Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Anafea na Tusia ai le Tusi Paia?

O Anafea na Tusia ai le Tusi Paia?

O Anafea na Tusia ai le Tusi Paia?

E uiga ese lava le Tusi Paia, auā e silia ma le tolu piliona tagata e manatu i ai o se tusi e paia. Ua taʻua o le tusi e sili ona alumia, ma e tusa ma le 6,000,000,000 kopi ua lomia (a lē o le Tusi Paia atoa po o se vaega) i le silia ma le 2,400 gagana.

E UI o le Tusi Paia o se tusi e sili ona faitauina e tagata, ae e eseese manatu i le taimi na tusia ai, aemaise lava le Tusi Paia Eperu po o le Feagaiga Tuai. Atonu na e faitau i ai i nisi o nei manatu i lomiga, pe matamata ai foʻi i se polokalame i le televise. O loo taʻua i lalo manatu o nisi i aso nei.

“Na tele ina tusia tusi o le Tusi Paia mai le senituri lona valu e oo i le senituri lona ono T.L.M, pe mai i aso o le perofeta o Isaia e oo i aso o Ieremia.”

“E lua selau tausaga o talitonu tagata popoto o le Tusi Paia, na tele ina tusia ma teuteuina tusitusiga Eperu i vaitaimi o pulega a Peresia ma Eleni (i le senituri lona lima e oo i le senituri lona lua T.L.M.).

“O tusi uma o le Tusi Paia Eperu o loo iai i le taimi nei, na tusia i le vaitaimi o pulega a Eleni (e leʻi leva tele, pe tusa o le senituri lona lua [T.L.M.]).”

E tusa o nei manatu eseese, o le ā le manatu e ao ona iai i se Kerisiano o lē e talitonu “o Tusitusiga Paia uma e mai i le agaga o le Atua”? (2 Timoteo 3:16) E maua le tali i le iloiloina o manatu o tagata ma le mea o loo i le Tusi Paia.

Faamaoniga Mai i le Tusi Paia

O loo iai i le Tusi Paia Eperu le tele o faamaumauga i taimi na tusia ai mea o loo i le Tusi Paia. Ua faaalia mai ai, na tusia uluaʻi tusi i le tusa ma le 3,500 tausaga ua mavae i taimi o Mose ma Iosua. * A o faagasolo le senituri 11 T.L.M, na tusia ai foʻi isi tusitusiga faaopoopo e Samuelu, Tavita, Solomona ma isi. Na tusia tusi o talafaasolopito, solo, ma tusi faavaloaga, i se vaitaimi o le senituri lona iva agaʻi i le senituri lona lima T.L.M.

Ua maua kopi po o ni vaega o nei tusi o le Tusi Paia mai i Tusi Tāʻai o le Sami Mate, seʻi vaganā ai le tusi o Eseta. Ua faamaonia mai suʻesuʻega o mea anamua ma tusilima i tusi tāʻai anamua, na kopiina na tusi tāʻai e aupito i tuai, i le tusa ma le 200 T.L.M.

Tala a le ʻAufaitio

O se māfuaaga autū o le fesiligia o taimi o loo taʻua i le Tusi Paia na tusia ai ia tusi, ona e lē talitonu tagata, o le Tusi Paia e mai i le agaga o le Atua. Na taʻua e le polofesa o Walter C. Kaiser, Jr. i lana tusi e faatatau i tusi o le Feagaiga Tuai: “E lē talitonuina le Tusi Paia ona e faapea e mai i le Atua, ma o loo taʻua ai vavega ma Ana mea na fai.” E manatu tagata popoto, e tatau ona tutusa le iloiloina o le Tusi Paia ma isi tusi.

Na faaaogā aʻoaʻoga o le evolusione a se alii lauiloa e igoa iā Darwin, e faamatala ai le amataga o lotu, i le tapuaʻia o mea i le natura, o mea e leai ni ola ma faasolo atu ai i le tele o atua, ma faaiʻu ai i le tapuaʻia o le atua e toʻatasi. O lea ua manatu ai nisi, e leʻi leva ona tusia tusi muamua o le Tusi Paia, ona o loo faamatala ai le tapuaʻia o se atua e toʻatasi.

E lē tasi se itu ua faitioina ai le Tusi Paia. O se faaaʻoaʻoga, i se lomifefiloi e leʻi leva ona lomia o le Feagaiga Tuai, o loo faitioina ai le Tusi Paia i le auala o loo faaupu ai, le moni o lona talafaasolopito, le fesootaʻiga o tala o iai ma talitonuga masani, ma isi mea faapena.

