani gbɛi kpakpai komɛi yɛ ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ nɔ koni eshafeemɔ su ni yɔɔ wɔmli lɛ akaye wɔnɔ? Nyɛhaa wɔsusua sanebimɔi nɛɛ ahe beni wɔsusuɔ “mumɔ lɛ yibii” lɛ fãi ekpaa ni eshwɛ, ni ji “tsuishitoo, mlihilɛ, ejurɔfeemɔ, hemɔkɛyeli, mlijɔlɛ, hiɛshikamɔ [loo henɔyeli]” lɛ ahe lɛ.—Gal. 5:22, 23.

Mlijɔlɛ kɛ Tsuishitoo Haa Toiŋjɔlɛ Hiɔ Asafo lɛ Mli

4. Mɛɛ gbɛ nɔ mlijɔlɛ kɛ tsuishitoo haa toiŋjɔlɛ hiɔ asafo lɛ mli?

4 Nyɛkanea Kolosebii 3:12, 13. Kɛ́ wɔjie mlijɔlɛ kɛ tsuishitoo fɛɛ kpo lɛ, ehaa toiŋjɔlɛ hiɔ asafo lɛ mli. Mumɔ lɛ yibii lɛ fãi enyɔ nɛɛ fɛɛ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔkɛ mɛi krokomɛi yeɔ jogbaŋŋ, wɔfeɔ kpoo kɛ́ awo wɔmli la, ni wɔkpoɔ akɛ wɔɔtɔ wɔhe owele kɛ́ mɛi krokomɛi wie loo amɛfee nɔ ko ni etsɔɔɔ mlihilɛ. Kɛ́ naagba ko yɛ wɔ kɛ nyɛmi Kristofonyo ko teŋ lɛ, tsuishitoo loo tsuishiŋmɛɛ baaye abua wɔ ni wɔkɛ wɔnyɛmi nuu loo wɔnyɛmi yoo lɛ akafo tako mli, shi moŋ wɔbaafee bɔ fɛɛ bɔ ni wɔɔnyɛ koni wɔsaa wɔteŋ. Ani esa akɛ wɔjie mlijɔlɛ kɛ tsuishitoo kpo yɛ asafo lɛ mli? Hɛɛ, ejaakɛ wɔ fɛɛ wɔyeee emuu.

5. Mɛni ba yɛ Paulo kɛ Barnaba teŋ, ni mɛni no maa nɔ mi?

5 Susumɔ nɔ ni ba yɛ Paulo kɛ Barnaba teŋ lɛ he okwɛ. Amɛfee ekome kɛtsu nii afii abɔ koni sanekpakpa lɛ ashwere. Amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ yɛ sui kpakpai. Fɛɛ sɛɛ lɛ, be ko lɛ nɔ ko ba yɛ amɛteŋ ni “efee béi aahu po ni eha amɛgbála amɛmli.” (Bɔf. 15:36-39) Sane nɛɛ maa nɔ mi akɛ bei komɛi lɛ naataamɔi baanyɛ ate shi yɛ Nyɔŋmɔ tsuji anɔkwafoi po ateŋ. Kɛ́ Kristofonyo ko kɛ nyɛmi heyelilɔ ko taa naa yɛ sane ko he lɛ, mɛni ebaanyɛ efee koni ekafee béi ni baanyɛ afite amɛteŋ kwraa?

6, 7. (a) Mɛɛ Ŋmalɛ mli ŋaawoo wɔbaanyɛ wɔkɛtsu nii dani wɔkɛ nyɛmi heyelilɔ ko sanegbaa atsɔ béi? (b) Kɛ́ ‘wɔhe fee oya kɛ ninumɔ, wɔhumi shi kɛ wiemɔ, wɔhumi shi kɛ mlifu’ lɛ, mɛɛ sɛɛnamɔi baajɛ mli kɛba?

