Kuna Onondaka Onongwa Aveho Vesukisa
Kuna Onondaka Onongwa Aveho Vesukisa
“Onondaka onongwa . . . tyotyili ounene wa Huku pala eyovo.”—ROMANOS 1:16.
1, 2. Oityi ove wivisila “onondaka onongwa mbouhamba wa Huku”? Ovipuka patyi ove upopia vali unene?
‘A ME ndyina ehambu liokupopia onondaka onongwa kese nthiki.’ Tyafuile noove otyo usoka ngotyo. Mokonda Umbangi ya Jeova wambatisalua, ove utyii okuti tyakolela okuivisa “onondaka ombu onongwa mbouhamba wa Huku.” Tyipondola utyivila alo umwe okupopia eulo olio lia Jesus tyihatale pomukanda konthele yetyi tuna okulinga.—Mateus 24:14.
2 Tyina wivisa onondaka “ongwa mbouhamba wa Huku,” ove ukahi nokutuala komutwe otyilinga Jesus ahimbika. (Tanga Lucas 4:43.) Tyafuile ove upopia vali unene okuti apa katutu Huku meya okukoyesa ovanthu. “Nononkhumbi ononene,” oe manyimiko onongeleya mbomatutu nokusukukisa kombanda yoohi ovivi aviho. (Mateus 24:21) Tyafuile ove tupu upopia unene okuti Ouhamba wa Huku maukapindulapo Omphangu Yombembwa kombanda yoohi, opo kukakale ombembwa nehambu apeho. Tyotyili, “onondaka onongwa mbouhamba wa Huku,” onthele yonondaka Abraiau [apopililwe] mbati: ‘Menyina liove omalongo aeho maakapewa ononkhano onongwa.’”—Gálatas 3:8.
3. Oityi ove upopila okuti apostolu Paulu wapopia vali unene “onondaka onongwa” momukanda wo va Roma?
3 Ngotyo, tuna okusuka unene netyi tyakolela vali “monondaka onongwa” ovanthu vesukisa. Momukanda apostolu Paulu ahonekela ova Roma, wapopia vala lwike ondaka Ouhamba, mahi wapopia konthele “yonondaka onongwa” ovikando 12. (Tanga Romanos 14:17.) Ovipuka patyi konthele “yonondaka onongwa” Paulu apopia vali unene momukanda omo? ‘Onondaka ombo onongwa’ mbakolela mokonda yatyi? Iya oityi tuesukisila okutyihinangela tyina tuivisa “onondaka onongwa mba Huku” kovanthu potyilongo tyetu?—Marcos 1:14; Romanos 15:16; 1 Tessalonicenses 2:2.
Etyi Ova Roma Ankho Vesukisa
4. Mokueenda kuomuvo akala mokaleya mo Roma, ovipuka patyi Paulu aivisile?
4 Otyiwa okulilongesa onondaka Paulu apopia etyi akala mokaleya otyikando tyotete mo Roma. Tutanga okuti etyi ova Judeu ovanyingi vekemutalelapo mokaleya, oe weveavela ‘oumbangi konthele (1) youhamba wa Huku, nokuvepopila nekolelo konthele (2) ya Jesus.’ Otyo atyikalesa ñgeni ovanthu ovo? “Vamwe avahimbika okutavela ovipuka viapopiwa, vakuavo kavetavelele.” Konyima Paulu atambula nokankhenda aveho ankho veya okumutalelapo, otyo evepopila (1) ouhamba wa Huku nokuvelongesa ovipuka konthele ya (2) Tatekulu Jesus Kristu.’ (Atos 28:17, 23-31) Tyimoneka nawa, okuti Paulu wesukile unene Nouhamba wa Huku. Mahi, oityi vali atonekele okupopia? Otyipuka tyimwe tyakolela vali Mouhamba wa Huku—otyilinga tya Jesus mevangelo lia Huku.
5. Oityi tyesukisa tyotyili Paulu apopia momukanda wo va Roma?
5 Ovanthu aveho vesukisa okunoñgonoka Jesus nokukala nekolelo mwe. Momukanda wo va Roma, Paulu wapopia okuti ovanthu vetyisukisa tyili. Tete, wahoneka okuti: “Huku, una ndyilingila ovilinga vikola nononkhono mbange, tyelikuata nonondaka onongwa konthele Yomona wae.” Ayawisako okuti: “Ame ndyitupu ohonyi yonondaka onongwa. Mokonda ombo ounene wa Huku pala eyovo lia kese una wokuna ekolelo.” Konyima wapopia konthele yomuvo oo okuti ‘Huku, makakoyesa menyina lia Kristu Jesus ovipuka viaholekwa viovanthu, ngetyi tyilekesa onondaka onongwa ndyikahi nokuivisa.’ Tupu oe ati: “Tunde ko Jelusalei okuliseta alo ko Ililiku, naivisa umwe nawa onondaka onongwa konthele ya Kristu.” a (Romanos 1:9, 16; 2:16; 15:19) Oityi ove usokela okuti Paulu wapopilile unene ova Roma konthele ya Jesus Kristu?