E eseese foʻi manatu o tagata popoto e tusa o le auala e faamautinoa ai le leva o tusi o le Tusi Paia, ae e ioe le toʻatele i le auala a le polofesa o R. E. Friedman. Na taʻua e ia: “E faitau selau tausaga na tusia ai e tusitala anamua solo ma tusitusiga ma tulafono. O tusitusiga uma na, na aoina mai ai faamatalaga e nisi na tusia tusi o le Tusi Paia.”

O loo talanoaina na manatu ma isi tusitusiga e faitioina ai le Tusi Paia i le tusi Faith, Tradition, and History. O se mea mataʻina ua iloa mai ai: “O nei tagata popoto uma, e lē faatuatuaina Tusitusiga Paia, peitaʻi e faatāua e le tagata ona lava manatu, ae faitio i manatu o isi.”

Lagolagoina Taimi ua Taʻua i le Tusi Paia

Na tusia uluaʻi tusi o le Tusi Paia i mea e faigofie ona pala. O lea la, e lē faatalitalia e toe maua uluaʻi tusitusiga, ma uluaʻi kopi o tusitusiga mai i taimi o Mose, Iosua, Samuelu, ma Tavita. Peitaʻi, ona o le suʻesuʻeina o faamaoniga mai i talafaasolopito, e tatou te talitonuina ai vaitaimi o loo taʻua i le Tusi Paia, ma o le manatu na o isi tagata popoto ma ē suʻesuʻeina toega o mea i le eleele. O le ā ua iloa mai ai i nei faamaoniga? Seʻi vaai i ni faaaʻoaʻoga.

Pe na iai ni tusitusiga i le 3,500 tausaga ua mavae i Palesitina anamua, i taimi o Mose ma Iosua e pei ona taʻua i le Tusi Paia? Na faia i Mesopotamia ma Aikupito anamua tusitusiga o talafaasolopito, lotu, tulafono ma talafatu. Pe na faia ni tusitusiga a Mose ma isi tagata Isaraelu? O loo taʻua i se lomifefiloi o le Feagaiga Tuai: “O le mea moni, na iai lomiga i Kanana i le tusa o le 1550 e oo i le 1200 T.L.M.” Na taʻua atili: “Talu ai sa faia tusitusiga i na vaitaimi, e leai la se māfuaaga e faapea ai e leʻi tusia e Mose, po o isi tusitala o le Tusi Paia a latou tusi.”​—Esoto 17:14; 24:4; 34:27, 28; Numera 33:2; Teuteronome 31:24.

Pe na faaaogā e tusitala o le Tusi Paia tusi anamua? Ioe, sa taʻua e nisi o tusitala ni “tusi,” atonu o tusi aloaʻia a le malo, tusi o gafa, tusi o talafaasolopito, ma faamaumauga o aiga ma ituaiga.​—Numera 21:14; Iosua 10:13; 2 Samuelu 1:18; 1 Tupu 11:41; 2 Nofoaiga a Tupu 32:32.

Aiseā ua lē toe maua ai ni tusitusiga o le Tusi Paia e leva atu i lo o Tusi Tāʻai o le Sami Mate? Ua faamatalaina i le tusi Biblical Archaeology Review: “E lē o toe maua i le tele o vaega o Palesitina ni tusi na faia mai i paʻu o laau ma manu, ae e na o le toafa e lata i le Sami Mate, ona e palagofie nei mea i eleele susū. O le lē toe mauaina o nei mea e lē faapea ai e leʻi iai lava.” Peitaʻi, ua maua le faitau selau o faamaufaailoga ʻele na faaaogā e faamau ai tusi tāʻai. Na pala tusi na faia mai i paʻu o laau ma manu ona o afi ma le susū o le eleele, ae ua iai pea faamau ʻele. O nei faamaufaailoga e mai i le senituri lona iva e oo i le senituri lona lima T.L.M.

Na faapefea ona sao mai tusi tāʻai o le Tusi Paia? Na taʻua i le tusi The Bible as It Was: “Atonu e tele taimi na kopiina ai tala, salamo, tulafono ma valoaga ua tatou maua i aso nei i le Tusi Paia, e faapena foʻi taimi o le tusi paia. . .  . Atonu na ala ona kopi ma toe kopi nei tusitusiga i lenā vaitaimi, ona sa faaaogā, ma sa aogā i le olaga masani. . . . E leai se isi e faamaʻimau fua se taimi e fai ai ni kopi pe ana lē faaaogāina.”​—Teuteronome 17:18; Faataoto 25:1.

O lona uiga la, e tusa ma le 1,500 tausaga o kopiina pea uluaʻi tusi o le Tusi Paia seʻia oo mai i le uluaʻi senituri T.A. Ua taʻua i le tusi On the Reliability of the Old Testament, na aofia ai i le faia o kopi, “le toe faasaʻo o le kalama ma le sipelaina o upu, o se faiga masani a atunuu Sasaʻe anamua.” * Pe e talafeagai la faitioga a tagata popoto i le auala na tusia ai le Tusi Paia?

