Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

¿K-chaʼik wa u nuʼuktikoʼon u kiliʼich muukʼ Dios?

¿K-chaʼik wa u nuʼuktikoʼon u kiliʼich muukʼ Dios?

¿K-chaʼik wa u nuʼuktikoʼon u kiliʼich muukʼ Dios?

«Kaʼans tiʼ teen in beet baʼax a [kʼáat], tumen teech in [Dios].» (SAL. 143:10)

1, 2. 1) Aʼal bix tsʼoʼok u meyaj tiʼ Jéeoba u kiliʼich muukʼ utiaʼal u yáantik le máaxoʼob meyajtikoʼ. 2) ¿Chéen wa ken jach kʼaʼabéetchajak ku yáantaj le kiliʼich muukʼoʼ? Tsol baʼaxten bey a núukikoʼ.

¿BAʼAX ku taal ta tuukul ken a wuʼuy bix u yáantaj le kiliʼich muukʼoʼ? Maʼ xaaneʼ ku kʼaʼajaltech le baʼax tu beetaj Gedeón yéetel Sansón (Jue. 6:33, 34; 15:14, 15). Wa maʼ xaaneʼ ku taal ta tuukul le bix áantaʼabik le yáax cristianoʼob utiaʼal maʼ u sajaktaloʼoboʼ yéetel le ka tʼaanaj Esteban yéetel x-maʼ saajkil tu táan le Sanedrinoʼ (Hch. 4:31; 6:15). Yéetel wa ka tuukulnakech tiʼ le baʼaxoʼob ku yúuchloʼob teʼ kʼiinoʼobaʼ, maʼ xaaneʼ ka kʼaʼajsik le kiʼimak óolal ku yilaʼal teʼ asamblea internacionaloʼoboʼ, le bix u chúukpajal u yóol le sukuʼunoʼob kʼalaʼanoʼob ikil u meyajtikoʼob Diosoʼ wa le bix u bin u kʼaʼaytaʼal le maʼalob péektsiloʼ. Tuláakal lelaʼ ku yeʼesik bix u meyaj tiʼ Jéeoba u kiliʼich muukʼ.

2 Baʼaleʼ ¿u kʼáat wa túun u yaʼal chéen wa baʼax kʼiin ku yáantaj le kiliʼich muukʼ yéetel ku beetik chéen wa jach kʼaʼabéet? Maʼatech. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ ku kuxtaloʼob «jeʼel bix [u] yaʼalik le kiliʼich [muukʼoʼ]», kuxaʼanoʼob «yoʼolal kiliʼich [muukʼ]» yéetel ku nuʼuktaʼaloʼob tumen «kiliʼich [muukʼ]» (Gal. 5:16, 18, 25). Le tʼaanoʼobaʼ ku yeʼesikeʼ le kiliʼich muukʼoʼ jeʼel u yáantkoʼon mantatsʼeʼ. Le oʼolal, unaj k-kʼáatik sáamsamal tiʼ Jéeoba ka u nuʼukt yéetel u kiliʼich muukʼ le baʼaxoʼob k-tuklikoʼ, le baʼaxoʼob k-aʼalikoʼ yéetel le baʼaxoʼob k-beetkoʼ (xokaʼak Salmo 143:10). Wa k-chaʼik u nuʼuktik k-kuxtaleʼ, yaan k-tsʼáaik nojbeʼenil tiʼ Dios yéetel yaan k-áantik k-éet máakil.

3. 1) ¿Baʼaxten jach unaj k-chaʼik u nuʼuktikoʼon le kiliʼich muukʼoʼ? 2) ¿Baʼax kʼáatchiʼiloʼob ken k-núuk teʼ xookaʼ?

3 ¿Baʼaxten jach unaj k-chaʼik u nuʼuktikoʼon le kiliʼich muukʼoʼ? Tumen táan k-baʼateʼel yéetel junpʼéel baʼax jach yaan u muukʼ ku tsʼáaikuba tu contra le kiliʼich muukʼoʼ. Lelaʼ letiʼe «kʼaakʼas tsʼíibolaloʼob» ku yantaltoʼon yoʼolal le kʼeban tu máansaj toʼon Adanoʼ (xokaʼak Galaciailoʼob 5:17). Baʼaleʼ ¿bix jeʼel k-chaʼik u nuʼuktikoʼon le kiliʼich muukʼoʼ? ¿Baʼax unaj k-beetik utiaʼal maʼ k-bin tu paach u kʼaakʼas tsʼíibolal le bakʼoʼ? Koʼoneʼex ilik u núukil le kʼáatchiʼobaʼ bey xan le u yalab seis jatsʼuts modos ku taal tiʼ u yich le kiliʼich muukʼoʼ: «chúukaʼan óolal, maʼalob bisajbail, utsil puksiʼikʼal, [fe], kabal óolal yéetel muʼukʼaʼan óolal [wa u controlarkuba máak]» (Gal. 5:22, 23).

