Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Te Silafia?

E Te Silafia?

E Te Silafia?

O le ā ua faamaonia e faamaufaailoga ʻele anamua e faatatau i igoa o loo taʻua i le Tusi Paia?

▪ I taimi anamua, sa faaaogā faamaufaailoga e pei o se saini e faamaonia ai ni tusitusiga tāua. Pe a uma ona tusia na tusitusiga, ona tāʻai lea ma nonoa i se manoa, ma tuu i ai se fasi ʻele e leʻi malō, ona lolomi lea i se faamaufaailoga. O nei faamaufaailoga sa faaaogā e sainia, molimauina, ma faamaonia ai tusi tāua.

I nisi taimi, sa faia faailoga i mama ma avea o ni mea tāua. (Kenese 38:18; Eseta 8:8; Ieremia 32:44) E masani ona tuu i ai le igoa o lē e ana le faailoga, lona tulaga, ma le igoa o lona tamā.

E faitau selau faamaufaailoga ua maua e tagata suʻesuʻe, ma o loo iai i nisi o na faamaufaailoga igoa o tagata o le Tusi Paia. O se faataʻitaʻiga, na maua e tagata e suʻesuʻea toega o mea anamua ni faamaufaailoga, e fai mai o faamaufaailoga a tupu e toʻalua o Iutaia. O loo taʻua i le tasi faamaufaailoga: “E ana e Aasa [le atalii o] Iotama, le tupu o Iuta.” Ae i isi faamaufaailoga, e faapea: “E ana e Esekia [le atalii o] Aasa, le tupu o Iuta.” (2 Tupu 16:1, 20) O le ogatotonu o le senituri lona valu T.L.M., na avea ai Aasa ma Esekia ma tupu.

Ua uma ona iloiloina e tagata suʻesuʻe nisi o faamaufaailoga, lea e fai mai o faamaufaailoga a nisi o tagata o taimi o le Tusi Paia. O nisi o i latou o loo taʻua i tusitusiga a Ieremia, o Paruka (le failautusi a Ieremia), Kimaria (“le atalii o Safana”), Ieramaelu (“le atalii o le tupu”), Iukali (“le atalii o Selemia”), ma Seraia (le uso o Paruka).—Ieremia 32:12; 36:4, 10, 26; 38:1; 51:59.

O faapefea ona faaeseese mai taimi o le aso i le Tusi Paia?

O loo taʻua i Tusitusiga Paia Eperu faaupuga nei, “taeao,” “aoauli,” “tutonu o le lā,” ma le “afiafi.” (Kenese 24:11; Teuteronome 28:29; 1 Tupu 18:26) Na vaevaeina e tagata Eperu anamua le pō i leoleoga e tolu e taʻi fā itula, ae mulimuli ane faaaogā le vaevaega faa-­Eleni ma Roma, e taʻi fā leoleoga. E foliga mai o le faiga lea o loo faatatau i ai le tala a Iesu: “Ia faaauau ona mataala, auā tou te lē iloa pe e sau afea le matai o le aiga, po o le afiafipō, po o le vaeluapō, po o le vivini o moa po o le taeaopō.” (Mareko 13:35) O le leoleoga o loo taʻua o le “afiafipō,” e mai i le goto o le lā e oo i le 9:00 i le pō. O le leoleoga e sosoo ai, e muta i le vae­luapō, ma o le leoleoga lona tolu, e muta i le “vivini o moa,” po o le tolu i le vaveao. O le leoleoga mulimuli, e muta i le oso aʻe o le lā. Na savalia e Iesu le Sami o Kalilaia i le “leoleoga lona fā o le pō.”​—Mataio 14:23-26.

I Tusitusiga Paia Eleni, e faatatau le faaupuga “itula” i le itula e tasi o le ao, mai i le oso aʻe o le lā seʻia oo ina goto. (Ioane 11:9) O se faataʻitaʻiga, e tusa ma le tau o le tausaga i Isaraelu, e eseese taimi e goto ai le lā ma toe oso aʻe. O lea la, e lē o taʻu patino mai ai se taimi tonu na tupu ai se mea ae ua faaupu faapea, “pe tusa o le itula e ono.”​—Galuega 10:9.

[Ata i le itulau 15]

Faamaufaailoga ʻele o loo iai igoa o Esekia ma Aasa (i luma) ma Atonu o Paruka (i tua)

[Ē Ana le Ata]

I Tua: Courtesy of Israel Museum, Jerusalem

I Luma: www.BibleLandPictures.com/​Alamy

[Ata i le itulau 15]

Mea e iloa ai le Taimi o le aso, i Vaitaimi o Roma (27 T.L.M.–476 T.A.)

[Ē Ana le Ata]

© Gerard Degeorge/​The Bridgeman Art Library International