6, 7. Oñgeni ewaneno lio mo Roma liahimbika? Ankho muna ovanthu patyi?
6 Katutyii oñgeni ewaneno lio Roma liahimbika. Okuti ova Judeu ine ovokuetavela otyili ankho vekahi mo Jelusalei potyipito tyo Pendekoste mo 33 P.K., etyi vakondoka ko Roma ankho Ovakristau? (Atos 2:10) Ine Ovakristau ovakuavitanda no nongendi, ovo vayandyanesa otyili mo Roma? Tyilinge otyo ine hatyoko, pomuvo Paulu ahoneka omukanda oo, menima 56 P.K., ankho mo Roma munale ewaneno. (Romanos 1:8) Ovanthu patyi ankho vekahi mewaneno olio?
7 Vamwe ankho ova Judeu. Paulu watyalunguisile Androniku na Junia ngatyina “ombunga yae,” tyafuile tyihangununa okuti va Judeu vakuetu. Akila ankho wokulinga omakaka mo Roma, nomukai wae Prisila, navo ankho ova Judeu. (Romanos 4:1; 9:3, 4; 16:3, 7; Atos 18:2) Mahi, ovakuatate ovanyingi no nomphange Paulu atumine okutyalunguisapo, tyafuile ankho Onosindiyu. Vamwe tyipondola ankho ovo “meumbo lia Sesale,” tyafuile ankho ovapika va Sesale novaundapi vae.—Filipenses 4:22; Romanos 1:6; 11:13.
8. Vomo Roma ankho vena otyitateka patyi?
8 Kese Mukristau mo Roma ankho ulwa novitateka, nomasuka-suka atundilila ko, nonthue tuna ovilwa ngovio. Paulu wetyihoneka okuti: “Ovanthu aveho ovakuankhali kavavasi omunkhima wa Huku.” (Romanos 3:23) Tyimoneka nawa, okuti aveho Paulu ahonekela ankho vena omasuka-suka omanene. Ankho vena okuimbuka okuti ovakuankhali, nokukala nekolelo muetyi Huku alinga pala okuvepola monkhalelo oyo.
Ovanthu Vesukisa Okuimbuka Okuti Ovakuankhali
9. Paulu wati “onondaka onongwa” mbupondola okulinga tyi?
9 Konthyimbi yomukanda wo va Roma, Paulu wapopia ouwa utundilila konondaka onongwa oe atualako okupopia okuti: “Ame ndyitupu ohonyi yonondaka onongwa. Mokonda ombo ounene wa Huku pala eyovo lia kese una wokuna ekolelo, tete pala omu Judeu, tupu no pala omu Gregu.” Tyotyili, ondyila yeyovo ankho yaikuka. Anthi ankho tyesukisa ekolelo, ngetyi tyilekesa otyili tyaya kohi tyapopiwa mu Habacuque 2:4 okuti: “Omuviuki makakala nomuenyo mokonda yekolelo liae.” (Romanos 1:16, 17; Gálatas 3:11; Hebreus 10:38) Mahi oñgeni ‘onondaka ombo onongwa,’ mbupondola okuyovola, “ovakuankhali aveho”?
10, 11. Omokonda yatyi etyi tyapopia Romanos 3:23 vamwe vetyii, ovakuavo kavetyii?
10 Tyina omunthu ehenekale nekolelo opo ayovoke, una okunoñgonoka okuti oe omukuankhali. Olusoke alo luiwe nawa na vana vekula nokutavela ku Huku nokuanoñgonoka Ombimbiliya. (Tanga Eclesiastes 7:20.) Tyilinge vetavela ine kavetavela, mahi katutu vei oityi Paulu apopia etyi ati: “Ovanthu aveho ovakuankhali.” (Romanos 3:23) Anthi, movilinga vietu viokuivisa, matuvasi ovanthu ovanyingi vehei onondaka ombo.
11 Movilongo vimwe, ovanthu ovanyingi kavalongesilwe okuti vatyitilwa monkhali, nokuti vapiñgana onkhali. Pamwe, omunthu umwe wimbuka umwe okuti ulinga oviponyo, una ovituwa vihaviukile, ine pamwe ulinga ovipuka ovivi. Iya oe weete okuti navakuavo otyo valinga. No ngotyo, mokonda yetyi alongwa tunde pouna, tyotyili ketyii oityi oe novakuavo vakalela novituwa ovio. Momalaka amwe, inkha upopia okuti omunthu oo omukuankhali, vamwe vapondola okusoka okuti omunthu oo omuipai, ine ketavela ovitumino. Tyimoneka nawa, okuti omunthu wekula nolusoke ngolo, kamasoko liwa okuti oe omukuankhali monkhalelo Paulu apopia.