6 Naataamɔ ni ba yɛ Paulo kɛ Barnaba teŋ lɛ ba trukaa ni “efee béi.” Kɛ́ Kristofonyo ko kɛ nyɛmi heyelilɔ ko miisusu sane ko he ni ena akɛ emli miihe afu lɛ, nilee yɛ mli akɛ ekɛ ŋaawoo ni yɔɔ Yakobo 1:19, 20 lɛ baatsu nii akɛ: “Mɔ fɛɛ mɔ he afee oya kɛ ninumɔ, ehumi shi kɛ wiemɔ, ehumi shi kɛ mlifu. Ejaakɛ nuu mlifu tsuuu Nyɔŋmɔ jalɛ nii.” Ebaanyɛ ekwɛ shihilɛ lɛ ni etsake sane ni amɛgbaa lɛ, etsi niiahesusumɔ lɛ eto, loo eshi jɛmɛ dani etsɔ béi.—Abɛi 12:16; 17:14; 29:11.

7 Kɛ́ wɔkɛ ŋaawoo nɛɛ tsu nii lɛ, mɛɛ sɛɛnamɔi baajɛ mli kɛba? Kɛ́ Kristofonyo ko ŋɔ be ko koni ekɛjɔɔ etsui he, esɔle yɛ sane lɛ he, ni esusu gbɛ ni hi jogbaŋŋ ni ebaatsɔ nɔ ejie mɔ lɛ naa lɛ, belɛ eeŋmɛ gbɛ ni Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ atsɔɔ lɛ gbɛ. (Abɛi 15:1, 28) Akɛni eeŋmɛ gbɛ ni mumɔ lɛ atsɔɔ lɛ gbɛ hewɔ lɛ, ebaanyɛ ejie mlijɔlɛ kɛ tsuishitoo kpo. Ni no baaha ekɛ ŋaawoo ni yɔɔ Efesobii 4:26, 29 lɛ atsu nii akɛ: “Nyɛmli afũa, shi nyɛkafea esha . . . Wiemɔ sha ko wiemɔ sha ko akaje nyɛnaa kwraa; shi moŋ wiemɔ ni hi ni ehia, koni eha mɔ nane amɔ shi, ni akɛduro mɛi ni nuɔ lɛ.” Hɛɛ, kɛ́ wɔwo mlijɔlɛ kɛ tsuishitoo lɛ, ebaaha toiŋjɔlɛ kɛ ekomefeemɔ ahi asafo lɛ mli.

Jiemɔ Mlihilɛ kɛ Ekpakpafeemɔ Kpo ni Oweku lɛ Aná Miishɛɛ

8, 9. Mɛni ji mlihilɛ kɛ ekpakpafeemɔ, ni kɛ́ ajie sui nɛɛ kpo yɛ weku mli lɛ, mɛni jɛɔ mli kɛbaa?

8 Nyɛkanea Efesobii 4:31, 32; 5:8, 9. * Tamɔ bɔ ni kɛ́ jeŋ dɔ lɛ kɔɔyɔɔ kpakpa ko kɛ nu ni mli ejɔ haa mɔ tsui nyɔɔ emli lɛ, nakai nɔŋŋ mlihilɛ kɛ ekpakpafeemɔ haa mɔ tsui nyɔɔ emli. Kɛ́ ajie mlihilɛ kɛ ekpakpafeemɔ kpo yɛ weku mli lɛ, ehaa miishɛɛ hiɔ weku lɛ mli. Tsuiŋ ni ajɛɔ asusuɔ mɛi krokomɛi ahe lɛ ni haa ajieɔ mlihilɛ ni ji su ni mɛi nyaa he lɛ kpo, ni afeɔ enɛ kɛtsɔ nifeemɔi ni yeɔ ebuaa mɛi kɛ wiemɔi kpakpai ni akɛ mɛi wieɔ lɛ nɔ. Taakɛ mlihilɛ ji lɛ, ekpakpafeemɔ hu ji su kpakpa ni ajieɔ lɛ kpo kɛtsɔ nifeemɔi ni mɛi krokomɛi náa he sɛɛ lɛ nɔ. Nɔ titri ni kadiɔ ekpakpafeelɔi ji ejurɔfeemɔ. (Bɔf. 9:36, 39; 16:14, 15) Shi ekpakpafeemɔ biɔ babaoo fe nakai.