Le chúukaʼan óolal yéetel le kabal óolaloʼ ku yáantaj utiaʼal u yantal jeetsʼelil teʼ múuchʼuliloʼ

4. ¿Bix u yáantaj le chúukaʼan óolal yéetel le kabal óolal utiaʼal u yantal jeetsʼelil teʼ múuchʼuliloʼ?

4 (Xokaʼak Colosailoʼob 3:12.) Le chúukaʼan óolal yéetel le kabal óolaloʼ ku yáantaj utiaʼal ka yanak jeetsʼelil ichil le múuchʼuliloʼ. Le kaʼapʼéel modos ku taal tiʼ u yich le kiliʼich muukʼoʼ ku yáantkoʼon ka k-eʼes utsil, ku yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-séeb pʼuʼujul yéetel utiaʼal maʼ k-sutik u jeel ken aʼalaʼaktoʼon wa ken beetaʼaktoʼon baʼax maʼ maʼalobiʼ. Ken yanaktoʼon junpʼéel talamil yéetel juntúul sukuʼuneʼ, le chúukaʼan óolaloʼ ku yáantkoʼon utiaʼal maʼ u xuʼulul k-bisikba tu yéetel, bey xan utiaʼal k-beetik tuláakal le ku páajtal utiaʼal u kiʼimaktal k-óol tu yéetel tu kaʼatéen. Jeʼex túun k-ilkoʼ le chúukaʼan óolal yéetel le kabal óolaloʼ jach kʼaʼabéetoʼob teʼ múuchʼuliloʼ, tumen láaj kʼebanoʼon.

5. ¿Baʼax úuch tiʼ Pablo yéetel Bernabé, yéetel baʼax ku kaʼansiktoʼon leloʼ?

5 Tuukulnakoʼon tiʼ Pablo yéetel Bernabé. Letiʼobeʼ jatsʼuts u modosoʼob kaʼachi yéetel úuch joʼopʼok u múul kʼaʼaytikoʼob le maʼalob péektsiloʼ. Baʼaleʼ juntéenjeakeʼ «jach tʼanaltʼaanajoʼo[beʼ]» «ka tu jatsubaʼob» (Hch. 15:36-39). Lelaʼ ku yeʼesikeʼ tak ichil le máaxoʼob jach chúukaʼan u yóoloʼob u meyajtoʼob Dioseʼ jeʼel u yantal talamiloʼobeʼ. Wa ka úuchuktoʼon beyoʼ, ¿baʼax unaj k-beetik utiaʼal maʼ k-baʼateltʼaan ka tak xuʼuluk k-bisikba?

6, 7. 1) ¿Baʼax ku yaʼalik le Biblia jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-baʼateltʼaan ken tsikbalnakoʼon yéetel juntúul sukuʼuneʼ? 2) ¿Baʼax utsiloʼob ku taasik «u yuʼubaj [máak] séebaʼan», maʼ «u séeb tʼaan» mix «u séeb pʼuʼujul»?

6 Le ken u yaʼal le Biblia «jach tʼanaltʼaanajoʼo[boʼ]» ku yeʼesikeʼ jach chéen ichil u chan súutuk ka úuchi yéetel jach kʼaʼamchaj u tʼaanoʼob. ¿Baʼax k-kanik tiʼ lelaʼ? Wa táan tsikbaltik junpʼéel wa baʼax yéetel juntúul sukuʼun, k-uʼuyik tsʼoʼok u káajal k-pʼuʼujuleʼ, maʼalob ka k-beet le baʼax ku yaʼalik Santiago 1:19 yéetel 20: «[Cada juntúul] tiʼ teʼexeʼ unaj u yuʼubaj séebaʼan, baʼaleʼ maʼ unaj u séeb tʼaaniʼ mix u séeb pʼuʼujuliʼ. Tumen le máax [ku] pʼuʼujuloʼ maʼatan u beetik baʼax uts tu táan Jajal Dios[iʼ]». Wa k-ilik jeʼel u páajtaleʼ, maʼalob ka tsikbalnakoʼon tiʼ yaanal baʼal, k-pʼatik le tsikbal utiaʼal uláakʼ kʼiinoʼ wa k-aʼalik yaan uláakʼ baʼax kʼaʼabéet k-beetik utiaʼal k-lukʼul táanil tiʼ k-maas pʼuʼujul (Pro. 12:16; 17:14; 29:11).