12. Oityi ovanyingi vehetavelela okuti ovanthu aveho ovakuankhali?
12 Alo umwe movilongo ovanthu vati Ovakristau, ovanyingi kavetavela okuti ovakuankhali. Omokonda yatyi? Namphila pamwe-pamwe vaya kokapela, mahi vatala ehipululo lio Mbimbiliya konthele ya Andau na Eva, ngatyina oluñgano vala. Ovakuavo vekulila pokati kovanthu vehetavela ku Huku. Kavetavela okuti kuna Huku, tupu kavetyii okuti Omukulami waava ovitumino pala ovanthu, iya tyina vaponya movitumino ovio valinga onkhali. Moluotyo, ovanthu ovo vekahi nga vana Paulu ahonekela kohale okuti vetupu “ekevelelo” nokuti vekahi “tyihena Huku mouye.”—Efésios 2:12.
13, 14. (a) Vana vehetavela Huku nonkhali vetupu etyi vatatesila mokonda yatyi? (b) Okuhetavela ovanyingi tyikahi nokuvetuala pi?
13 Momukanda wo va Roma, Paulu wapopia omahunga evali alekesa oityi ovanthu vahapondolela okutatehila muetyi valongeswa tunde pouna, tyilinge kohale ine o hono. Tete, ovipuka aviho vikahiko, vilekesa okuti kuna ou Wevietako. (Tanga Romanos 1:19, 20.) Otyo tyelikuata netyi Paulu ahonekela ova Hebreu puetyi ekahi mo Roma okuti: “Kese ondyuo itungwa nomunthu, mahi ou watunga ovipuka aviho o Huku.” (Hebreus 3:4) Olusoke olo, lulekesa okuti kuna Omupakeko watunga, ine waetako ouye auho.
14 Ngotyo, Paulu ankho una ehunga enene liokuhonekela ova Roma, no va Isilayeli aveho kohale, okuti una ufenda ovilolo vihena omuenyo utupu vali etyi ‘atatesila.’ Tupu na vana valinga oundalelapo mulume na mulume, nomukai na mukai, okupililika etyi Huku atuma. (Romanos 1:22-27) Okupopia konthele yotyo, Paulu wamanuhula okupopia nawa okuti: “Tyilinge ova Judeu tyilinge ova Gregu aveho vekahi monkhali.”—Romanos 3:9.
‘Wava Oumbangi’ Konthele Yonkhali
15. Ovalie vena omutima wokusoka? Otyo tyivekalesa ñgeni?
15 Omukanda wo va Roma tupu ulekesa oityi ovanthu vesukisila okuimbuka okuti ovakuankhali, iya vesukisa okupolwa memone olio. Paulu wahoneka konthele yovitumino Huku avelele ova Isilayeli kohale, okuti: “Aveho vena ovitumino otyo valinga onkhali, mavakakoyeswa novitumino.” (Romanos 2:12) Okutualako nokupopia, oe walekesa okuti ovanthu vomalongo ine vomihoko vehei ovitumino via Huku apeho “valinga nomutima wavo muene ovipuka viovitumino.” Oityi ovanthu ovo vailikila okulinepa pombunga, nokuipaa nokuvaka? Paulu wetyilekesa okuti: Omokonda vena omutima.—Tanga Romanos 2:14, 15.
16. Omokonda yatyi okukala nomutima katyilekesa okuti molityilika onkhali?
16 Anthi, ove uhole okumona okuti okukala nomutima ulondola mokati katyilekesa okuti omunthu malandula ehongolelo liao. Otyo tyalekeswa nawa no va Isilayeli kohale. Namphila ankho vena omutima novitumino vapewa na Huku konthele yokuvaka noumbalehi, ovikando ovinyingi kavetavelele kelondolo liomutima wavo Novitumino via Jeova. (Romanos 2:21-23) Ngotyo, vavelwa onombei tuvali, okulekesa okuti tyotyili ovakuankhali, okuponya movitumino via Huku nehando liae. Otyo, tyanyona oupanga wavo Nomupakeko wavo.—Levítico 19:11; 20:10; Romanos 3:20.
17. Epameko patyi tuvasa momukanda wa Romanos?
17 Etyi tuelilongesa momukanda wo va Roma, tyilekesa okuti ovanthu aveho, vekahi monkhalelo ombi unene kolupala luo Mukulami. Anthi, Paulu kehulilile vala opo. Okupopia onondaka mba David mo Salmo 32:1, 2, apostolu wahoneka okuti: “Ovana-mbembwa ovovana vaevelwa ovivi valinga, iya ononkhali mbavo mbanyimwa. Omuna-mbembwa omunthu una uhakakoyeswa na Jeova mokonda yonkhali yae.” (Romanos 4:7, 8) Enga, Huku walinga epongiyo ewa liokuevela ononkhali.
