Skip to content

Skip to table of contents

“Lavi Ocunda Ca Suku Co Kundikilui”

“Lavi Ocunda Ca Suku Co Kundikilui”

“Lavi Ocunda Ca Suku Co Kundikilui”

“Lavi ocunda ca Suku co kundikilui, halocikukuiko, puãi momo vu kuete utima waco.”—1 PET. 5:2.

1. Ovitangi vipi Akristão va liyaka lavio eci Petulu a soneha ukanda waye watete?

 OSIMBU Nero ka fetikile oku lambalala Akristão ko Roma, oco upostolo Petulu a soneha ukanda waye watete. Eye wa yonguile oku kolisa vamanjaye. Otembo yaco Eliapu lia kala oku ‘ñuala ñuala’ oku sandiliya oku yapuisa Akristão. Oco va tamalale lalio, va sukilile oku ‘lunguka’ kuenda oku ‘lisepuisa vemehi lieka lia pama lia Suku.’ (1 Pet. 5:6, 8) Va sukililevo oku likuata omunga. Handi vali, va sukilile oku yuvula oku ‘lilumana loku litakĩla,’ oco ka va ka ‘linyõle pokati.’—Va Gal. 5:15.

2, 3. Helie tu sukila oku tamãlala laye, kuenda nye tu konomuisa vocipama cilo leci ci kuãimo?

2 Cimuamue haico ci kasi oku pita letu koloneke vilo. Eliapu li sandiliya olonjila vialua vioku tu yapuisa. (Esit. 12:12) Handi vali, tu lavoka “ohali ya lua, yimue ya linga ndoyo ka ya leya tunde kefetikilo lioluali.” (Mat. 24:21) Ndeci ca pita kocita catete, okuti Akristão va sukilile oku yuvula oku liyakisa pokati, haico tu sukila oku linga. Oco ci tẽlisiwe, olonjanja vimue tu sukila ekuatiso liakulu vekongelo va loñoloha.

3 Tu konomuisi ndomo akulu vekongelo va pondola oku sanjukila ocikele cavo coku lava ‘ocunda ca Suku ca va kundikiwa.’ (1 Pet. 5:2) Tu kũlĩhĩsa ndomo tu tenda upange wakulu vekongelo. Vocipama ci kuãimo tu ka konomuisa ndomo ekongelo li pondola oku ‘sumbila ava va linga upange woku songuila’ ocunda. (1 Va Tes. 5:12) Oku kũlĩhĩsa ovina viaco ci tu kuatisa oku tamãlala Lunyali wetu wa velapo, kuenda oku limbuka okuti eye tu kasi oku liyaka laye.—Va Efe. 6:12.

Oku Lava Ocunda ca Suku

4, 5. Akulu vekongelo va tenda ndati ocunda? Lombolola ocindekaise cimue.

4 Petulu wa vetiya akulu vekongelo pokati Kakristão vo kocita catete oku kuata ovisimĩlo ndevi via Suku viatiamẽla kocunda ca kundikiwa kokuavo. (Tanga 1 Petulu 5:1, 2.) Ndaño okuti Petulu wa tendiwile ndongunji vekongelo, pole, ka sepuile akulu vekongelo. Eye wa va tendele ndakamba vaye. (Va Gal. 2:9) Koloneke vilo, Osungu Yakulu Yolombangi Via Yehova poku kuama ongangu ya Petulu, ya siata oku vetiya akulu vekongelo oco va likolisileko oku tẽlisa ocikele cavo coku lava ocunda ca Suku.

5 Upostolo Petulu wa soneha okuti akulu vekongelo va sukilile oku ‘lava ocunda ca Suku ca va kundikiwa.’ Eci ca kuatele esilivilo lialua, momo ca va kuatisa oku limbuka okuti ocunda, ca Yehova la Yesu Kristu. Ovo va kuatele ocikele coku lilombolola ku Suku ndomo va lava olomeme viaye. Sokolola ndeci okuti ekamba liove lia ku pinga oco o siale lomãla vaye osimbu eye a tunda. Ove hẽ, nda kua tatele ciwa omãla vaye loku va tekula? Nda umue pokati kavo wa kuatiwa loku vela, nda kua sandiliyile ovihemba vioku u sakula? Akulu vekongelo, va kuete ocikele coku ‘lisa ekongelo lia Suku lina a landa losonde Yomõlaye.’ (Ovil. 20:28) Ovo va sukila oku ivaluka okuti, omunu lomunu pokati kolomeme wa landiwa losonde yi kola ya Yesu Kristu. Omo liocikele caco, akulu vekongelo va lisa, va teyuila, kuenda va tata ocunda.