7 ¿Baʼax utsiloʼob jeʼel u taasiktoʼon wa k-beetik beyoʼ? K-chaʼik u nuʼuktikoʼon le kiliʼich muukʼoʼ, tumen k-tsʼáaik tiempo utiaʼal u xuʼulul k-kʼuuxil, utiaʼal k-payalchiʼ tiʼ Jéeoba yéetel utiaʼal k-tuklik baʼax ken k-aʼaleʼ (Pro. 15:1, 28). Leloʼ le kun áantkoʼon k-eʼes chúukaʼan óolal yéetel maʼalob bisajbail. Beyoʼ maas yaan u páajtal k-beetik le baʼax ku yaʼalik Efesoiloʼob 4:26 yéetel 29: «Wa ka kʼuuxileʼexeʼ maʼ a kʼebantaleʼex [...]. Maʼ a waʼalikeʼex kʼaakʼas tʼaanoʼob, baʼaleʼ aʼaleʼex tʼaanoʼob maʼalobtak, tʼaanoʼob ku yáantajoʼob utiaʼal u [líikʼil u yóol máak] yéetel ku taaskoʼob utsil tiʼ máaxoʼob uʼuyik». Jeʼex túun k-ilkoʼ, ken yanaktoʼon chúukaʼan óolal yéetel kabal óolaleʼ k-áantaj utiaʼal ka yanak jeetsʼelil yéetel ka múuchʼ meyajnakoʼon yéetel u maasil.

Le maʼalob bisajbail yéetel le utsil puksiʼikʼaloʼ ku líiʼsik u yóol le familiaoʼ

8, 9. ¿Baʼax le maʼalob bisajbail yéetel le utsil puksiʼikʼaloʼ, yéetel bix jeʼel u yáantik máak ichil u yotocheʼ?

8 (Xokaʼak Efesoiloʼob 4:31, 32; 5:8, 9.) ¿Máasaʼ wa jach ooxoleʼ kiʼ k-uʼuyik u saltikoʼon le iikʼoʼ bey xan k-ukʼik junpʼíit síis jaʼ? Lelaʼ bey xan jeʼel u yuʼubikuba máak yoʼolal le maʼalob bisajbail yéetel le utsil puksiʼikʼaloʼ. Ku yáantaj utiaʼal u yantal kiʼimak óolal ichil u yotoch máak. Baʼaleʼ ¿baʼax táakaʼan ichil le kaʼapʼéel modos ku taal tiʼ u yich le kiliʼich muukʼoʼ? Le tʼaan griego ku suʼutul «maʼalob bisajbail[oʼ]» ku tʼaan tiʼ le jatsʼuts modos ku yeʼesik máak ken u yáant u maasiloʼ yéetel le bix u tʼanik máak yéetel yaabilaj u maasiloʼ. Yéetel le tʼaan griego ku suʼutul «utsil puksiʼikʼal[oʼ]» ku tʼaan tiʼ le utsil ku yeʼesik máak ikil u beetik tuláakal le ku páajtal utiaʼal u yáantik u maasiloʼ (Hch. 9:36, 39; 16:14, 15). Baʼaleʼ yaan uláakʼ baʼax táakaʼan ichil le «utsil puksiʼikʼal[oʼ]».

9 Le «utsil puksiʼikʼal[oʼ]» junpʼéel jatsʼuts modos unaj u yeʼesik tuláakal máak. Ku yilaʼal tiʼ le baʼaxoʼob k-beetkoʼ, baʼaleʼ maases ku chíikpajal tiʼ le bix k-kuxtaloʼ. Lelaʼ bey jeʼex junpʼéel u yich cheʼ ku xoʼotol tumen juntúul maamatsil utiaʼal u tsʼáa tiʼ u paalaleʼ. Kʼaʼabéet chʼujuk yéetel takʼan, tsʼoʼoleʼ maʼ tuʼ u tsʼuʼiʼ mix u paach. Le utsil puksiʼikʼal ku taal tiʼ le kiliʼich muukʼoʼ ku yilaʼal tiʼ bix u kuxtal le máax meyajtik Diosoʼ.

