Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Isi se Tala‵Lei Telā e ‵Tau o Iloa Ne Tino Katoa

E Isi se Tala‵Lei Telā e ‵Tau o Iloa Ne Tino Katoa

E Isi se Tala‵Lei Telā e ‵Tau o Iloa Ne Tino Katoa

“Te tala ‵lei . . . ko te ‵mana o te Atua e fakaola i ei a latou.”—LOMA 1:​16.

1, 2. Kaia e talai atu ei ne koe a te “tala ‵lei e uiga ki te Malo,” kae ne a vaega o te tala ‵lei kolā e faka‵mafa atu ne koe?

‘E FIAFIA eiloa au o talai atu te tala ‵lei i aso takitasi.’ Kāti ne mafaufau koe io me ne fai au pati penā. E pelā me se Molimau tukugina atu a Ieova, e iloa ne koe te pogai e tāua ei ke talai atu a “te Tala ‵Lei tenei e uiga ki te Malo.” E mafai o masaua ne koe te valoaga a Iesu e uiga ki te faiga ne tatou a te mea tenā.​​—Mataio 24:14.

2 I te talaiatuga o te “‵Tala ‵Lei tenei e uiga ki te Malo,” ko faka‵soko eiloa ne koe a te galuega telā ne kamata ne Iesu. (Faitau te Luka 4:​43.) E seai se fakalotolotolua, me e masani sāle koe o faipati ki te mataupu e uiga ki te taimi ko pili o saga mai ei te Atua ki mea e fai ne tagata. I te ‘fakalavelave lasi,’ ka fakaseai ne ia a lotu ‵se kae ‵fulu faka‵ma te lalolagi o tino amio ma‵sei. (Mataio 24:21) Kāti ka faka‵mafa atu foki ne koe me ko pili o toe fakatu aka ne te Malo o te Atua a te Palataiso i te lalolagi nei ko te mea ke maua ei a te filemu mo te fiafia lasi. A te tonuga loa, a te “tala ‵lei tenei e uiga ki te Malo” se vaega o te “tala ‵lei [ne folafola] ki a Apelaamo i aso taumua, penei: ‘E manuia foki a tino o te lalolagi i a koe.’”​​—Kalatia 3:8.

3. Kaia e mafai ei o fai atu tatou me ne faka‵mafa atu ne te apositolo ko Paulo a te tala ‵lei i te tusi o Loma?

3 Kae e mata, e se mafai o ‵saga tonu atu tatou ki se vaega tāua o te tala ‵lei telā e manakogina ne tino? I te tusi a te apositolo ko Paulo ki te kau Loma, ne fakaaoga fakatasi fua ne ia te pati “malo,” kae ne fakaaoga ne ia a te tugapati ko te “tala ‵lei” faka-12 taimi. (Faitau te Loma 14:17.) Se a te vaega o te tala ‵lei telā e fakasino atu faeloa ki ei a Paulo i te tusi tenā? Kaia e tāua ei a te vaegā tala ‵lei tenā? Kae kaia e ‵tau ei o masaua ne tatou māfai e talai atu ne tatou te “tala ‵lei a te Atua” ki tino i ‵tou koga talai?​​—Maleko 1:​14; Loma 15:16; 1 Tesalonia 2:2.

Mea Kolā ne Manakogina ne Tino i Loma

4. I te taimi muamua ne ‵pei ei a ia ki te falepuipui i Loma, se a te mea ne talai atu ne Paulo?

4 E aoga eiloa ke mafau‵fau ki mataupu kolā ne faka‵mafa atu ne Paulo i te taimi muamua ne falepuipui ei a ia i Loma. E fai‵tau tatou me i te taimi ne āsi atu ei se aofaki o tino Iutaia ki a ia, ne ‘fakamatala faeloa ne ia ki a latou e uiga ki te (1) malo o te Atua kae fakamalosi atu ki a latou e uiga ki a (2) Iesu.’ Se a te ikuga? “Nisi o latou ne talia tena talaiga, ka ko nisi e se tali‵tonu ki ei.” Fakamuli ifo, ne mafai ne Paulo o ‘talia ‵lei ne ia a tino katoa kolā ne o‵mai ki a ia, kae ne talai atu ne ia te (1) malo o te Atua ki a latou kae akoako atu ki mea e uiga ki te (2) Aliki ko Iesu Keliso.’ ­(Galuega 28:​17, 23-​31) E manino ‵lei, me ne saga tonu atu a Paulo ki te Malo o te Atua. Kae ne a foki a nisi mea e faka‵mafa mai ne ia? Se mea telā e fakavae ki te Malo​​—ko te tulaga o Iesu i te fuafuaga a te Atua.

