Go na content

Go na table of contents

A libi na ini Bijbel ten—Moni

A libi na ini Bijbel ten—Moni

A libi na ini Bijbel ten—Moni

„A go sidon pe a ben kan si den monikisi èn a ben luku fa den sma ben e poti moni na ini den monikisi; wan lo gudu sma ben e poti furu moni na ini. Ma wan pôti uma di lasi en masra na ini dede, kon drape èn a poti tu sensi di no ben warti furu.”​—MARKUS 12:41, 42.

NOFO TRON Bijbel e taki fu moni. Fu eksempre, soleki fa skrifi na ini den Evangelietori, dan Yesus ben gebroiki difrenti sortu sensi fu leri sma prenspari gronprakseri. Nanga na eksempre fu na uma di ben gi „tu sensi” soleki fa skrifi na ini a tekst na tapusei, Yesus ben wani leri sma wan sani. Na wan tra okasi, a ben sori go na wan sensi di sma ben sabi leki wan denari, fu yepi den bakaman fu en fu frustan fa den musu si den tirimakti. *​—Mateyus 22:17-21.

Fu san ede sma ben meki moni? Fa sma na ini Bijbel ten ben meki moni? Fa den ben e gebroiki en? Èn san wi kan leri fu Bijbel te a abi fu du nanga a fasi fa wi musu si moni?

A fasi fa sma ben e du bisnis

Fosi sma ben meki moni, dan den ben e du bisnis fu di den ben kenki wan sani di den ben abi, gi wan tra sani di ben warti a srefi. Boiti dati, te wan sma ben du wan wroko gi wan trawan, dan a trawan ben du wan wroko gi en baka leki pai. Ma a no ben makriki ala ten fu du bisnis na a fasi disi. Te tu sma ben du wan bisnis, dan a wan ben musu wani den sani di a trawan ben gi. Boiti dati, a ben muilek gi bisnisman fu syow nanga hebi sani soleki saka aleisi, noso fu sorgu gi meti di den ben e gebroiki leki pai.

Te fu kaba, bisnisman ben kon si taki den ben musu kon nanga wan moro makriki fasi fu bai èn seri sani. A lusu ben kon, di den bigin gebroiki sani soleki gowtu, solfru, nanga kopro. Na tapu a prenki na ondrosei, yu kan si fa wan bisnisman e gebroiki pisi gowtu, solfru, nanga kopro èn moimoi sani di meki fu dati, fu bai wan sani noso fu pai gi wan wroko. Sma ben e wegi den sani dati bun na tapu soifri wegi fosi den du bisnis. Fu eksempre, di Abraham ben bai wan pisi gron fu beri en lobi wefi Sara, dan a ben wegi a solfru di a ben musu pai.​—Genesis 23:14-16.

Na a ten di Yehovah ben gi den Israelsma a Wet, dan gridi bisnisman ben gebroiki wegi nanga wegiston di no ben soifri èn na so den ben bedrigi den klanti. Yehovah Gado no lobi en kwetikweti te sma e bedrigi trawan. Fu dati ede a ben taigi den bisnisman fu Israel: „Den wegi nanga den wegiston fu unu musu de soifri. Den wrokosani di unu e gebroiki fu wegi sani noso fu marki sani, musu de soifri” (Lefitikus 19:36; Odo 11:1). Den sma na ini a ten disi di e seri sani musu hori na prakseri taki a fasi fa Yehovah e denki fu sma di gridi èn di e bedrigi trawan, no kenki.​—Maleaki 3:6; 1 Korentesma 6:9, 10.

A fasi fa sma ben e meki sensi fositen

Soleki fa a sori, dan den fosi sensi di sma ben meki ben de na ini Lidia (now a de Torkukondre), na a pisi ten bifo a yari 700 bifo Krestes. Smeti na ini difrenti kondre ben bigin meki bun furu sensi èn sma na ini den kondre di kari na ini Bijbel bigin gebroiki den sensi dati.

Fa den ben meki den sensi? Sma ben meki sensi fu difrenti metaal soleki gowtu, solfru noso kopro. Wan smeti ben e puru metaal di ben smèlter na ini wan onfu (1) èn a ben kanti en go na ini wan mal. Na so a ben meki lontu pisi metaal pe noti ben de na tapu (2). Dan a ben e poti den lontu pisi metaal dati na mindri tu pisi isri pe wan marki noso wan prenki ben kerfu na tapu (3). Baka dati, a ben naki nanga wan amra na tapu a pisi isri so taki a prenki ben kon na tapu a lontu pisi metaal (4). Fu di den ben du a sani disi esi, meki nofo tron a prenki no ben de soifri na mindrisei fu a sensi. Den smeti ben seti den difrenti sensi, èn den ben wegi den fu de seiker taki den ben abi a srefi waarde. Efu a ben de fanowdu, dan den ben koti pikinso fu a metaal puru (5).

