Skip to content

Skip to table of contents

Waswe, Iu Letem Holy Spirit Leadim Iu?

Waswe, Iu Letem Holy Spirit Leadim Iu?

Waswe, Iu Letem Holy Spirit Leadim Iu?

“Spirit bilong iu hem gud tumas. Letem datwan leadim mi for duim stret samting.”​—PS. 143:10.

1, 2. (a) Storyim samfala example wea showimaot Jehovah givim holy spirit for helpem pipol bilong hem. (b) Waswe, God givim holy spirit long olketa spesol taem nomoa? Minim kam.

 TAEM iu ting abaotem holy spirit, wanem nao iu savve tingim? Waswe, iu tingim olketa bigfala samting wea Gideon and Samson duim? (Judg. 6:33, 34; 15:14, 15) Maet iu tingim wei wea Stephen and olketa Christian long first century nating fraet. (Acts 4:31; 6:15) Long olketa international convention, iumi lukim olketa brata and sista hapi tumas. Olketa narawan faithful nomata olketa stap long prison from olketa no teksaed. And iumi lukim staka duim preaching waka distaem! Olketa example hia showimaot holy spirit nao leadim pipol bilong God.

2 Waswe, God givim holy spirit long olketa spesol taem nomoa? Nomoa. Bible sei olketa Christian “followim spirit.” (Gal. 5:16, 18, 25) Diswan showimaot holy spirit savve gohed leadim iumi. Evriday iumi shud askem Jehovah for givim iumi holy spirit mekem iumi talem olketa gudfala toktok, garem stretfala tingting, and duim gud samting. (Readim Psalm 143:10.) Taem iumi letem holy spirit leadim iumi, datwan bae mekem iumi for garem olketa gudfala wei wea strongim narawan and datwan mekem pipol praisem God.

3. (a) Why nao iumi needim holy spirit for leadim iumi? (b) Olketa wanem kwestin nao bae iumi storyim?

3 Why nao hem important for letem holy spirit leadim iumi? Bikos wanfala samting hem againstim holy spirit and hem laek for spoelem iumi. Bible storyim datwan olsem “nogud samting wea man laek for duim” wea iumi kasem from Adam. (Readim Galatians 5:17.) So wanem nao iumi mas duim for letem holy spirit leadim iumi? Waswe, iumi savve duim eni samting for againstim olketa nogud samting wea iumi laek for duim? Bae iumi storyim olketa kwestin hia taem iumi studyim nara sixfala wei wea holy “spirit mekem” iumi for garem, hem nao for ‘patient, kaen long narawan, duim gudfala samting, garem faith, hambol, and kontrolem seleva.’​—Gal. 5:22, 23.

Wei for Hambol and Patient Mekem Kongregeson Garem Peace

4. Hao nao wei for hambol and patient helpem kongregeson garem peace?

4 Readim Colossians 3:12, 13. For kongregeson garem peace, evriwan mas waka hard for hambol and patient. Tufala wei hia wea holy spirit mekem iumi for garem savve helpem iumi for kaen long narawan, no kros, and no changem bak nogud samting taem narawan talem or duim samting wea no kaen. Sapos iumi garem problem witim brata or sista, wei for patient bae mekem iumi for gohed helpem hem and trae hard for stretem datfala problem. Waswe, hem important for iumi hambol and patient witim olketa brata and sista? Ia, bikos iumi evriwan no perfect.

5. Wanem nao happen long Paul and Barnabas, and wanem nao diswan showimaot?

5 Tingim wanem hem happen long Paul and Barnabas. Tufala waka tugeta for plande year for mekem gud nius kasem staka ples. Tufala evriwan garem olketa gudfala wei. Bat long wanfala taem, samting happen wea mekem tufala for “barava raoa nao so tufala go difren.” (Acts 15:36-39) Diswan showimaot olketa wea faithful long God tu no savve agree long samfala samting. Sapos wanfala Christian garem problem witim nara brata or sista, wanem nao savve helpem hem for no kros and no spoelem wei wea tufala fren tugeta?