5. Ne a manakoga ‵tonu ne faka‵mafa atu ne Paulo i te tusi o Loma?

5 E ‵tau o iloa ne tino katoa a Iesu kae fakatuanaki ki a ia. I te tusi o Loma, ne faka‵mafa mai ne Paulo a te manakoga tenei. I te taimi muamua, ne tusi mai a ia e uiga ki te “Atua telā e tavini ei au ki a ia i toku agaga, i te folafolaga o te tala ‵lei i te Tama.” Ne toe fai mai a ia: “Me i a au e se mā i te tala ‵lei. Ko te ‵mana eiloa tenā o te Atua ke maua ne tino katoa kolā e fakatuanaki.” Fakamuli ifo, ne fakasino atu a ia ki te taimi “e fakamasino ei ne te Atua a tino i te Aso e oko mai ei a Iesu Keliso.” Kae ne fakamatala mai ne ia: “Ne folafola katoatoa ei ne au a te Tala ‵lei a Keliso mai i Ielusalema o fakatamilo ake ki Iluliko.” * (Loma 1:​9, 16; 2:​16; 15:19) Se a tau faka‵tau, e mata ne faka‵mafa atu ne Paulo a Iesu Keliso ki te kau Loma?

6, 7. Ne a pati e mafai o fai atu ne tatou e uiga ki te fakatuga o te fakapotopotoga i Loma?

6 E se iloa ne tatou me ne kamata pefea a te fakapotopotoga i Loma. E mata, ne ‵foki atu a tino Iutaia io me ko tino mai fenua fakaa‵tea kolā ne ‵nofo i Ielusalema i te Penitekoso i te 33 T.A. ki Loma e pelā me ne Kelisiano? (Galuega 2:​10) Io me ne fakasalalau atu ne Kelisiano fai pisinisi io me ko tino faima‵laga a te munatonu i Loma? E tiga eiloa te feitu tenā, i te taimi ne tusi ei ne Paulo a te tusi, kāti i te 56 T.A., a ko te fakapotopotoga ko leva eiloa ne fakatu. (Loma 1:8) Ne vaegā tino la pefea e aofia i te fakapotopotoga tenā?

7 A nisi tino ne tino Iutaia. Ne ‵moli atu a alofaaga o Paulo ki a Aneloniko mo Iunia e pelā me “ne tino o toku fenua,” kāti e fakauiga ki kāiga kolā ne tino Iutaia. A Akuila, se tino faite faleie fakatasi mo tena avaga ko Pisila kolā e ‵nofo i Loma, ne tino Iutaia foki. (Loma 4:1; 9:​3, 4; 16:​3, 7; Galuega 18:2) A ko te tokoukega o taina mo tuagane kolā ne ‵moli ki ei a alofaaga o Paulo ne tino mai Fenua Fakaa‵tea. A nisi tino e aofia i te “kaukāiga o te Tupu o Loma” ko Kaisala, kāti e fakauiga ki ana pologa mo ofisa ma‵lalo.​​—Filipi 4:​22; Loma 1:​6; 11:13.

8. Ne a fakalavelave ne fe‵paki mo te kau Loma?

8 A Kelisiano katoa i Loma ne fe‵paki mo fakalavelave mo ikuga kolā e panaki mo tino taki tokotasi. Tenei te fakamatalaga a Paulo: “Ko ‵mao tatou mai te ‵malu o te Atua, me ko agasala a tino katoa.” (Loma 3:​23) E manino ‵lei, me ne ma‵nako a tino katoa kolā ne tusi ki ei a Paulo ke iloa ne latou me i a latou ne tino agasala kae ne ‵tau o fakatuanaki ki te Atua.

E ‵Tau o Lavea ‵Lei a te Fakalavelave e Uiga ki te Agasala

9. Se a te ikuga gali o te tala ‵lei ne saga tonu atu ki ei a Paulo?

9 I te tusi muamua ki te kau Loma, ne faka‵mafa atu ne Paulo a te ikuga gali telā e maua mai te tala ‵lei telā ne takutaku atu faeloa ne ia: “I a au e se mā i te tala ‵lei: i te mea ko te ‵mana o te Atua e fakaola i ei a latou katoa kolā e fakatuanaki, e muamua te Iutaia, kae tafa atu te Eleni.” E tonu, e manakogina te fakaolataga. Kae ne manakogina a te fakatuanaki, fakatasi mo se munatonu ‵loto telā ne siki mai i te Sapakuka 2:4: “Ka ko latou kolā e amio‵tonu ka ola, me i a latou e fakatuanaki ki te Atua.” (Loma 1:​16, 17; Kalatia 3:​11; Epelu 10:38) Kae e fetaui ‵lei pefea a te tala ‵lei telā e mafai o iku atu ki te fakaolataga, ki te manatu tonu “me ko agasala a tino katoa”?