6. Ocikele cipi angombo vo kosimbu va kuatele?

6 Sokolola ovikele angombo kosimbu va kuatele. Ovo va sukilile oku pita utanya wosi lowuya kuenda lombambi yuteke oku lava ocunda. (Efet. 31:40) Olonjanja vimue va enda oku kapa omuenyo wavo kohele omo liolomeme. Umalẽhe Daviti eci a kala ungombo, wa teyuila ocunda caye kovinyama via tema, oku kongelamo ohosi kuenda ongue. Konepa eyi, Daviti wa popia hati, “nda yi kuata volonjele. Nda yi pupola loku yipaya.” (1 Sam. 17:34, 35) Daviti wa kuata utõi wocili! Eye wa kala ocipepi lomẽla wocinyama ca tema! Pole, ka kuatele ohele yoku popela omeme.

7. Ndamupi akulu vekongelo va yovola omeme komẽla wa Satana?

7 Koloneke vilo, akulu vekongelo va sukila oku lava ocunda kalambalalo Eliapu, una o kasi ndohosi. Oku upa omeme peka Lieliapu ci sukila utõi. Vupopi umue wocindekaise, akulu vekongelo va yovola omeme komẽla wocinyama ca tema. Ovo va kuete esunga lioku lungula vamanji vana ka va lavulula, haivo va setekiwa latutu a Satana. (Tanga Yuda 22, 23.) Pole, akulu vekongelo va tẽla lika oku ci linga lekuatiso lia Yehova. Ovo va tata locikembe omeme ya lemẽhiwa, loku kuta apute ayo, kuenda oku yi waveka ulela Wondaka ya Suku.

8. Pi akulu vekongelo va songuila ocunda, kuenda va cilinga ndati?

8 Ungombo wocili o songuila ocunda kowangu wa posoka kuenda kocitumãlo kuli ovava awa. Cimuamue haico ci pita lakulu vekongelo okuti, va songuila ocunda kekongelo poku va vetiya oku endaenda kolohongele, oco va tatiwe ciwa loku tambula “okulia kuavo kotembo ya tukuiwa.” (Mat. 24:45) Akulu vekongelo va sukila oku sanda otembo yoku kuatisa vana va vela kespiritu, oco va tave oku tekuiwa Londaka ya Suku. Omeme yina ya nyelela, pamue yi kasi oku seteka oku tiuka vocunda. Ovo ka va sumuisa manjavo, pole, locikembe, vo lomboluila olonumbi Viovisonehua kuenda oku u lekisa ndomo a pondola oku vi kapako.

9, 10. Akulu vekongelo va tata ndati vana va vela konepa yespiritu?

9 Nda ove o kasi oku vela, o ndotolo yipi o yongola? O yongola hẽ una ka pesela otembo yalua yoku ku yevelela kuenje o soneha lonjanga ovihemba o sesamẽla oku tambula, noke o vilikiya ombeyi yikuavo? Ale o sandiliya o ndotolo yina yi ku yevelela lutate loku ku lomboluila uvei o kuete, kuenje o ku sonehela ovihemba o sesamẽla?

10 Akulu vekongelo va sukila oku yevelela lutate omunu o vela kespiritu loku u kuatisa oku sakula apute aye kuenda ‘oku u sieketa lulela vonduko ya Yehova.’ (Tanga Tiago 5:14, 15.) Ondaka ya Suku yi pondola oku tulumũla evalo liomunu, ndulela wo ko Gileada. (Yer. 8:22; Esek. 34:16) Oku kapako olonumbi Viembimbiliya ci kuatisa ava va hongua oco va pame kespiritu. Ocili okuti, akulu vekongelo va eca ekuatiso lialua poku yevelela ciwa ovitangi viomeme yi vela, kuenda poku likutilila layo.