6, 7. (a) Wanem kaonsel long Bible nao iumi savve followim sapos iumi start for kros taem iumi story witim narawan? (b) Wanem gud samting nao bae iumi kasem sapos iumi followim datfala kaonsel?

6 Bible storyim Paul and Barnabas “barava raoa nao.” Datwan showimaot wei wea tufala no agree long each other hem kwiktaem nomoa happen. Sapos wanfala Christian luksavve hem start for kros taem hem story witim narawan, hem gud for hem followim kaonsel long James 1:​19, 20 wea sei: “Evriwan mas willing for lisin, no kwiktaem for toktok, and no kwiktaem for kros. Man wea kros no savve duim stretfala samting wea God laekem.” Maet hem trae for changem story, ask for storyim datwan bihaen, or go aot bifor raoa hem kamap.​—Prov. 12:16; 17:14; 29:11.

7 Wanem gud samting nao bae iumi kasem sapos iumi followim datfala kaonsel? Taem iumi prea and ting raonem best samting for talem, datwan showimaot iumi letem holy spirit leadim iumi. (Prov. 15:​1, 28) Holy spirit savve helpem iumi for hambol and patient. Datwan bae helpem iumi for followim kaonsel long Ephesians 4:​26, 29 wea sei: “Maet iufala kros, bat iufala mas no sin . . . Iufala mas no talem eni nogud toktok. Iufala mas talem nomoa gudfala toktok for strongim and helpem olketa wea herem.” Tru tumas, taem iumi hambol and patient, iumi helpem kongregeson garem peace and wan mind.

Wei for Kaen and Duim Gud Samting Strongim Famili

8, 9. Wanem nao hem minim for kaen long narawan and duim gud samting? Datwan affectim famili long wanem wei?

8 Readim Ephesians 4:31, 32; 5:8, 9. Taem iumi kaen and duim gud samting long narawan, datwan savve strongim hem olsem naesfala wind and cold wata wea man drinkim long hot day. Taem famili duim olsem, datwan savve mekem famili hapi. Iumi kaen long narawan bikos iumi interest long olketa and laek for duim and talem samting wea helpem olketa. Iumi duim gud samting long narawan bikos iumi laekem olketa for kasem gud samting. Hem showimaot iumi garem wei for laek givim samting. (Acts 9:36, 39; 16:14, 15) Bat wei for duim gud samting long narawan hem minim moa samting.

9 Wei for duim gud samting hem no minim for kaen long man nomoa, bat hem showaot long evri samting wea iumi duim. Tingim wanfala woman wea katem frut for famili bilong hem kaikaim. Taem hem katem, hem mek sure datfala frut hem swit and raep gud and no rotten insaed. So long sem wei, gud samting wea holy spirit mekem man for duim hem affectim evri wei bilong hem.

10. Wanem nao famili savve duim for garem olketa gudfala wei?

10 Wanem nao savve helpem famili for kaen long each other and duim gud samting? Important samting nao hem for savve long tru samting long Bible. (Col. 3:9, 10) Samfala dadi chusim subject abaotem olketa gudfala wei wea holy spirit mekem man for garem for studyim long Famili Worship. Hem no hard samting for studyim diswan. Iusim olketa buk wea iu garem long languis bilong iu and chusim article wea storyim datfala subject. Maet iu chus for studyim tu-thri paragraf nomoa, mekem iu savve gohed for storyim subject hia for samfala week moa. Taem iu studyim datfala subject, readim and storyim olketa scripture wea stap. Ting raonem hao iu savve followim wanem iu lanem and prea long Jehovah for blessim wanem iu duim. (1 Tim. 4:15; 1 John 5:14, 15) Waswe, wei for study olsem savve helpem famili for garem olketa gudfala wei?

11, 12. Wanem gud samting nao tufala hasband and waef kasem from olketa study abaotem hao for kaen long narawan?