10, 11. Kaia e faigofie ei ki nisi tino ke malamalama i te tugapati telā ne taku mai i te Loma 3:​23 kae faigata ki nisi tino?

10 A koituai o ati aka ne se tino a te fakatuanaki fakaola tino, e ‵tau o iloa ne ia me i a ia se tino agasala. E se faigata a te vaegā manatu tenā ki tino kolā e ‵tupu aka kae tali‵tonu ki te Atua kae malamalama i te Tusi Tapu. (Faitau te Failauga 7:​20.) Faitalia me e talia io me fakalotolotolua latou, kae ko iloa ne latou a te mea ne fakauiga ki ei a Paulo i ana pati, konei: “Ko agasala a tino katoa.” (Loma 3:​23) Kae i te faiga o te ‵tou galuega talai, e mafai o fetaui tatou mo tino e tokouke kolā e se malamalama i te fakamatalaga tenā.

11 I nisi fenua, e se mafau‵fau sāle a nisi tino i a latou ne fa‵nau mai e pelā me ne tino agasala. E tonu, kāti e mafai o iloa ne ia me e fai ne ia se mea ‵se, e isi ne ana uiga sē ‵lei, kae e mafai o fai ne ia a nisi mea ma‵sei. Kae e lavea ne ia me e ‵tu atu a nisi tino i se tulaga tai ‵pau. Ona ko tena tulaga, e se malamalama ‵lei a ia i te pogai e fai ei a ia mo nisi tino penā. A te tonuga loa, i nisi ‵gana, kafai e fai atu me i te tino tenā se tino agasala, e mafai o mafau‵fau a nisi tino me i a ia se tino masei io me se tino telā ne ofa ne ia a nisi tulafono. E mautinoa eiloa me i te tino telā ne ola i se vaegā koga penā e mafai o se mafaufau ki a eiloa e pelā me se tino agasala e pelā mo te mea ne fakauiga ki ei a Paulo.

12. Kaia e se tali‵tonu ei a tino e tokouke me i tino katoa e agasala?

12 Ke oko foki eiloa ki fenua o Lotu Kelisiano ‵Se, e se tali‵tonu a tino e tokouke ki te manatu e uiga ki te fai e pelā me se tino agasala. Kaia e se fai ei penā? Kafai e olo atu latou ki te lotu i se taimi, e ‵kilo atu latou ki te tala i te Tusi Tapu e uiga ki a Atamu mo Eva e pelā me se tala ‵kai. E ola a nisi tino i fenua kolā e se tali‵tonu ki te Atua. Ne fakalotolotolua latou me e ola te Atua kae e se malamalama me ne fakatoka ne te ‵Toe Tino Maluga a tulaga i mea tau amioga mō tino, a ko te sē puke‵mau o latou ki tulaga konā e iku atu ki te agasala. I se kilokiloga masani, e ‵pau eiloa latou mo tino i te senitenali muamua kolā ne taku ne Paulo e pelā me e “seai . . . se fakamoemoega, mo te seai foki o te Atua.”​​—Efeso 2:​12.

13, 14. (a) Se a te pogai e tasi e se mafai ei ne tino kolā e se tali‵tonu ki te Atua kae agasala o fai olotou fakamasakoga? (e) Se a te ikuga ne maua ne tino e tokouke ona ko te sē tali‵tonu?

13 I te tusi ki te kau Loma, ne fakamatala atu ne Paulo a pogai e lua e se fai ei a tulaga konā e pelā me se fakamasakoga i aso mua mo aso nei. A te pogai muamua me e molimau mai i mea ne faite me e isi eiloa se Mafuaga. (Faitau te Loma 1:​19, 20.) E fetaui ‵lei a te mea tenei ki se sukesukega ne fai ne Paulo i te taimi ne tusi atu ei a ia mai Loma ki tino Epelu: “E tonu i fale katoa e faite ne se tino, ka ko te Atua ko ia tenā ne faite ne ia a mea katoa.” (Epelu 3:4) E fakasino atu eiloa a te pogai tenei ki te manatu me e isi se Mafuaga telā ne faite ne ia a te iunivesi kātoa.