10. ¿Baʼax jeʼel u yáantik le familiaʼob u yeʼesoʼob le modos ku taal tiʼ u yich le kiliʼich muukʼoʼ?

10 ¿Baʼax jeʼel u yáantik le máaxoʼob meyajtik Dios u yeʼesoʼob le maʼalob bisajbail yéetel le utsil puksiʼikʼal ichil u familiaʼoboʼ? Junpʼéel baʼax jach kʼaʼabéeteʼ letiʼe u kʼaj óoltikoʼob le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ (Col. 3:9, 10). Yaan taatatsiloʼobeʼ ku chʼaʼtuklik u xakʼalxoktikoʼob le modosoʼob ku taal tiʼ u yich le kiliʼich muukʼ teʼ Adoración ich familiailoʼ. ¿Jeʼel wa u páajtal a beetik xan beyoʼ? Leloʼ maʼ jach talamiʼ. Yéetel u yáantaj le jóoʼsaʼaniloʼob yaan ichil le tʼaan ka beetkoʼ, kaxt baʼax tsolaʼan yoʼolal cada junpʼéel tiʼ le modos ku taal tiʼ le kiliʼich muukʼoʼ. Cada juntéen ken xooknakeʼexeʼ jeʼel u páajtal a xakʼaltikeʼex wa jaypʼéel xóotʼoloʼob ku tʼaan tiʼ junpʼéel modoseʼ. Ken a xakʼalteʼex le jóoʼsaʼaniloʼoboʼ xokeʼex yéetel tsikbalteʼex baʼax ta naʼateʼex tiʼ le tekstoʼob ku taaskoʼ. Tsʼoʼoleʼ tukleʼex bix jeʼel a tsʼáaikeʼex ichil a kuxtaleʼexeʼ yéetel kʼáateʼex u yáantaj Jéeoba utiaʼal a beetkeʼex (1 Tim. 4:15; 1 Juan 5:14, 15). Baʼaleʼ ¿jach wa tu jaajil jeʼel u yáantik máak u bisuba tubeel ichil u yotocheʼ?

11, 12. ¿Baʼax utsil tu kʼamaj kaʼatúul sukuʼun yéetel u yatanoʼob úuchik u xakʼalxoktikoʼob le maʼalob bisajbail yéetel le utsil puksiʼikʼaloʼ?

11 Juntúul sukuʼun yéetel u yatan maʼ jach úuch tsʼoʼokok u beeloʼobeʼ, tu chʼaʼtukloʼob u xakʼalxoktikoʼob le utsil puksiʼikʼal ku taal tiʼ le kiliʼich muukʼoʼ, tumen u kʼáatoʼob ka xiʼik utsil tiʼob. Le atantsiloʼ ku yaʼalik baʼax utsiloʼob tu kʼamoʼob: «T-ileʼ le utsil puksiʼikʼaloʼ junpʼéel jatsʼuts modos ku yáantik máak utiaʼal maʼ u tusik u núup, lelaʼ tsʼoʼok u yáantkoʼon utiaʼal k-maas maʼalobkíintik bix k-tratartikba. Tsʼoʼok k-kanik k-tsʼáa táanil u yutsil uláakʼ, perdonar, k-tsʼáa diosboʼotik yéetel wa ku kʼaʼabéettaleʼ k-kʼáatik ka perdonartaʼakoʼon».