9 Kɛ́ mɔ ko baa ejeŋ jogbaŋŋ lɛ, no tsɔɔ akɛ efeɔ ekpakpa. Jeee wɔnifeemɔi kɛkɛ ahe ekpakpafeemɔ kɔɔ, shi titri lɛ ekɔɔ nɔ̃ gbɔmɛi ni wɔji lɛ he. Feemɔ yoo ko ni miifolɔ aduawai eha eweku lɛ he mfoniri yɛ ojwɛŋmɔŋ okwɛ, kɛ́ eefolɔ aduawai lɛ eko fɛɛ eko lɛ, ekwɛɔ akɛ eŋɔɔ ni etsu ni emli kɛ ehe fɛɛ fiteko lo. Nakai nɔŋŋ kɛ́ Kristofonyo ko woɔ mumɔ lɛ yibii lɛ fã ni ji ekpakpafeemɔ lɛ, anaa enɛ yɛ eshihilɛ fɛɛ mli.

10. Mɛni weku yitso ko baanyɛ afee kɛye abua eweku lɛ koni amɛwo mumɔ lɛ yibii lɛ?

10 Mɛni baanyɛ aye abua Kristofoi awekui koni amɛjie mlihilɛ kɛ ekpakpafeemɔ kpo amɛtsɔɔ amɛhe? Ehe miihia ni amɛná Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ he anɔkwa nilee. (Kol. 3:9, 10) Weku yitsei komɛi haa amɛwekui lɛ kaseɔ mumɔ lɛ yibii lɛ fãi lɛ kɛfataa nibii ni amɛkaseɔ daa otsi yɛ gbɛkɛ Weku Jamɔ lɛ shishi lɛ he. Ewaaa akɛ aaato gbɛjianɔ ni tamɔ nakai. Obaanyɛ okɛ Watchtower Publication Index lɛ loo Watchtower Library lɛ atsu nii kɛtao mumɔ lɛ yibii lɛ fãi lɛ eko fɛɛ eko he sane. Daa otsi lɛ nyɛbaanyɛ nyɛsusu sane ni mumɔ lɛ yibii lɛ fã ko yɔɔ mli lɛ kukuji fioo he, ni no baaha nyɛkɛ otsii pii asusu mumɔ lɛ yibii lɛ fãi lɛ eko fɛɛ eko he. Kɛ́ nyɛmiikase sane ko ni kɔɔ mumɔ lɛ yibii lɛ fã ko he lɛ, nyɛkanea ŋmalɛi ni atsɛ yisɛɛ lɛ ni nyɛsusua he. Nyɛsusua bɔ ni nyɛkɛ nɔ ni nyɛkaseɔ lɛ baatsu nii lɛ he, ni nyɛsɔlea koni Yehowa ajɔɔ nyɛmɔdɛŋbɔi lɛ anɔ. (1 Tim. 4:15; 1 Yoh. 5:14, 15) Ani nikasemɔ ni tamɔ nɛkɛ baanyɛ aha wekui kɛ amɛhe aye jogbaŋŋ lɛɛlɛŋ?

11, 12. Beni gbalashihilɛ mli hefatalɔi ejwɛ komɛi ni ji Kristofoi lɛ kase mlihilɛ he nii lɛ, te amɛná he sɛɛ amɛha tɛŋŋ?