14 Ne tuku atu ne Paulo a fakatonuga ma‵keke i tena tusi ki te kau Loma me i so se tino e aofia i ei a tino Isalaelu i aso mua​​—kolā e tapuaki ki fakatusa e se mafai ne latou o fai olotou “fakasako.” E mafai foki o fai penā ki a latou kolā e talia ne latou a faifaiga fakatauavaga sē ‵tau kolā e ‵kese mai te auala masani e fakaaoga ei a te foitino o te tagata mo te fafine. (Loma 1:​22-​27) Mai te fakasino atu ki se vaegā fakamasakoga penā, ne fakaiku aka ne Paulo me i “tino Iutaia mo fenua fakaa‵tea e . . . ‵nofo katoa mai lalo i te pule a te agasala.”​​—Loma 3:9.

Se ‘Molimau’

15. Se a te mea e maua ne tino katoa, kae ne a ikuga e maua mai i ei?

15 E fakaasi mai i te tusi o Loma a te suā pogai e ‵tau ei o iloa ne tino me i a latou e agasala kae manakogina se auala ke ‵sao ei latou mai te fakalavelave tenā. E uiga ki tulafono kolā ne tuku atu ne te Atua ki tino Isalaelu i aso mua, ne tusi mai a Paulo, penei: “Kae kafai e agasala latou, e fakamasinogina latou i te Tulafono.” (Loma 2:12) Ne tumau eiloa te faiga o tena fakamasakoga, mai te faka‵mafa atu me i tino o fenua fakaa‵tea kolā e se malamalama i tulafono e fai faeloa “ne latou a fakatonuga o te tulafono.” Kaia e masani ei a vaegā tino penā o ‵kalo keatea mai te mataifale, tatino, mo te kaisoa? Ne fakaasi mai ne Paulo a te pogai: E isi ne olotou loto lagona.​​—Faitau te Loma 2:​14, 15.

16. Kaia e se fakauiga i ei me kafai e isi sou loto lagona ko mafai ei o fakaseke keatea mai i te faiga o te agasala?

16 Kae kāti e lavea ne koe me i te mauaga o se loto lagona telā e galue ‵lei e pelā me se musumusuga i te loto e se fakauiga i ei me ka tautali atu se tino ki tena takitakiga. E fakaasi mai i te tala o te kau Isalaelu i aso mua a te mea tenā. E tiga eiloa ne maua ne tino Isalaelu se loto lagona mai te Atua fakatasi mo tulafono ‵tonu mai te Atua ke ‵teke atu ki te kaisoa mo te finalalolagi, ne ofa faeloa ne latou a te olotou loto lagona mo Tulafono a Ieova. (Loma 2:​21-​23) Ne ‵se eiloa latou kae ne agasala, kae pa‵kū mai i tulaga o te Atua mo tena loto. Ne fakamasei ne te mea tenei a te lotou fesokotakiga mo te Tino ne faite ne ia latou.​​—Levitiko 19:11; 20:10; Loma 3:​20.

17. Ne a fakamalosiga e maua ne tatou i te tusi o Loma?

17 A te mea telā ne onoono tatou ki ei mai te tusi o Loma e mafai o foliga mai e pelā me se ata sē ‵lei e uiga ki te tulaga o tino i mua o te Atua Malosi Katoatoa, e aofia i ei tatou. Ne seki tuku tiaki ne Paulo a mea konā. Mai te sikimaiga o pati a Tavita i te Salamo 32:​1, 2, ne tusi mai te apositolo, penei: “Amutia a latou kolā ko fakamagalogina olotou amio ma‵sei, mo olotou agasala foki ko fakapulougina; ke amutia foki a te tino telā ko sē saga atu te Aliki ki ana agasala!” (Loma 4:​7, 8) Ao, ne fakatoka ne te Atua se auala telā e mafai ei o fakamagalo a agasala e aunoa mo te ofa ne tatou ana tulaga amio‵tonu.

Ne Fakavae te Tala ‵Lei ki a Iesu

18, 19. (a) Se a te vaega o te tala ‵lei ne saga atu ki ei a Paulo i Loma? (e) Ke maua a fakamanuiaga o te Malo, ne a mea e ‵tau o iloa ne tatou?

18 E mafai o tali faka‵lei atu koe, “A te mea tenā se tala ‵lei!” E tonu a te mea tenei se tala ‵lei, telā ne faka‵mafa mai ne Paulo i te tusi o Loma. E pelā mo te mea ne tusi mai ne Paulo: “I a au e se ma i te tala ‵lei: i te mea ko te ‵mana o te Atua e fakaola i ei a latou.”​​—Loma 1:​15, 16.

