Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Kwena Maber Pi Lucan

Kwena Maber Pi Lucan

Kwena Maber Pi Lucan

LOK PA LUBANGA niangowa ni: “Jo ma piny obwoyogi pe gibiwekogi ata kare ducu .” (Jabuli 9:18) Baibul bene loko i kom lacwecwa ni: “In iyabo cingi, ci imiyo gin makwo ducu giyeng.” (Jabuli 145:16) Gen man ma kicoyo i Baibul-li pe obedo lek mamwa. Lubanga Won Twer Ducu twero miyo jami ma mitte me giko can. Lucan gimito gin ango?

Dano mo ma okwano lok kom lonyo me Afrika, owacci pore pi lobbe ma lucan me bedo ki “luloc aconya ento nongo gin lukica.” Man te lokke ni giko can mito ngat mo ma tye ki twero me timo alokaloka kun tiyo ki kica. Waromo medone ni laloc ma romo giko can pi jo ducu myero obed laloc ma loyo lobo lung, pien can mukato kare-ni obino pien lobbe mukene tye ki jami makato luwotgi. Medo i kom meno, laloc ma romo giko can myero obed ngat mo ma tye ki kero me kwanyo gin ma kelo can​—miti marac ma watye kwede. Laloc man mupore-ni kiromo nongone kikwene?

Lubanga ocwalo Yecu wek okel kwena maber bot lucan. I kare ma Yecu oa malo me kwano tic ma Lubanga omiye, en owacci: “Cwiny pa [Jehovah] tye i koma, pien dong owira woko ki moo wek atit lok me kwena maber bot lucan.”​—Luka 4:16-18.

Kwena Maber-ri obedo gin ango?

Lubanga ocimo Yecu me bedo Kabaka. Man tye kwena maber atika. En tye Laloc mupore me giko can pien (1) en biloyo dano ducu dok tye kitwero me tiyo ticce; (2) en konyo lucan ki cwiny me kica dok pwonyo lulub kore me paro pigi; ki dong (3) en romo jwayo gin ma kelo can, miti marac ma walako me cobo mitiwa kekenwa. Kong dong wanenu jami adek ma kwena maber-ri kwako.

1. Twero ma Yecu tye kwede me loyo rok ducu Lok pa Lubanga loko i kom Yecu ni: “Gitingo loc ducu gimiyo i cinge . . . wek lwak me rok ducu ki rok ducu, ki jo ma loko leb mapat pat-gu ducu, gubed luticce.” (Daniel 7:14) Tika iromo tamo pi ber pa bedo ki gamente acel keken ma loyo dano ducu? Lweny ki tele pi lonyo ma Lubanga ocweyo i lobo-ni dong bibedo pe matwal. Dano ducu gibinongo adwogi maber marom aroma. Yecu kikome bene owaco ni ebibedo Laloc me lobo ma tye ki twero me tic. En owaco ni: “Twero ducu ma i wi polo ki i lobo dong gityeko miyo woko bota.”​—Matayo 28:18.

2. Kica ma Yecu tye kwede i kom lucan I kare me ticce me pwony lung, Yecu okonyo lucan ki cwiny me kica. Me laporre, dako mo ma olanyo limme ducu bot ludaktari ogudo dog bongo pa Yecu, kun tye ki gen ni ebicang. En odeno can pien remo omol ki i kome pi mwaka 12 dok onongo tye ma goro adada. Ite Cik, en onongo weko ngat mo keken ma ogude pe bedo leng. Ento kica omako Yecu i kome. En owaco ni: “Nyara, niyeni ocangi; wot ki kuc, twoni dong otyeko cang matwal.”​—Marako 5:25-34.

Pwony pa Yecu tye ki teko me loko kit dano wek gin bene gukony dano ki cwiny me kica. Me laporre, tam kong i kom lagam ma Yecu omiyo i kare ma laco mo openye kit me yomo cwiny Lubanga. Laco-ni onongo ngeyo ni omyero wamar luwotwa, ento en openyo Yecu ni: “Lawota anga?”