Halocikukuiko Pole Lutima Wosi

11. Nye ci vetiya akulu vekongelo oku lava ocunda ca Suku lutima wosi?

11 Petulu wa ivaluisa akulu vekongelo ndomo upange woku lava ocunda u lingiwa. Ovo ka citava okuti va lava ocunda ca Suku ‘locikukũi, pole te lutima wosi.’ Nye ci va vetiya oku vumba vamanji lutima wosi? Nye ca vetiya Petulu oku lava kuenda oku lisa olomeme via Yesu? Eye wa ci linga omo liocisola a kuatela Ñala. (Yoa. 21:15-17) Akulu vekongelo omo liocisola, ‘omuenyo wavo ka va kasilili lawo ovo muele, te oku vumba una wa va fila.’ (2 Va Kor. 5:14, 15) Ocisola va kuetele Suku kuenda vamanji, ci va vetiya oku lava ocunda poku pesela olohõlo viavo, ukuasi, kuenda otembo yavo. (Mat. 22:37-39) Ovo va lieca lutima wosi okuti halocikukũiko.

12. Toke petosi lipi upostolo Paulu a liecele eye muẽle?

12 Toke petosi lipi akulu vekongelo va sukila oku lieca ovo muẽle? Poku tata olomeme, va setukula upostolo Paulu, una wa kuama ongangu ya Yesu. (1 Va Kor. 11:1) Omo liocisola a kuatela vamanji va Tesalonike, eye kumue la vakuavo, ‘ka va sanjukilile lika oku va ĩha ondaka yiwa ya Suku, pole, va va ĩhavo ovimuenyo viavo.’ Omo liaco, vombokele “ndeci cilelamãla a lela omãla vaye muele.” (1 Va Tes. 2:7, 8) Paulu wa kũlĩhĩle ocikembe onjali yukãi a kuete lomãla vaye. Eye o lieca lutima wosi koku va tata loku va ĩha okulia ndaño muẽle vokati kuteke.

13. Esunguluko lipi akulu vekongelo va sukila oku lekisa?

13 Akulu vekongelo va sukila oku tepisa ciwa otembo yavo yoku tata ocunda lovikele vioku tata epata liavo. (1 Tim. 5:8) Otembo akulu vekongelo va pesila koku tata olomeme, yopiwa kotembo va sesamẽlele oku kala lepata liavo. Onjila yimue yoku tẽlisa ciwa ovikele evi vivali, oku laleka vamanji vamue Kefendelo liavo Liepata koñolosi. Manji Masanao, ukulu umue wekongelo kofeka yo Japãu, wa enda oku laleka kelilongiso liaye liepata vamanji vana ka va kuelele kuenda olosiwe konepa yespiritu. Vokuenda kuotembo, vana eye a kuatisa, va lingavo akulu vekongelo kuenje va kuama ongangu yaye yiwa.

Yuvuli Ocipululu Conganyu—Lavi Ocunda Lutima Wosi

14, 15. Momo lie akulu vekongelo va yuvuila oku lava ocunda ‘locipululu conganyu,’ kuenda ndamupi va setukula Paulu konepa eyi?

14 Petulu wa vetiya akulu vekongelo oco va lave ocunda, pole, “hamekondako liocipululu conganyu, te lutima wombili.” Ndaño upange wakulu vekongelo u pesela otembo yalua, ovo ka va lavoka oku fetiwa olombongo. Petulu wa limbukile esilivilo lioku lungula vamanjaye akulu vekongelo catiamẽla kohele yoku lava ocunda ‘locipululu conganyu.’ Ohele yaco yi letiwe komuenyo welau wasongui vatavo o “Bavulono Yinene,” osimbu omanu valua va kisikiwa oku kala olohukũi. (Esit. 18:2, 3) Akulu vekongelo koloneke vilo va sukila oku lunguka oco ka va ka yonjiwe locituwa caco.

15 Paulu wa sia ongangu yiwa kakulu vekongelo Akristão. Ndaño okuti wa kala upostolo kuenda nda wa linga “ndocilemo” Kakristão vo ko Tesalonike, ka “lile ocali” okulia kua umue. Eye wa “talavaya uteke lutanya.” (2 Va Tes. 3:8) Akulu valua vekongelo koloneke vilo, oku kongelamo olomitavaso vi nyula akongelo, va siatavo oku eca ongangu yiwa konepa eyi. Ndaño va tava oku yekisiwa la vamanji, pole, ka va “sakalaisa” umue poku va kisika ovina ka va kuete.—1 Va Tes. 2:9.

16. Nye ci lomboloka ondaka oku lisa ocunda “lutima wombili”?

16 Akulu vekongelo va lava ocunda ‘lutima wosi.’ Ombili yavo yi limbukiwila kelikolisilo va lekisa poku kuatisa ocunda. Pole, ka ci lomboloka okuti va kisika ocunda oku vumba Yehova, kuenda ka va vetiya vakuavo oku vumba Suku loku lipanda. (Va Gal. 5:26) Ovo va kũlĩha okuti omunu lomunu wa litepa lukuavo. Omo liaco, va likolisilako oku kuatisa vamanji oku vumba Yehova lesanju.