19 A te tala ‵lei tenā e fakauiga loa ki te tulaga o Iesu i te fakagaluegaga o te fuafuaga a te Atua. E olioli a Paulo ki “te Aso e oko mai ei a Iesu Keliso. Ka fakamasino ne ia e ‵tusa mo tulafono e tusi i olotou loto” e uiga ki te tala ‵lei. (Loma 2:​16) A muna a Paulo konā, e se fakauiga i ei me ne manatu māmā a ia e uiga ki “te Malo o Keliso mo te Atua” io me ne a mea ka fai ne te Atua e auala i tena Malo. (Efeso 5:5) Kae ne fakaasi mai ne ia ki a tatou ke ola kae fia‵fia mai lalo i te pulega a te Malo o te Atua, e ‵tau o iloa ne tatou (1) ‵tou tulaga e pelā me ne tino agasala i mua o te Atua a ko te (2) te pogai e ‵tau ei o fakatuanaki tatou ki a Iesu Keliso ke fakamagalo ei ‵tou agasala. Kafai ko malamalama kae talia ne se tino a vaega konā o te fuafuaga a te Atua kae lavea ne ia te auala e maua ei ne ia te fakamoemoega mai te mea tenei, e mafai o kalaga atu a ia, “Ao, tenā tonu eiloa te tala ‵lei!”

20, 21. I te ‵tou galuega talai, kaia e ‵tau ei o masaua ne tatou a te tala ‵lei telā ne faka‵mafa mai i te tusi o Loma, kae ne a ikuga e mafai o maua mai i ei?

20 E ‵tau o masaua ‵lei ne tatou a te vaega tenei o te tala ‵lei i te taimi e fai ei te ‵tou galuega talai faka-Kelisiano. Mai se fakamatalaga e uiga ki a Iesu, ne siki mai ne Paulo a pati a Isaia: “E seai se tino e talitonu ki a ia e fakamasiasigina.” (Loma 10:11; Isaia 28:16) A te fekau fakavae e uiga ki a Iesu e sē se mea fou ki tino kolā e malamalama i mea kolā e fai mai i te Tusi Tapu e uiga ki te agasala. Kae ka mafai o fou a te fekau tenei ki nisi tino, se mea telā e se lauiloa io me masani o tali‵tonu latou ki ei i olotou tuu. Kae kafai ko tali­‵tonu a vaegā tino penā ki te Atua mo te Tusi Tapu, ka manakogina ei ke fakamatala atu ne tatou a te tulaga o Iesu. Ka fakaasi mai i te suā mataupu a te auala e fakamalosi aka ei te vaega tenei o te tala ‵lei i te Loma mataupu e 5. Ka lavea ne koe a te aoga o te sukesukega tenā i tou koga talai.

21 Se fakamanuiaga eiloa ke fesoasoani atu ki tino loto ‵lei ke malamalama i te tala ‵lei telā ne taku atu faeloa i te tusi o Loma, te tala ‵lei telā “ko te ‵mana o te Atua e fakaola i ei a latou katoa kolā e fakatuanaki.” (Loma 1:​16) Kafai ko oti ne maua ne tatou te taui, ka lavea ne tatou me ka talia ne nisi tino a te kilokiloga telā ne siki mai ne Paulo i te Loma 10:15: “Ko seai la se gali pelā o vae o tino kolā e folafola atu te tala ‵lei.”​​—Isaia 52:7.

[Fakamatalaga fakaopoopo]

^ pala. 5 E ‵sae aka eiloa a tugapati tai ‵pau penā i nisi tusi kolā ne fakaosofia.​​—Maleko 1:1; Galuega 5:​42; 1 Kolinito 9:​12; Filipi 1:​27.

E Masaua ne Koe?

• Ne a vaega o te tala ‵lei e faka‵mafa mai i te tusi o Loma?

• Ne a manatu e ‵tau o fesoasoani atu tatou ki nisi tino ke malamalama i ei?

• E mafai pefea o aumai ne te “tala ‵lei a Keliso” a fakamanuiaga mō tatou e pelā foki mo nisi tino?

[Fesili mo te Sukesukega]

[Ata i te itulau e 12]

A te tala ‵lei telā ne faka‵mafa atu i te Loma ne aofia i ei a te tulaga tāua o Iesu i te fuafuaga a te Atua

[Ata i te itulau e 13]

Ne fa‵nau mai eiloa tatou mo ‵tou vāivāigaona ko te agasala!