11 Wanfala young hasband and waef laek strongim marit bilong tufala, so tufala disaed for studyim gud olketa wei wea holy spirit mekem man for garem. Wanem gud samting nao tufala kasem? Waef sei: “Taem mi lanem gud wanem hem minim for garem love and barava kaen, datwan helpem mitufala for showimaot diswan long each other. Hem helpem mitufala for tingim narawan and forgivim narawan. And mitufala lane for sei ‘thankiu’ and ‘sorre’ long each other.”

12 Nara hasband and waef wea garem problem luksavve olketa no kaen long each other. So tufala disaed for study abaotem wei for kaen. Wanem gud samting nao tufala kasem? Hasband sei: “Taem mitufala study abaotem wei for kaen, datwan helpem mitufala for trustim each other winim wei for garem nogud tingting long narawan and for tingim gud samting wea narawan duim. Mitufala lane for tingim need bilong narawan. Mi luksavve wei for kaen minim mi mas askem waef for talemaot tingting bilong hem and for mi no kros long wanem hem talem. Mi mas no praod. Taem mitufala traem best for kaen long each other, datwan mekem mitufala for willing for herem wanem narawan laek talem. Mitufala feel free for story nao.” Waswe, iu ting famili bilong iu bae kasem gud samting sapos iu study abaotem olketa gudfala wei wea holy spirit mekem man for garem?

Showimaot Faith Nomata Iu Stap Seleva

13. Wanem nogud samting nao savve spoelem wei wea iumi fren witim God?

13 Olketa Christian need for letem holy spirit leadim olketa taem olketa stap witim pipol and taem olketa stap seleva tu. World bilong Satan hem fulap witim olketa rabis piksa and olketa nogud hapitaem. Diswan savve spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah. Wanem nao wanfala Christian mas duim? Bible sei: “Lusim olketa rabis samting and olketa nogud wei wea staka pipol garem. Iufala mas hambol for letem God plantim toktok bilong hem insaed long iufala wea datwan savve sevem laef bilong iufala.” (Jas. 1:21) Bae iumi storyim hao wei for garem faith savve helpem iumi for gohed duim stret samting.

14. Why nao wei for no garem faith savve mekem man for duim nogud samting?

14 For garem faith hem minim for barava bilivim Jehovah God hem stap. Sapos iumi no bilivim datwan, hem isi tumas for duim rong samting. Tingim wanem olketa Israelite bifor duim. Jehovah mekem profet Ezekiel for savve long olketa nogud samting wea olketa Israelite duim haed. Jehovah sei: “Son bilong man, waswe, iu lukim wanem olketa leader bilong Israel duim haed? Evriwan garem olketa rum midol long haos wea garem olketa idol? Olketa savve sei, ‘Jehovah no lukim iumi ia. Jehovah lusim disfala land.’” (Ezek. 8:12) Waswe, iu luksavve wanem nao mekem olketa for duim nogud samting? Olketa tingse God no lukim wanem olketa duim. Olketa no bilivim Jehovah hem stap.

15. Hao nao wei for garem strong faith long Jehovah protectim iumi?

15 Bat tingim example bilong Joseph. Nomata Joseph stap farawe from famili and pipol bilong hem, hem nating laek for duim adultery witim waef bilong Potiphar. Why nao olsem? Hem sei: “Hem hard tumas for mi duim disfala barava nogud samting and sin againstim God!” (Gen. 39:7-9) Tru tumas, Joseph barava bilivim Jehovah hem stap. Sapos iumi garem faith long God, iumi bae no lukluk long eni rabis samting or duim eni samting haed wea God no hapi long hem. Iumi bae garem sem tingting olsem man wea raetem psalm. Hem sei: “Taem mi stap long haos bilong mi, bae mi gohed faithful. Bae mi nating lukluk long eni rabis samting.”​—Ps. 101:2, 3.