Ko ka Tulameli Ocunda, Pole, Eci Ongangu Yiwa

17, 18. (a) Momo lie olonjanja vimue ovapostolo va kuatela ocitangi coku kapako elongiso lia Yesu lioku lekisa umbombe? (b) Vekalo lipi limuamue tu sangiwa?

17 Ndomo tua ci konomuisa, akulu vekongelo va sukila oku ivaluka okuti ocunda va kasi oku lava, ca Suku, hacavoko. Ovo ‘ka va tulamela ava va kundikiwa kokuavo, te oku eca ongangu kocunda ca Suku.’ (Tanga 1 Petulu 5:3.) Olonjanja vimue ovapostolo va Yesu va enda oku sandiliya ovikele lovisimĩlo ka via sungulukile. Ovo va yonguile oku kuata ekemãlo ndeci ca lingaile olombiali via vakualofeka.—Tanga Marko 10:42-45.

18 Koloneke vilo, vamanji vana va “livela omangu yosungu yekongelo” va sukila oku li kũlĩhĩsa ovo muẽle esunga lieci va yonguila ocikele caco. (1 Tim. 3:1) Vana okuti akulu vekongelo, va sukila oku lipula nda va kuete onjongole ka ya sungulukile yoku viala vamanji, ale yekemãlo ndeci ca pita lovapostolo. Nda ovapostolo va kuatele ocitangi konepa eyi, akulu vekongelo va sukilavo oku likolisilako oku yuvula ocituwa coluali coku viala vakuavo.

19. Nye akulu vekongelo va sukila oku ivaluka poku teyuila ocunda?

19 Olonjanja vimue akulu vekongelo va sukila oku lekisa utõi woku teyuila ocunda ‘kolombinji via tema.’ (Ovil. 20:28-30) Paulu wa sapuila Tito hati “lungula omanu, loku va veta evelo, omo o kasi lomoko yaco.” (Tito 2:15) Ndaño muẽle poku eca elungulo, akulu vekongelo va likolisilako oku lekisa esumbilo komunu wa lueya. Ovo va ivaluka okuti, oku yuvula oku vangula lonyeño ci kuete esilivilo koku kolisa ovitima viomanu vaco loku va vetiya oku kuama onjila ya sunguluka.

20. Ndamupi akulu vekongelo va setukula Yesu koku eca ongangu yiwa?

20 Ongangu ya Kristu yi vetiya akulu vekongelo oku sola ocunda. (Yoa. 13:12-15) Ovitima vietu vi vetiyiwa calua eci tu tanga ulandu u lekisa ndomo a longisa olondonge viaye kupange woku kunda. Ongangu yaye yeliketiso ya vetiya ovitima violondonge viaye, kuenje poku setukula ocituwa caco, ‘va tendele vakuavo hoti ovo va velapo.’ (Va Fil. 2:3) Akulu vekongelo koloneke vilo, va sukila oku kuama ongangu ya Yesu, kuenda “oku eca ongangu kocunda.”

21. Onima yipi akulu vekongelo va lavoka oku tambula?

21 Petulu wa malusula elungulo a eca kakulu vekongelo poku tukula ohuminyo yimue yovina vio kovaso. (Tanga 1 Petulu 5:4.) Akulu vekongelo olombuavekua, va ka “tambula ekolowa liulamba” kumue la Kristu kilu. Olomitavaso ‘violomeme vikuavo’ vi kuetevo esumũlũho lioku lava ocunda ca Suku palo posi lekuatiso ‘liungombo unene.’ (Yoa. 10:16) Vocipama cikuãimo tu ka konomuisa ndomo vosi vekongelo va kuatisa olomitavaso viavo.

Oku Pitulula

• Momo lie Petulu a vetiyila akulu vekongelo oku lava ocunda ca Suku ca kundikiwa kokuavo?

• Ndamupi akulu vekongelo va kuatisa omunu o vela kespiritu?

• Nye ci vetiya akulu vekongelo oku lava ocunda ca Suku ca kundikiwa kokuavo?

[Apulilo Elilongiso]

[Elitalatu kemẽla 21]

Akulu vekongelo va teyuila “olomeme” via kundikiwa kokuavo ndeci angombo kosimbu va enda oku linga