Fakakikite 5. Te Maumauʼi ʼo Te Kele
Fakakikite 5. Te Maumauʼi ʼo Te Kele
“[Ko te ʼAtua ʼe ina] maumauʼi [anai] ia nātou ʼaē ʼe natou maumauʼi te kele.”—FAKAHA 11:18.
● ʼI te kolo ʼo Niselia ko Kpor, ko te gāue ʼa te tagata ko Pirri ʼe ko te fai ʼo te vino ʼaki te ʼu fuʼu pālema. Neʼe maumau kātoa tana gāueʼaga ʼi te temi ʼaē neʼe huaʼi ai te ʼu tuʼuga lite lolo ki te vaitafe ʼo te Delta ʼo Niselia. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼE mamate tamatou ʼu ika, ʼe mahaki tomatou kili, ʼe ʼulihi tomatou ʼu kauvai. ʼE mole kei ʼi ai haksu meʼa moʼo ʼoku taupau maʼuli.”
KOTEĀ ʼAĒ ʼE HĀ ʼAKI MAI ʼI TE ʼU MEʼA ʼAĒ ʼE HOKO? ʼE ʼui e ʼihi hahaʼi popoto, ko tane ʼotaʼota e 6 vaelua ʼe liʼaki ki te ʼu tai ʼo te mālamanei ʼi te taʼu fuli. ʼI te ʼu ʼotaʼota ʼaia, ʼe fakafuafua ko te vaelua ʼo te ʼu ʼotaʼota ʼe ko te ʼu palasitike, ʼaē ʼe hoki hili anai taʼu e teau tupu pea hoki popo ai leva. ʼO mole gata pē ki te ʼulihi ʼaē e te tagata ia te kele, kae ʼe ina toe maumauʼi ʼaupitō mo te ʼu lelei ʼaē ʼo te kele. ʼE hā ʼi te ʼu sivi ʼaē neʼe fai, ʼe ʼaoga ki te kele he taʼu kātoa pea mo māhina e nima ke ina toe fakatupu te ʼu meʼa ʼaē neʼe maumauʼi e te tagata lolotoga te taʼu kātoa. ʼE ʼui fēnei ʼi te ʼalatike ʼo te nusipepa Ositalalia (Sydney Morning Herald): “Kapau ʼe hoko atu te fakahahaʼi ʼo te kele pea mo te maumau ʼaē ʼe fakahoko e te tagata, pea ʼe tonu anai ʼi te taʼu 2035 ke ʼi ai he ʼu Kele e lua.”
KOTEĀ TE ʼU PALALAU FAKAFEAGAI ʼE FAI MĀHANI E TE HAHAʼI? ʼE lahi ʼaupitō te poto ʼo te tagata pea ʼe feala ke ina maʼu he ʼu puleʼaki moʼo fakatokatoka te ʼu fihifihia. ʼE tou lava pulihi pē ia te ʼu fihifihia ʼaia pea mo haofaki te kele.
ʼE MOʼONI KOA TE ʼU PALALAU FAKAFEAGAI ʼAIA? Tokolahi te hahaʼi pea mo te ʼu kūtuga gāue kinakina, neʼe natou fai te ʼu fakatokaga ʼo ʼuhiga mo te ʼu fihifihia ʼaē ʼe hoko ki te kele. Kae kua ʼāsili age ia te ʼulihi ʼo te kele.
KOTEĀ TAKOTOU MANATU? Ohagē pē ko tana fakapapau mai, ʼe kua tonu koa ki te ʼAtua ke ina fakagata te ʼulihi ʼo te kele pea ke ina haofaki totatou kele naʼa maumau kovi age ʼosi?
ʼO hilifaki ki te ʼu fakakikite e nima ʼaē kua tou ʼosi talanoa kiai, ʼe fakakikite ʼi te Tohi-Tapu te ʼu fetogi lelei ʼe hoko ʼi te ʼu ʼaho fakamuli. Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki e tahi ʼi te ono fakakikite.
[Fakamatala ʼo te pāsina 8]
“ ʼE hagē kiā au neʼe au maʼuli ʼi he palatiso ʼe kua liliu ko he foʼi tuka ʼotaʼota.”—ERIN TAMBER, ʼE NOFO ʼI TE FAʼAHI TAI ʼO TE GOLFE, ʼO ʼUHIGA MO TE ʼU FUA KOVI ʼO TE HUAʼI ʼO TE LOLO KI TE GOLFE DU MEXIQUE ʼI TE 2010.
[Talanoa ʼo te pāsina 8]
ʼE Ko Te Hala Koa ʼa Te ʼAtua?
Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe fakakikite ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼu ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼaē ʼe tou sio kiai iā ʼaho nei, ʼe ko te hala koa ʼa te ʼAtua ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe lolotoga hoko nei? ʼE ko te ʼAtua koa ʼaē ʼe ina fakamamahiʼi tātou? ʼE feala ke kotou maʼu he ʼu tali lelei ki te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi te kāpite 11 ʼo te tohi Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu? neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
[Haʼuʼaga ʼo te pāsina 8]
U.S. Coast Guard photo