12 Uláakʼ juntúul sukuʼun xan yéetel u yataneʼ tu xakʼalxoktoʼob le maʼalob bisajbailoʼ. ¿Baʼaxten? Tumen tu tsʼáajoʼob cuentaeʼ yaan talamil tiʼob tumen maʼatech u yeʼeskoʼob le jatsʼuts modosaʼ. Le íichamtsiloʼ ku yaʼalik baʼax utsil tu kʼamoʼob: «T-kaneʼ maʼ unaj k-tuukul kʼaas mantatsʼ tiʼ toʼoniʼ, baʼaxeʼ unaj k-ilik le baʼaloʼob maʼalobtak k-beetkoʼ. Tsʼoʼoleʼ cada juntúuleʼ joʼopʼ u yilik bix jeʼel u kaxtik táanil u yutsil uláakʼeʼ. Teneʼ tin kaneʼ, utiaʼal in weʼesik maʼalob bisajbaileʼ, unaj in wáantik in watan u yaʼal baʼax ku tuklik yéetel maʼ in kʼuuxil wa maʼ uts tin tʼaan le baʼax ku yaʼalikoʼ. Jach kʼaʼabéetchaj in kanik in weʼes kabal óolal. Jujunpʼíitileʼ t-maʼalobkíintaj k-modos, pʼáat maas maʼatech k-jáan baʼateltʼaan. Jach tu yáantoʼon le baʼax t-kanoʼ». ¿Kux túun teech yéetel a familia? ¿Jeʼel wa u yáantkeʼex ka a xakʼalxokteʼex u yich le kiliʼich muukʼoʼ?

Unaj k-eʼesik k-fe tu táan u maasil bey xan ken yanakoʼon t-juunal

13. ¿Tiʼ baʼax unaj k-kanáantikba?

13 Le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ unaj u chaʼik u nuʼuktaʼaloʼob tumen le kiliʼich muukʼ tiʼ tuláakal súutukiloʼ, tak wa maʼ tu yilaʼaloʼob tumen u maasiliʼ. Ichil le baʼaxoʼob ku meyaj utiaʼal u náaysik u yóol máakoʼ yaan baʼaloʼob kʼaastak jeʼel u beetik k-náachtal tiʼ Dioseʼ. ¿Bix jeʼel u páajtal k-kanáantikba tiʼ le baʼax ku meyaj tiʼ Satanasaʼ? Letiʼe k-beetik le baʼax ku yaʼalik le Bibliaaʼ: «Pʼateʼex tuláakal kʼóokʼol kuxtal yéetel le kʼaakʼas tuukuloʼob jach táaj yanoʼ. Ka a kʼameʼex yéetel kabal óolal le tʼaan tsʼoʼok u paʼakʼal ta puksiʼikʼaleʼexoʼ; tumen le tʼaanoʼ yaan u páajtalil utiaʼal u tokik a [kuxtaleʼex]» (Sant. 1:21). Le fejoʼ ku yáantkoʼon utiaʼal k-pʼáatal limpioil tu táan Jéeoba. Koʼoneʼex ilik bix jeʼel u yáantkoʼon le jatsʼuts modosaʼ.

14. ¿Baʼax jeʼel u beetik máak wa maʼ tu creertik jach tu jaajil yaan Dioseʼ?

14 Le fejoʼ ku yáantkoʼon k-il jach tu jaajil yaan Jéeoba. Wa maʼ k-ilik beyoʼ séeb jeʼel k-lúubul tiʼ kʼebaneʼ. Tuukulnakoʼon tiʼ baʼax úuch tu kʼiiniloʼob Ezequiel. Dioseʼ tu yeʼesaj tiʼ le profeta le baʼaxoʼob kʼaastak ku beetik taʼakunbáail jujuntúul tiʼ u yéet kaajaloʼoboʼ, ka tu yaʼalajtiʼ: «¿Tsʼoʼok a wilik baʼax ku x-mukul beetkoʼob u nuukiloʼob le israelitaʼoboʼ, tu jujuntúuliloʼob tu chuun u nuʼukul tuʼux u tsʼaamajoʼob u beetbil [diosoʼoboʼ]? Táan u tuklikoʼob maʼ táan in wilkoʼob, táan u tuklikoʼob tsʼoʼok in xúumpʼattik le múuchʼ kaajoʼ» (Eze. 8:12). ¿T-ilaj wa baʼaxten beetaʼab baʼaloʼob kʼaastak tumen le israelitaʼoboʼ? Tumen tu tukloʼob maʼ táan u yilaʼal tumen Dios le baʼaxoʼob ku beetkoʼoboʼ. Xuʼul u creerkoʼob wa jach tu jaajil yaan Dios.

15. ¿Bix u yáantkoʼon le k-creertik jach tu jaajil yaan Jéeobaoʼ?

