Skip to content

Skip to table of contents

Kikite 2. Honge

Kikite 2. Honge

Kikite 2. Honge

“‘E ai ha ngaahi honge.”—MAAKE 13:8.

● ‘Oku kumi hūfanga ha tangata ‘i he kolo ko Quaratadji, ‘i Naisa. Ko e kāinga ‘o e tangatá, mo hono fanga tokoua mo e tuofāfine īkí, ne nau toe ha‘u mei he ngaahi feitu‘u kehe ‘o e fonuá ‘i ha feinga ke hao mei he fiekaiá. Neongo ia, ‘oku tokoto toko taha ‘a e tangatá ‘i ha fala ‘i he kelekelé. Ko e hā ‘okú ne toko taha aí? “‘Oku ‘ikai lava ke ne fafanga [hono fāmilí] pea ‘oku ‘ikai lava ke ne sio hangatonu atu kia kinautolu,” ko e fakamatala ia ‘a Sidi, ko e ‘eiki ‘o e koló.

KO E HĀ ‘OKU FAKAHAA‘I ‘I HE NGAAHI MO‘ONI‘I ME‘Á? ‘I māmani lahi, ko e meimei toko 1 ‘i he toko 7 ‘oku ‘ikai te ne ma‘u ha me‘akai fe‘unga ke kai ‘i he ‘aho taki taha. ‘Oku toe kovi ange ‘a e fiká ‘i he faka-Tonga ‘o Sahala ‘i ‘Afiliká, ‘a ia ‘oku vakai ai ki he toko 1 ‘i he toko 3 ‘oku fiekaia ‘i ha vaha‘a taimi lōloa. Ke mahino ange ‘a e fika ko iá, sioloto atu ki ha fāmili ‘oku kau ki ai ha tamai, ko ha fa‘ē, mo ha pēpē. Kapau ‘oku ‘i ai ha me‘akai fe‘unga pē ki he toko ua ‘o kinautolu, ko hai ‘e tuku ke fiekaiá? Ko e tamaí? ko e fa‘eé? ko e pēpeé? Ko e fili eni kuo pau ke fai ‘e he ngaahi fāmili peheé ‘i ha tu‘unga faka‘aho.

KO E HĀ HA FAKAFEPAKI ANGA-MAHENI? ‘Oku ‘omai ‘e he māmaní ‘a e me‘akai lahi ange ki he tokotaha kotoa pē. Ko e ngaahi koloa ‘oku ‘omai ‘e he māmaní ‘oku fiema‘ú pē ke leva‘i lelei ange.

‘OKU ‘UHINGA LELEI ‘A E FAKAFEPAKI KO IÁ? Ko e mo‘oni, ko e kau fāmá ‘oku lava ke nau ‘omai mo ‘ave holo ‘a e me‘akai lahi ange ‘i ha toe taimi ki mu‘a ‘i he hisitōliá. ‘Oku totonu ke malava ‘a e ngaahi pule‘anga fakaetangatá, ‘i ha tu‘unga lelei, ‘o leva‘i ‘a e ma‘u‘anga me‘akai ‘a e māmaní ke solova ai ‘a e palopalema ‘i he fiekaiá. Kae kehe, na‘a mo e hili ‘a e feinga ‘i ha ngaahi hongofulu‘i ta‘u, kuo ‘ikai malava ke nau fai pehē.

KO E HĀ HO‘O FAKAKAUKAÚ? Kuo fakahoko ‘a e Maake 13:8? Neongo ‘a e ngaahi fakalakalaka ‘i he tekinolosiá, ‘oku uesia ‘e he hongé ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i ha tu‘unga fakamāmanilahi?

Ko e ngaahi mofuiké mo e hongé ‘oku fa‘a mu‘omu‘a ia ‘i he ngaahi palopalema ‘oku malanga hake mei ha toe tafa‘aki ‘e taha ‘o e faka‘ilonga ‘o e kuonga fakamuí.

[Fakamatala ‘i he peesi 5]

“Laka hake he vahe tolu ‘e taha ‘o e fānau ‘oku nau mate ‘i he niumōniá, fakalelé mo e ngaahi mahaki kehé na‘e mei lava ke nau hao kapau na‘e ‘ikai te nau fasimanava.”—ANN M. VENEMAN, TALĒKITA PULE KI MU‘A ‘O E PA‘ANGA TOKONI ‘A E UN KI HE FĀNAÚ.

[Credit Line ki he Fakatātā ‘i he peesi 5]

© Paul Lowe/Panos Pictures