11 Wu kɛ ŋa ko ni bote gbalashihilɛ mli etsɛko ni miisumɔ ni amɛgbalashihilɛ lɛ aye omanye lɛ kpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaakase mumɔ lɛ yibii lɛ jogbaŋŋ. Mɛɛ gbɛ nɔ amɛná he sɛɛ? Ŋa lɛ kɛɛ akɛ: “Mlihilɛ ni damɔ suɔmɔ krɔŋŋ nɔ lɛ he nii babaoo ni wɔkase lɛ eha wɔkɛ wɔhe yeɔ jogbaŋŋ kɛbashi ŋmɛnɛ. Eha wɔle bɔ ni aŋmɛɔ sane he kɛ agbɛnɛ bɔ ni akɛ sane keɔ. Eha wɔle bɔ ni akɛɔ ‘oyiwaladɔŋŋ’ kɛ ‘mifeee ni ahi,’ kɛ́ nakai feemɔ sa.”

12 Wu kɛ ŋa ko ni ji Kristofoi ni kɛ naagbai miikpe yɛ amɛgbalashihilɛ lɛ mli lɛ yɔse akɛ amɛjieee mlihilɛ kpo amɛtsɔɔɔ amɛhe. Amɛkpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaafee ekome kɛkase mlihilɛ he nii. Mɛni jɛ mli kɛba? Wu lɛ kɛɛ akɛ: “Mlihilɛ he nii ni wɔkase lɛ ye ebua wɔ ni wɔna akɛ, esaaa akɛ wɔmuɔ sane naa akɛ wɔhefatalɔ lɛ hiɛ yiŋtoo fɔŋ, shi moŋ esa akɛ wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ama sui kpakpai ni eyɔɔ lɛ nɔ. Eha wɔbɔi wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ hiamɔ nii ahesusumɔ fe tsutsu lɛ. Kɛ́ miha miŋa jie esusumɔi akpo ni mimli fuuu lɛ yɛ nɔ ni ewieɔ lɛ he lɛ, belɛ miijie mlihilɛ kpo ji no. Enɛ bi ni mikana mihe tsɔ. Beni wɔbɔi mlihilɛ kɛnitsumɔ yɛ wɔgbalashihilɛ lɛ mli lɛ, fiofio lɛ wɔkpa saji anaa jiemɔ. Eha wɔhe jɔ wɔ babaoo.” Kɛ́ oweku lɛ kase mumɔ lɛ yibii lɛ, amɛbaaná he sɛɛ, aloo jeee nakai?

Tsɔɔmɔ akɛ Oyɛ Hemɔkɛyeli kɛ́ Okome Oyɛ He Ko

13. Mɛɛ nibii ni baanyɛ afite wekukpãa ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ esa akɛ wɔkwɛ wɔhe nɔ jogbaŋŋ yɛ he?

13 Esa akɛ Kristofoi aŋmɛ gbɛ ni Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ atsɔɔ amɛ gbɛ yɛ faŋŋ mli kɛ agbɛnɛ hu yɛ teemɔŋ. Ŋmɛnɛ lɛ, mfonirii ni bɛ hiŋmɛi nɔ kɛ hiɛtserɛjiemɔi ni esaaa eyi Satan je lɛ mli tɔ. Enɛ baanyɛ afite wekukpãa ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ. Mɛni esa akɛ Kristofonyo fɛɛ Kristofonyo afee? Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ woɔ wɔ ŋaa akɛ: “Nyɛshɛrɛa nyaŋemɔ nitsumɔ kɛ efɔŋ nɔtekemɔ fɛɛ nyɛshwiea, ní nyɛkɛ mlijɔlɛ aherea wiemɔ lɛ ní atɛo yɛ nyɛmli ní yɔɔ hewalɛ ní ekɛaahere nyɛsusumai ayiwala lɛ.” (Yak. 1:21) Nyɛhaa wɔsusua bɔ ni mumɔ lɛ yibii lɛ fã kroko ni ji hemɔkɛyeli lɛ baanyɛ aha wɔhe atse yɛ Yehowa hiɛ daa lɛ he.

