Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

2. Oge

2. Oge

2. Oge

“Ka isi ne . . . oge.”—MALEKO 13:8.

● E faka‵lafi atu eiloa se tagata ki te fa‵kai o Quaratadji, Niger. E olo atu foki a kāiga o te tagata mai se fa‵kai foliki o te fenua ko te mea ke ‵tele keatea latou mai te fia‵kai. Kae e moe tokotasi eiloa te tagata tenā i luga i se papa. Kaia e nofo tokotasi ei a ia? “E se mafai ne ia o fagai [tena kāiga] kae e se manako eiloa ke kilo atu a ia ki a latou,” ko fakamatalaga a Sidi, te Aliki o te fa‵kai.

SE A TE MEA E FAKAASI MAI I MANATU ‵TONU KONEI? I te lalolagi kātoa, kāti e nofo ki se tokotasi mai te tokofitu o tino e se lava i meakai i aso takitasi. Kae masei atu i nisi kogā koga i te feitu ki saute o Sahara i Afelika, telā e nofo ki se tokotasi mai te tokotolu o tino e se lava i meakai mō se vaitaimi leva. Kafai e ‵kilo tatou ki te aofaki tenei, e fakaataata eiloa ne tatou se kāiga telā e aofia i ei se tamana, se mātua, mo se pepe. Kafai e lava fua se tokolua i meakai, ko oi la ka mate i te fiakai? Ko te tamana? te mātua? me ko te pepe? Tenei eiloa te filifiliga e ‵tau o fai ne vaegā kāiga penei i aso takitasi.

SE A TE MANATU MASANI? E lava kae ‵toe a mea‵kai kolā e maua ne tino katoa i te lalolagi nei. E ‵tau eiloa o fakaaoga faka‵lei a mea kolā e maua ne tatou i te lalolagi nei.

E MATA, KOI AOGA EILOA TE MANATU TENĀ? E tonu, e mafai o fakasoa mai ne tino fai fatoaga a meakai e uke i lō aso mua. Kafai e mafai, e ‵tau o fakateletele faka‵lei ne malo o tagata a koga kolā e maua i ei a meakai ke faka‵lei aka ei te fakalavelave e uiga ki te fia‵kai. Kae faitalia eiloa a taumafaiga ne fai i te fia sefulu o tausaga, e seki taunu eiloa olotou taumafaiga.

NE A OU MAFAUFAUGA? E mata, ko oti ne fakataunu a pati i te Maleko 13:8? Faitalia te uke o poto ‵fou, e mata e pokotia eiloa a tino katoa i te sē lava o meakai i se auala lasi ‵ki?

E fakamāfua aka ne mafuie mo oge a fakalavelave kolā e ‵sae aka mai te suā vaega o te fakailoga o aso fakaoti.

[Manatu tāua i te itulau e 5]

“E sili atu i te tasi-vae-tolu o tama‵liki kolā e ‵mate mai te niumonia, ‵sana mo nisi famai aka kolā ne mafai fua o ‵sao i ei moi fai e lava a mea‵kai.”—ANN M. VENEMAN, TE PULE MUA O TE UN CHILDREN’S FUND.

[Ata i te itulau e 5]

© Paul Lowe/Panos Pictures