15 Joseiʼ maʼ bey tu beetiliʼ. Kex náach yanil tiʼ u láakʼtsiloʼobeʼ maʼ tu yóotaj múul chital yéetel u yatan Potifar, u tsʼuuliʼ. Letiʼeʼ tu yaʼalaj baʼaxten: «Bix [...] bíin in beet baʼal kʼaas, ka u beet in kʼebanchajal tu táan [Dios]» (Gén. 39:7-9). Letiʼeʼ ku creertik jach tu jaajil yaan Jéeoba. Wa k-creertik jach tu jaajil yaan Dioseʼ, maʼ ken k-beet baʼaloʼob maʼ uts tu tʼaan ken yanakoʼon chéen t-juunal, jeʼex ka k-chaʼant baʼaloʼob kʼaastakoʼ. Yaan k-chʼaʼtuklik k-beetik jeʼex le salmistaoʼ, letiʼeʼ tu yaʼalaj: «Mix baʼal kʼaas [kun] yantal tiʼ in kuxtal tak ichil in jalaʼach naj; mix bikʼin bíin in tsʼáa in paakat utiaʼal in beetik loolob baʼaloʼob» (Sal. 101:2, 3).

Le u controlarkuba máakoʼ ku yáantkoʼon k-kanáant k-puksiʼikʼal

16, 17. 1) Jeʼex u yaʼalik Proverbioseʼ, ¿bix úuchik u lúubul tiʼ baʼax kʼaas «juntúul [táankelem xiʼipal] minaʼan u naʼat»? 2) Jeʼex k-ilik teʼ táan juʼun 26, ¿baʼax talamil jeʼel k-aktáantik kex jeʼel jaypʼéel jaʼab ka yanaktoʼoneʼ?

16 Le u tsʼook modos ku taal tiʼ u yich le kiliʼich muukʼoʼ letiʼ le u controlarkuba máakoʼ. K-kanik k-controlartbaeʼ ku yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-beetik le baʼaxoʼob ku yaʼalik Dios maʼ maʼalobtakoʼ yéetel ku yáantkoʼon k-kanáant k-puksiʼikʼal (Pro. 4:23). Tuukulnakoʼon tiʼ le baʼax ku yaʼalik Proverbios 7:6 tak 23. «Juntúul [táankelem xiʼipal] minaʼan u naʼateʼ» tuʼus tumen juntúul x-káakbach, tumen ka bin «tu tiʼits le pakʼoʼ tu chʼaktaj le bejoʼ ka bin tu tojil u yotoch le koʼoleloʼ». ¿Baʼax beet u bin teʼ bej jeʼeloʼ? Maʼ xaaneʼ chéen taak u yilik baʼax yaniʼ. Bey túunoʼ, táanil tiʼ u tsʼáaik cuentaeʼ, jíiltaʼab u beet junpʼéel baʼax kʼaas «bíin u tojolt u kuxtal».

17 ¿Baʼax unaj u beetik kaʼach utiaʼal maʼ u lúubul tiʼ le baʼax kʼaasoʼ? U beetik kaʼach le baʼax ku yaʼalik le tekstoaʼ: «Mix u saʼatal a wóol tu yoʼolal a bin tu paach» (Pro. 7:25). ¿Baʼax k-kanik tiʼ lelaʼ? Wa k-kʼáat ka nuʼuktaʼak k-kuxtal tumen le kiliʼich muukʼoʼ, unaj k-ilik k-náachtal tiʼ le baʼaxoʼob jeʼel u túuntik k-óoloʼ. Tuláakloʼon jeʼel k-lúubul tiʼ baʼax kʼaas jeʼex le «[táankelem xiʼipal] minaʼan u naʼat[oʼ]». Junpʼéel bixeʼ, letiʼe u kʼeʼekʼexik máak u canaliloʼob le televisionoʼ, wa u sen jeʼekʼabtik máak yaʼabkach paginaʼob tiʼ Internet chéen minaʼan u cuentail. Kex maʼ taaliʼ tiʼ máakeʼ, jeʼel u yilik baʼaloʼob kʼaastakeʼ wa jeʼel tak u suuktal u chaʼantik pornografíaeʼ. U suuktal u chaʼantik máak le baʼaloʼob kʼaastakaʼ jeʼel u beetik u chiʼichnaktal u concienciaeʼ yéetel jeʼel u náachtal tiʼ Dios, ka tak kíimkeʼ (xokaʼak Romailoʼob 8:5-8).