14. Mɛɛ gbɛ nɔ kɛ́ wɔyanáaa hemɔkɛyeli lɛ ebaanyɛ eha wɔfee efɔŋ?

14 Kɛ́ wɔnaa Yehowa Nyɔŋmɔ akɛ mɔ ko ni yɔɔ diɛŋtsɛ lɛ, no tsɔɔ akɛ wɔyɛ anɔkwa hemɔkɛyeli. Kɛ́ wɔnaaa Nyɔŋmɔ akɛ mɔ ko ni yɔɔ diɛŋtsɛ lɛ, ewaaa akɛ wɔɔfee efɔŋ. Susumɔ nɔ ni ba yɛ Nyɔŋmɔ webii lɛ ateŋ yɛ blema beaŋ lɛ he okwɛ. Yehowa jie kpo etsɔɔ gbalɔ Ezekiel akɛ, nyaŋemɔ nibii komɛi miiya nɔ yɛ teemɔŋ beni ekɛɛ lɛ akɛ: “Gbɔmɔ bi, oona nɔ ni Israel we lɛ onukpai lɛ feɔ yɛ dujiaŋ, mɔ fɛɛ mɔ yɛ emaga piai lɛ amli lo? Ejaakɛ amɛkɛɔ akɛ: Yehowa enaaa wɔ, Yehowa eshi shikpɔŋ lɛ!” (Ezek. 8:12) Ani okadi nɔ ni ha naagba nɛɛ ba lɛ? Amɛheee amɛyeee akɛ Yehowa miina nɔ ni amɛfeɔ lɛ. Amɛnaaa Yehowa akɛ mɔ ko ni yɔɔ diɛŋtsɛ.

15. Mɛɛ gbɛ nɔ hemɔkɛyeli ni mli wa ni wɔbaaná yɛ Yehowa mli lɛ buɔ wɔhe?

15 Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, Yosef ná hemɔkɛyeli. Eyɛ mli akɛ Yosef kɛ eweku lɛ kɛ emaŋbii lɛ ateŋ jɛkɛ moŋ, shi ekpoo akɛ ekɛ Potifar ŋa lɛ baafite gbala. Mɛni hewɔ? Ekɛɛ akɛ: “Te aaafee tɛŋŋ ni mafee efɔŋ kpeteŋkpele ni tamɔ nɛkɛ nɛɛ, ni mafee esha mashi Nyɔŋmɔŋ?” (1 Mose 39:7-9) Hɛɛ, ena Yehowa akɛ mɔ ko ni yɔɔ diɛŋtsɛ. Kɛ́ wɔnaa Nyɔŋmɔ akɛ mɔ ko ni yɔɔ diɛŋtsɛ lɛ, wɔkɛ wɔhe woŋ hiɛtserɛjiemɔi ni esaaa amli loo wɔfeŋ nɔ kroko ni wɔle akɛ esaaa Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ yɛ teemɔŋ. Wɔfaishitswaa lɛ baatamɔ lalatsɛ lɛ ni lá akɛ: “Mikɛ tsui ni eye emuu aaanyiɛ yɛ miwe lɛ. Mikɛ nɔ ko gbonyo ko etoŋ mihiɛ” lɛ.—Lala 101:2, 3.

Ye Ohe nɔ ni Okɛbu Otsui He

16, 17. (a) Taakɛ awie he yɛ Abɛi wolo lɛ mli lɛ, mɛni ha “oblanyo ko ni bɛ yitsoŋ” lɛ fee efɔŋ? (b) Taakɛ wɔnaa yɛ mfoniri ni yɔɔ baafa 26 lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ shihilɛ ni tamɔ nakai baanyɛ aba mɔ ko nɔ ŋmɛnɛ ekɔɔɔ he eko afii abɔ ni mɔ lɛ eye?