Wei for Kontrolem Seleva Protectim Heart

16, 17. (a) Olsem Proverbs storyim, wanem nao mekem datfala “young man wea no garem stretfala tingting” for sin? (b) Olsem piksa long page 26 showim, hao nao kaen samting olsem savve happen long iumi nomata iumi young or olo?

16 Wei for kontrolem seleva savve helpem iumi for no duim samting wea God no laekem. Hem helpem iumi for protectim heart bilong iumi. (Prov. 4:23) Tingim wanem Proverbs 7:6-23 storyim. Hem storyim hao wanfala jury woman switim “wanfala young man wea no garem stretfala tingting.” Woman hia switim datfala young man bikos hem “go pas long ples wea woman hia stap.” Maet hem go long area bilong datfala woman bikos hem laek savve wanem nao gohed long there. Man hia no luksavve datfala woman switim hem, gogo hem duim nogud samting wea “mekem hem dae.”

17 Wanem nao datfala young man shud duim? Hem shud followim disfala warning: “No wakabaot followim road bilong hem.” (Prov.7:25) Wanem nao iumi lanem? Sapos iumi laekem holy spirit for leadim iumi, iumi mas no go long ples or duim samting wea bae switim iumi for duim nogud samting. Wanfala samting wea savve mekem man for duim krangge samting olsem datfala “young man,” hem for lukluk long enikaen program long TV or Web site long Internet. Maet hem lukim olketa samting wea mekem hem for laek duim sex. Maet datwan mekem hem for laek lukluk olowe long olketa rabis piksa, wea spoelem wei wea hem fren witim God and konsens bilong hem. Datwan savve mekem hem for no kasem laef olowe.​—⁠Readim Romans 8:5-8.

18. Wanem nao maet wanfala Christian duim for protectim heart bilong hem, and hao nao diswan showimaot hem mas kontrolem hemseleva?

18 Hem tru, maet seknomoa iumi lukim rabis piksa, nomata olsem, iumi savve kontrolem iumiseleva and no gohed lukluk long datwan. Bat hem bae gud sapos iumi luksavve firstaem long nogud samting wea savve happen! (Prov. 22:3) Maet iumi need for strict long samfala samting mekem iumi protectim iumiseleva. Olsem example, iumi savve putim computer long ples wea evriwan savve lukim. Samfala disaed for iusim computer or lukluk long TV taem olketa narawan stap and no taem olketa stap seleva. Olketa narawan disaed for no iusim Internet. (Readim Matthew 5:27-30.) Hem gud for duim samting for protectim iumiseleva and famili mekem iumi savve worshipim Jehovah witim “gudfala heart, gudfala konsens, and faith wea hem tru.”​—1 Tim. 1:5.

19. Wanem gud samting nao bae iumi kasem sapos iumi letem holy spirit leadim iumi?

19 Olketa gudfala wei wea holy spirit mekem iumi for garem savve barava helpem iumi. Wei for hambol and patient mekem kongregeson garem peace. Wei for kaen and duim gud samting savve mekem famili hapi. Wei for garem faith and kontrolem seleva savve helpem iumi gohed fren witim Jehovah and duim samting wea stret. Galatians 6:8 sei: “Man wea followim spirit bilong God bae kasem laef olowe from datfala spirit.” Tru tumas, from Jesus dae for iumi, Jehovah bae iusim holy spirit for mekem olketa wea followim datfala spirit for kasem laef olowe.

Wanem Nao Ansa Bilong Iu?

• Hao nao wei for hambol and patient helpem kongregeson garem peace?

• Wanem nao savve helpem olketa Christian famili for kaen and duim gud samting for each other?

• Hao nao wei for garem faith and kontrolem seleva helpem iumi for protectim heart?

[Olketa Kwestin]

[Piksa long page 24]

Wanem nao iu savve duim for stopem raoa for kamap?

[Piksa long page 25]

Wei for study abaotem olketa wei wea holy spirit mekem man for garem savve helpem famili

[Piksa long page 26]

Wanem nogud samting nao bae iumi no kasem sapos iumi garem faith and kontrolem seleva?