Onondaka Onongwa Mbupopia Unene Jesus
18, 19. (a) Oityi Paulu apopia unene ‘monondaka onongwa’ apopila ova Roma? (b) Opo tukamone ouwa Mouhamba wa Huku, oityi tuna okuimbuka?
18 Ove upondola okukumbulula nawa okuti, “Tyilityili ombo onondaka onongwa!” Tyotyili otyo, tyitukondola konondaka onongwa Paulu apopia unene momukanda wo va Roma. Ngetyi tyapopiwa, Paulu wahoneka okuti: “Ame ndyitupu ohonyi yonondaka onongwa. Mokonda tyotyili, ombo ounene wa Huku pala eyovo.”—Romanos 1:15, 16.
19 ‘Onondaka ombo onongwa’ mbupopia unene otyilinga tya Jesus mokufuiswapo kuevangelo lia Huku. Paulu ankho usoka konthiki “ina Huku makakoyesa menyina lia Kristu Jesus ovipuka viaholekwa viovanthu, ngetyi tyilekesa onondaka onongwa” Paulu apopia. (Romanos 2:16) Monondaka ombo, oe kalekesa okuti watomba “ouhamba wa Kristu no wa Huku,” ine otyetyi Huku makalinga Nouhamba oo. (Efésios 5:5) Anthi, walekesa okuti opo onthue tukamone ouwa maukakala Mouhamba wa Huku, tuna okuimbuka okuti (1) tuvakuankhali komaiho a Huku, iya (2) oityi tuesukisila okukala nekolelo mu Jesus Kristu, opo tuevelwe ononkhali mbetu. Tyina omunthu anoñgonoka nokutavela ovipuka ovio mevangelo lia Huku, nokuimbuka oñgeni otyo tyimupa ekevelelo, oe tyotyili upondola okupopia okuti, “Yoo, tyotyili ombu onondaka onongwa!”
20, 21. Movilinga vietu viokuivisa, oityi tuesukisila okuhinangela “konondaka onongwa” mbapopiwa unene momukanda wo va Roma? Otyo tyeta ouwa patyi?
20 Tuesukisa okuhinangela apeho onthele oyo yonondaka onongwa, movilinga viokuivisa vio Vakristau. Okupopia konthele ya Jesus, Paulu wapopia onondaka mba Isaia okuti: “Nawike ukolela mwe makasoya.” (Romanos 10:11; Isaías 28:16) Onondaka onongwa konthele ya Jesus hono, mbuiwe nawa na vana vanoñgonokale etyi Ombimbiliya ipopia konthele yonkhali. Anthi, onondaka ombo, kovanthu ovakuavo onomphe, otyipuka vehei ine vehetavela montheto yavo. Putyina ovanthu ovo vahimbika okutavela Huku nokuyumba onthumbi Movihonekwa, tuesukisa okuvehangununina otyilinga tya Jesus. Onthele mailandulako, maipopi oñgeni okapitulu 5 ka Romanos kahangununa onthele oyo yonondaka onongwa. Okulilongesa onthele oyo, matyikuvatela movilinga viove viokuivisa.
21 Tyotyili tyihambukiswa okukuatesako ovanthu vomitima viaviuka okunoñgonoka onondaka onongwa mbapopiwa ovikando ovinyingi momukanda wo va Roma. Onondaka ombo onongwa, “ounene wa Huku pala eyovo lia kese umwe una ekolelo.” (Romanos 1:16) Kamatuyambwa vala, mahi tupu matutale vakuetu vatavela onondaka Paulu apopia mu Romanos 10:15 okuti: “Onomphai onongwa omba vana vaivisa onondaka onongwa mbovipuka oviwa!”—Isaías 52:7.
[Onondaka Poutoi]
a Onondaka ngoombo mbuvasiwa momikanda omikuavo Huku atuma okuhoneka.—Marcos 1:1; Atos 5:42; 1 Coríntios 9:12; Filipenses 1:27.
Okuti Ove Utyihinangela?
• Omukanda wo va Roma upopia unene onthele patyi “yonondaka onongwa”?
• Otyili patyi tuesukisa okukuatesako vakuetu okutyinoñgonoka?
• Oñgeni “onondaka onongwa konthele ya Kristu” mbuetela ouwa onthue navakuetu?
[Omapuko Elongeso]
[Olutalatu pefo 16]
Onondaka onongwa mbapopiwa unene mu Romanos mbakutikinya otyilinga tyakolela tya Jesus mevangelo lia Huku
[Olutalatu pefo 17]
Atuho tuatyitwa nonkhali ituala kononkhia!