16 Henɔyeli, ni ji mumɔ lɛ yibii lɛ fã ni ji naagbee nɔ lɛ haa wɔtsiɔ wɔhe kɛjɛɔ nibii ni esaaa Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ ahe. Eyeɔ ebuaa wɔ ni wɔbuɔ wɔtsui lɛ he. (Abɛi 4:23) Susumɔ shihilɛ ni awie he yɛ Abɛi 7:6-23 lɛ ni wieɔ bɔ ni “oblanyo ko ni bɛ yitsoŋ” ŋmɛɛ ehe eha ajwamaŋ ko ŋaatsɔi lɛ he lɛ he okwɛ. Beni ‘eyatsɔ̃ ajwamaŋ lɛ kóŋ lɛ masɛi kɛfo mli yɛ blohu lɛŋ’ lɛ sɛɛ lɛ, yoo ajwamaŋ lɛ nine shɛ enɔ. Ekolɛ oblanyo lɛ tee yoo lɛ akutso lɛ mli koni eyakwɛ nɔ ni yaa nɔ yɛ jɛmɛ kɛkɛ. Shi enyɛɛɛ eyɔse amrɔ nɔŋŋ akɛ aakpala lɛ kɛmiiya gbɛ fɔŋ ko ni kɛ “ewala” baawo oshara mli lɛ nɔ.

17 Kulɛ mɛni oblanyo lɛ baanyɛ afee koni oshara nɛɛ akanina lɛ? Kɛtsɔ kɔkɔbɔɔ nɛɛ toi ni eeebo lɛ nɔ akɛ: “Kaadũ gbɛ kɛyaje [ajwamaŋ lɛ] tempɔŋi lɛ anɔ!” (Abɛi 7:25) Wɔbaanyɛ wɔkase nɔ ko kɛjɛ mli: Kɛ́ wɔmiisumɔ ni Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ atsɔɔ wɔ gbɛ lɛ, belɛ esaaa kwraa akɛ wɔkɛ wɔhe woɔ shihilɛ ni baanyɛ afee kaa kɛha wɔ lɛ mli. Gbɛ kome ni mɔ ko baanyɛ atsɔ nɔ akɔ gbɛ fɔŋ ni ‘oblanyo ni bɛ yitsoŋ’ lɛ kɔ lɛ ji, kɛ́ etsakeɔ tɛlivishiŋ nɔ nifeemɔi kɛyaa he kroko kɛkɛ loo eyaa Intanɛt lɛ nɔ kɛkɛ ni esusuuu he. Kɛ́ eje gbɛ jio, ejeee gbɛ jio lɛ, nakai feemɔ baanyɛ aha ekɛ mfonirii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi lɛ akpe trukaa. Fiofio lɛ ebaaná su ni esaaa ni ji mfonirii ni teɔ bɔlɛnamɔ akɔnɔ shi lɛ akwɛmɔ lɛ, ni no baafite ehenilee kɛ wekukpãa ni yɔɔ ekɛ Nyɔŋmɔ teŋ lɛ. No baanyɛ ekɛ ewala tete awo oshara mli.—Nyɛkanea Romabii 8:5-8.