18. ¿Bix jeʼel u kanáantik u puksiʼikʼal juntúul máax meyajtik Dioseʼ, yéetel bix jeʼel u yeʼesik ku controlarkubaeʼ?

18 Wa ku chíikpajal junpʼéel baʼax kʼaas le táan k-chaʼanoʼ maʼ unaj u seguer k-ilkiʼ, baʼaxeʼ unaj k-eʼesik k-controlartikba ken k-xul k-chaʼantik. Jach maʼalob wa k-chʼaʼtukult bix jeʼel k-kanáantikba utiaʼal maʼ k-ilik baʼaloʼob kʼaastakeʼ (Pro. 22:3). Ken k-kanáant maʼ k-chaʼantik baʼaloʼob kʼaastakeʼ k-eʼesik k-controlartikba. Yaan sukuʼunoʼobeʼ ku chʼaʼtuklikoʼob u tsʼáaikoʼob le computadora tu yotochoʼob, tuʼux jeʼel u yilaʼal tumen u maasileʼ. Yaan xaneʼ ku meyajtiʼob Internet wa ku chaʼantikoʼob televisión chéen wa yaan uláakʼ wa máax tu yiknaloʼob. Yanoʼob xaneʼ ku chʼaʼtuklikoʼob maʼ u meyajtiʼob Internet (xokaʼak Mateo 5:27-30). Cada juntúuleʼ unaj u beetik le baʼax ku yilik kʼaʼabéet utiaʼal u kanáantkuba yéetel u familia, utiaʼal u béeytal u adorartikoʼob Jéeoba yéetel junpʼéel «sak puksiʼikʼal», «maʼalob tuukul» yéetel junpʼéel fe «x-maʼ kaʼapʼéel ichil» (1 Tim. 1:5).

19. ¿Baʼax utsil k-kʼamik wa k-chaʼik k-nuʼuktaʼal tumen le kiliʼich muukʼoʼ?

19 Jeʼex tsʼoʼok k-ilkoʼ, le jatsʼuts modos ku taal tiʼ u yich le kiliʼich muukʼoʼ jach ku yáantkoʼon. Le chúukaʼan óolal yéetel le kabal óolaloʼ ku yáantaj utiaʼal ka yanak jeetsʼelil teʼ múuchʼuliloʼ. Le maʼalob bisajbail yéetel le utsil puksiʼikʼaloʼ ku yáantaj utiaʼal ka yanak kiʼimak óolal ichil u yotoch máak. Le fe yéetel le u controlarkuba máakoʼ ku yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-náachtal tiʼ Jéeoba yéetel k-pʼáatal limpioil tu táan. Tsʼoʼoleʼ Galaciailoʼob 6:8, ku yaʼalik: «Wa ku pakʼik [máak] baʼax uts utiaʼal kiliʼich [muukʼeʼ], tiʼ le kiliʼich [muukʼoʼ] bíin u joch kuxtal minaʼan u xuul». Úuchik u kʼubik u kuxtal Jesuseʼ, Jéeobaeʼ yaan u meyajtiʼ u kiliʼich muukʼ utiaʼal u tsʼáaik kuxtal minaʼan u xuul. Baʼaleʼ chéen yaan u tsʼáaik tiʼ le máaxoʼob ku chaʼik u nuʼuktaʼaloʼob tumen u kiliʼich muukʼoʼ.

Koʼoneʼex kʼaʼajsik

• ¿Bix u yáantaj le chúukaʼan óolal yéetel le kabal óolal utiaʼal u yantal jeetsʼelil ichil le múuchʼuliloʼ?

• ¿Baʼax jeʼel u yáantkoʼon k-eʼes le maʼalob bisajbail yéetel le utsil puksiʼikʼal t-otochoʼ?

• ¿Bix u yáantkoʼon le fe yéetel le k-controlartikba utiaʼal k-kanáantik k-puksiʼikʼaloʼ?

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 24]

¿Baʼax jeʼel u páajtal k-beetik utiaʼal maʼ k-baʼateltʼaan yéetel mix máakeʼ?

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 25]

Le familiaʼoboʼ ku bin utsil tiʼob ken u xakʼalxoktoʼob le modos ku taal tiʼ u yich le kiliʼich muukʼoʼ

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 26]

¿Tiʼ baʼax ku kanáantkoʼon le fe yéetel le u controlarkuba máakoʼ?