O Anafea na Tusia ai le Tusi Paia?

Pe e talafeagai la le manatu e faapea, talu ai e lē o maua ni tusi tāʻai mai i le taimi o Mose, Iosua, Samuelu ma isi, o lona uiga e leʻi tusia uluaʻi tusi o le Tusi Paia i lenā vaitaimi? E ioe le toʻatele o tagata popoto, e lē avea le leai o ia tusi tāʻai ma faamaoniga e faapea ai e leʻi iai lava. A fua i le palagofie o mea na tusia ai, faamata e fia ni tusi tāʻai e mafai ona sao mai? Ua taʻua e K.  A. Kitchen, o sē e suʻesuʻe i mea mai Aikupito anamua, e tau leai ni tusitusiga a Aikupito na faia i paʻu o laau i taimi e muamua atu i taimi o pulega a Eleni ma Roma, o loo sao mai.

Atonu e fesili ifo i latou e faatāua le Tusi Paia, ʻFaamata na faatāuaina e Iesu le Tusi Paia Eperu?’ A o soifua Iesu, e leai se isi na finau i le moni o le taimi o na tusitusiga paia. Sa talitonu Iesu ma tagata Iutaia o lenā vaitaimi, i tala a le Tusi Paia i taimi na tusia ai. Pe sa talitonu la o ia, o ē na tusia uluaʻi tusi o le Tusi Paia, o i latou moni lava na sa tusia?

Na taʻua e Iesu “tusi a Mose.” (Mareko 12:26; Ioane 5:46) Na ia taʻua foʻi tala o loo i le Kenese (Mataio 19:4, 5; 24:37-39); Esoto (Luka 20:37); Levitiko (Mataio 8:4); Numera (Mataio 12:5); ma le Teuteronome (Mataio 18:16). Na faapea mai o ia: “E tatau ona faataunuuina o mea uma ua tusia i le tulafono a Mose, ma le ʻau Perofeta ma Salamo e faatatau iā te aʻu.” (Luka 24:44) Afai na talitonu o ia na tusia e Mose ma isi tusitala nisi o tusi o le Tusi Paia, e mautinoa foʻi na talitonu o ia, e moni tala e uiga i le taimi na tusia ai le Tusi Paia Eperu.

O anafea la na tusia ai le Tusi Paia? Pe e tatou te talitonu i taimi o loo taʻua i le Tusi Paia na tusia ai? Ua uma ona tatou iloiloina manatu o tagata popoto, faamaumauga mai i le Tusi Paia, faamaoniga mai talafaasolopito ma le manatu o Iesu. Pe e te auai la i manatu na taʻua e Iesu i lana tatalo i lona Tamā o Ieova: “O lau afioga o le upu moni lea”?—Ioane 17:17.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 9 Mo nisi saʻiliʻiliga atili e uiga i taimi na tusia ai tusi o le Tusi Paia, tagaʻi i le tusi Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau 447-467, lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 23 Tagaʻi i le Olomatamata o Mati 15, 2007, i le mataupu “Tusiupu Anamua ma le Afioga a le Atua,” itulau e 18-20.

[Siata/Ata i le itulau 20-23]

(Faasologa o taimi na tusia ai tusi o le Tusi Paia)

2000 T.L.M.

1800

[Ata]

Na faia tusitusiga e tusiupu Aikupito a o leʻi fanau mai Mose

[Ē Ana le Ata]

© DeA Picture Library/​Art Resource, NY

1600

[Ata]

Na māeʻa ona tusia e Mose i le 1513 T.L.M. le tusi o Kenese i paʻu laau

Kenese 1513 T.L.M.

Iosua

1400

1200

Samuelu

1000 T.L.M.

[Ata]

O loo iai pea le tele o faamaufaailoga ʻele

Mai i le 900 e oo i le 500 T.L.M.

Iona

800

Isaia

600

Ieremia

Tanielu

[Ata]

Tusi tāʻai paʻu laau, ua nonoa i se manoa ma faamau i se faamaufaailoga ʻele

Mai i le 449 T.L.M.

[Ē Ana le Ata]

Brooklyn Museum, Bequest of Theodora Wilbour from the collection of her father, Charles Edwin Wilbour.

400

200

[Ata]

Na afīfī Tusi Tāʻai o le Sami Mate i le ʻie lino ma teu i fagu. O tusitusiga ia e sili ona leva o le Tusi Paia o loo iai

E tusa o le 200 T.L.M.

[Ē Ana le Ata]

Shrine of the Book, Photo © The Israel Museum, Jerusalem