18. Mɛɛ nibii Kristofonyo fɛɛ Kristofonyo baanyɛ afee kɛbu etsui he, ni mɛɛ gbɛ nɔ nifeemɔi nɛɛ biɔ ni ená henɔyeli?

18 Yɛ anɔkwale mli lɛ, kɛ́ wɔkɛ mfoniri ni bɛ hiŋmɛi nɔ kpe lɛ wɔbaanyɛ wɔfee nɔ ko oya nɔŋŋ koni wɔnyɛ wɔye wɔhe nɔ, ni esa akɛ wɔfee nakai. Shi kwɛ bɔ ni ebaafee nɔ ni hi jogbaŋŋ moŋ kɛ́ wɔkpoo akɛ wɔkɛ wɔhe baawo shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli! (Abɛi 22:3) Ebaabi ni wɔná henɔyeli dani wɔbaanyɛ wɔkpɛ wɔyiŋ yɛ nibii ni sa ni wɔbaafee kɛbu wɔhe lɛ ahe, ni wɔbɔ mɔdɛŋ akɛ wɔbaatsu wɔyiŋkpɛi lɛ ahe nii. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ wɔkɛ wɔkɔmpiuta lɛ ma he ko ni mɛi baana lɛ no baabu wɔhe. Mɛi komɛi ena akɛ, ehi jogbaŋŋ akɛ amɛkɛ kɔmpiuta baatsu nii loo amɛbaakwɛ tɛlivishiŋ be pɛ ni mɛi krokomɛi yɛ amɛmasɛi. Mɛi krokomɛi ekpɛ amɛyiŋ akɛ amɛkɛ Intanɛt lɛ tsuŋ nii kwraa. (Nyɛkanea Mateo 5:27-30.) Nyɛhaa wɔfea nɔ fɛɛ nɔ ni ehe miihia ni wɔfee kɛbu wɔ kɛ wɔwekui lɛ ahe bɔni afee ni wɔnyɛ wɔjɛ “tsui ni mli tse kɛ henilee kpakpa kɛ hemɔkɛyeli ni apasa ko bɛ mli lɛ mli” wɔjá Yehowa.—1 Tim. 1:5.

19. Kɛ́ wɔŋmɛ gbɛ ni mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ tsɔɔ wɔ gbɛ lɛ, mɛɛ sɛɛnamɔi baajɛ mli kɛba?

19 Yibii ni mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ haa wɔwoɔ lɛ kɛ sɛɛnamɔi babaoo baa. Mlijɔlɛ kɛ tsuishitoo haa toiŋjɔlɛ hiɔ asafo lɛ mli. Mlihilɛ kɛ ekpakpafeemɔ haa miishɛɛ hiɔ weku lɛ mli. Hemɔkɛyeli kɛ henɔyeli yeɔ ebuaa wɔ ni wɔhiɔ Yehowa masɛi daa ni ehaa wɔhe tseɔ yɛ ehiɛ. Kɛfata he lɛ, Galatabii 6:8 lɛ haa wɔ nɔmimaa akɛ: “Mɔ ni dũɔ nii yɛ mumɔ mli lɛ, mumɔ lɛ mli nɔŋŋ ebaakpa naanɔ wala kɛjɛ.” Hɛɛ, Yehowa baadamɔ Kristo kpɔmɔnɔ lɛ nɔ ekɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ atsu nii koni mɛi ni ŋmɛɔ gbɛ ni mumɔ lɛ atsɔɔ amɛ gbɛ lɛ aná naanɔ wala.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 8 Efesobii 5:8, 9 (Ga Biblia hee): “Ejaakɛ sá lɛ duŋ ji nyɛ, shi agbɛnɛ lɛ nyɛtsɔ̃mɔ la yɛ Nuŋtsɔ lɛ mli; nyɛnyiɛa tamɔ la bii. Ejaakɛ la lɛ yibii jeɔ kpo yɛ ekpakpafeemɔ kɛ jalɛ kɛ anɔkwale fɛɛ mli.”

Te Obaaha Hetoo Oha Tɛŋŋ?

• Mɛɛ gbɛ nɔ mlijɔlɛ kɛ tsuishitoo haa toiŋjɔlɛ hiɔ asafo lɛ mli?

• Mɛni baanyɛ aye abua Kristofoi koni amɛjie mlihilɛ kɛ ekpakpafeemɔ kpo yɛ amɛwekui amli?

• Mɛɛ gbɛ nɔ hemɔkɛyeli kɛ henɔyeli yeɔ ebuaa Kristofonyo fɛɛ Kristofonyo ni ebu etsui lɛ he?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 24]

Te ooofee tɛŋŋ koni sanegbaa ko akatsɔ béi?

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 25]

Kɛ́ okɛ oweku lɛ kase mumɔ lɛ yibii lɛ he nii lɛ amɛbaana he sɛɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]

Kɛ́ wɔná hemɔkɛyeli kɛ henɔyeli lɛ, mɛɛ osharai amɛbuɔ wɔhe kɛjɛɔ he?