Yecu odok i lapeny meno kun miyo lapor ma ngene adada i kom laco mo mua ki i Jerucalem cito i Jeriko, ma kipwode kun kiweke ma dong “cok to.” Lalamdog mo ma bene onongo tye ka lubo yo meno, ka onene, ci obarre okato ki i ngete. Lalevi mo bene otimo kit meno. “Ento Lacamaria mo ma onongo bene tye ka wot i yo-nu, oo ka ma en tye iye. Ka onene, kica omake i kome.” En odunyo wang ret pa laco-ni maleng, otere i ot welo, oculo ngat ma gwoko ot welo wek ogwok laco ma kome ki ret-ti. Yecu openye ni “Anga . . . ma itamo ni obedo lawot dano-nu ma orwatte ki luyak-ki?” Laco ma openye ni ogamo ni “Ngat ma otime kica-ni.” Yecu odok iye ni: “In bene cit, icitim kit meno.”​—Luka 10:25-37.

Jo ma gidoko Lucaden pa Jehovah gikwano matut kodi pwony man pa Yecu-ni ci giloko kitgi me cako konyo jo ma gimito kony. Me laporre, dako mo me lobo Latvia ocoyo kit ma onongo kome lit kwede i bukke me Women in Soviet Prisons i kare ma en tye i kema me Potma i mwaka 1960 ki wiye. “I kare ma koma lit [Lucaden] gubedo ka gwoka maber adada. Onongo atamo ni pe abinongo gwok maber makato man.” En omedo ni: “Lucaden pa Jehovah gineno ni obedo ticgi me konyo ngat mo keken, labongo paro pi dinine nyo rok ma mege.”

I kare ma can cente oweko Lucaden pa Jehovah mogo i Ancón, i lobo Ecuador, labongo tic, Lucaden luwotgi gumoko tamgi me yenyo yo me tiyo cente wek ki raa me konyogi; gitedo cam ci gicato bot lumak rec ma gidwogo ki ka mako rec i dyewor (cal tung lacuc). Dano ducu ma i kacokke gunote kacel, wa lutino. Gicako tedo cawa abiro me dyewor wek ka yeya obino cawa apar me dyewor nongo cam dong tye atera. Cente ma Lucaden magi gunongo kipoko ma lubbe ki peko pa ngat acel acel.

Jami magi mutimme-ni ginyuto kit ma lanen pa Yecu kacel ki pwony ma mege gitye ki teko me loko kit dano wek gukony jo ma gimito kony.

3. Teko ma Yecu tye kwede me loko kwo pa dano Miti marac ma walako me cobo mitiwa kekenwa tye gin ma wan ducu wangeyo dok waye. Baibul lwongo ni “bal.” Kadi wa lakwena Paulo bene ocoyo ni: “Mumiyo dong onen bota macalo cik ni, ka amito tiyo gin ma atir, ci gin marac nyiko cok kweda.” En omedo ni: “Anga ma bilara ki i kom man ma to woko-ni? Apwoyo Lubanga pi Yecu Kricito Rwotwa.” (Jo Roma 7:21-25) Kany, Paulo oloko i kom kit ma Lubanga, pi Yecu, laro kwede luworo me ada ki i miti me bal ma gulako alaka, ma acel obedo cwiny me wanya ma okelo can. Man mono bitimme nining?

Jon Labatija onyuto Yecu bot jo ma onongo gitye ni: “Nen Latin romo pa Lubanga ma kwanyo bal me lobo!” (Jon 1:29) Cokcok-ki lobo ducu bipong ki jo ma dong gipe ki bal ma gulako, ma man bene kwako jwayo cwiny me wanya woko. (Icaya 11:9) I kare meno Yecu nongo dong okwanyo gin ma kelo can woko.

Pud dong tye me yomcwiny me tamo pi kare ma nongo dano ducu gitye ki jami ma gimito! Lok pa Lubanga wacci: “Ngat acel acel bibedo i te olokke ki i te odurone, pe tye ngat mo ma bimiyo gibedo lwor; pien dog Rwot me mony dong otuco.” (Mika 4:4) Lok magi pud dong tito mamwonya atika kare ma dano ducu gibinongo yomcwiny i ticgi, ber bedo, ki kare muromo me nongo mit pa kwo i lobo ma can pe iye, magi ducu kelo pak bot Jehovah.