Sma di ben kenki moni, sma di ben teki belasting-moni, nanga bangiman

Na ini a fosi yarihondro, sma ben e gebroiki sensi fu difrenti kondre na ini Palestina. Fu eksempre, sma di ben komoto fu tra presi kon na a tempel na ini Yerusalem, ben tyari sensi fu tra kondre kon nanga den. Ma den sma di ben wroko na ini a tempel ben e teki belasting-moni fu a tempel soso te sma ben pai nanga spesrutu sortu sensi. Sma di ben kenki moni ben du a bisnis fu den na ini a tempel. Nofo tron den ben aksi bun furu moni fu kenki den sensi fu tra kondre na ini sensi di sma ben kan gebroiki na ini a tempel. Yesus ben krutu den gridi man disi. Fu san ede? Fu di den ben meki na oso fu Yehovah tron ’wan presi pe sma e kon fu bai noso fu seri sani’ èn „wan presi pe fufuruman e tan”.​—Yohanes 2:13-16; Mateyus 21:12, 13.

Sma fu Palestina ben musu pai tra sortu belasting tu na lanti. Wan fu den ben de a „belasting moni” noso edemoni di den gensman fu Yesus ben aksi en efu a fiti fu pai dati (Mateyus 22:17). Tra belasting di sma ben musu pai, na te den ben waka son pasi èn te den ben tyari sani kon na ini a kondre noso te den ben seni sani go na tra kondre. Den man na ini Palestina, di ben piki belasting-moni gi lanti, ben gwenti fu bedrigi sma, èn a pipel ben teige den (Markus 2:16). Den man di ben piki belasting-moni ben kon abi furu moni fu di den ben meki sma pai moro furu èn na a moni dati den ben hori gi densrefi. Ma son man di ben piki belasting-moni, soleki Sakeyus, ben gi yesi na a boskopu fu Yesus èn a no ben e bedrigi sma moro (Lukas 19:1-10). Iniwan sma na ini a ten disi di wani waka baka Krestes, musu du ala sani na wan opregti fasi tu, sosrefi te den e du bisnis.​—Hebrewsma 13:18.

Wan tra grupu sma di ben wroko nanga moni, ben de den bangiman. Boiti taki den ben kenki moni fu tra kondre, den ben abi wan sistema di ben meki taki sma ben kan kibri den moni na den, den ben leni moni na sma, èn den ben pai rente na den sma di ben poti moni na den. Yesus ben taki fu den bangiman disi na ini na agersitori fu den srafu di ben kisi moni fu go du bisnis.​—Mateyus 25:26, 27.

Abi wan yoisti denki fu moni

Na ini furu kondre na ini a ten disi, sma musu wroko gi moni fu man bai den sani di den abi fanowdu. A sani di Gado ben meki Kownu Salomo skrifi hondrohondro yari pasa, tru te now ete. A ben skrifi: „Moni e kibri sma.” Ma Salomo ben taki tu dati koni bun moro moni, fu di „a e hori a sma na libi” (Preikiman 7:12). A koni dati de fu feni na ini Bijbel.

Yesus ben yepi den bakaman fu en fu si moni na wan yoisti fasi, di a ben taki: „Srefi te wan sma abi furu gudu, toku den sani di a abi no kan gi en libi” (Lukas 12:15). Neleki den disipel fu Yesus na ini a fosi yarihondro, na so wi e sori taki wi koni te wi e gebroiki moni na wan yoisti fasi, te wi no e bedrigi trawan, èn te wi e luku bun taki wi no e kon lobi moni.​—1 Timoteyus 6:9, 10.

[Futuwortu]

[Faki/​Prenki na tapu bladzijde 26]

 Den difrenti sensi di sma ben e gebroiki

● Wan fu den moro pikin sensi di sma ben e gebroiki na ini a fosi yarihondro na ini Palestina, ben de a kopro lepton. Wan wrokoman ben wroko tu lepton na ini 15 miniti nomo. A kan de so taki na uma di lasi en masra na ini dede ben poti tu lepton na ini a monikisi fu a tempel.​—Markus 12:42.

● A solfru drakmo ben de wan sensi fu den Grikisma, èn wan sma ben musu wroko pikinmoro wan heri dei fu kisi a moni dati leki pai (Lukas 15:8, 9). Ala Dyu mansma ben musu pai tu drakmo ibri yari leki belasting na a tempel.​—Mateyus 17:24.

● A solfru denari ben de wan sensi fu den Romesma, di ben abi a prenki fu Caesar na tapu. Fu dati ede a ben fiti taki ibri Dyu mansma pai dati leki „lantimoni” na a ten di den Romesma ben e tiri (Romesma 13:7). Wan wrokobasi ben e pai wan wrokoman wán denari te a ben wroko 12 yuru.​—Mateyus 20:2-14.

● Sma ben meki wan soifri solfru sikkel na ini a foto Tirus èn sma na ini Palestina ben gebroiki dati na a ten di Yesus ben de na grontapu. Den 30 „pisi solfru moni” di den edeman fu den priester ben pai Yudas Iskariot fu tori Yesus, ben kan de den sikkel fu Tirus.​—Mateyus 26:14-16.

Wan tu sensi soleki fa den de trutru