Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Ia Outou Manatu Mamafa i Ē o Loo Galulue Fitā mo Outou”

“Ia Outou Manatu Mamafa i Ē o Loo Galulue Fitā mo Outou”

“Ia Outou Manatu Mamafa i Ē o Loo Galulue Fitā mo Outou”

“Ia outou manatu mamafa i ē o loo galulue fitā mo outou, ma vaavaaia outou i le galuega a le Alii, ma apoapoaʻi atu iā te outou.”​—1 TESA. 5:12.

1, 2. (a) O le ā le tulaga sa iai le faapotopotoga i Tesalonia, ina ua tusi atu e Paulo lana uluaʻi tusi iā i latou? (e) O le ā na faalaeiau e Paulo uso i Tesalonia e fai?

SEʻI FAAPEA o oe o se tasi o le faapotopotoga i Tesalonia i le uluaʻi senituri, o se tasi o uluaʻi faapotopotoga na faavaeina i Europa. Sa faaalu e le aposetolo o Paulo le tele o lona taimi e atiaʻe ai uso i inā. Atonu na ia tofia toeaina ina ia taʻimua, e pei ona iai i isi faapotopotoga. (Galu. 14:23) Ae ina ua uma ona faatū le faapotopotoga, sa faaaogā e tagata Iutaia se vaega tetee e tutuli ese ai Paulo ma Sila mai le aai. Atonu na manatu Kerisiano na iai i inā, ua tuulafoaʻia i latou ma na fefefe ai.

2 E manino mai, ina ua tuua e Paulo Tesalonia, sa manatu mamafa o ia i le faapotopotoga fou faatoʻā amata. Sa taumafai o ia e toe foʻi, ae “na faasalavei e Satani” lana malaga. O lea na ia auina atu ai Timoteo e faalaeiau i le faapotopotoga. (1 Tesa. 2:18; 3:2) Ina ua foʻi atu Timoteo ma se lipoti lelei, na uunaʻia ai Paulo e tusi atu se tusi i uso i Tesalonia. Faatasi ai ma isi faamatalaga, na faalaeiau e Paulo i latou ia ʻmanatu mamafa i ē o loo vaavaaia i latou.’​—Faitau le 1 Tesalonia 5:12, 13.

3. O ā māfuaaga sa tatau ai i Kerisiano i Tesalonia ona matuā faaaloalo i toeaina?

3 E leʻi tutusa le poto masani o uso o ē na taʻimua i Kerisiano i Tesalonia, ma Paulo ma ana aumea femalagaaʻi. E leʻi umi foʻi se taimi na avea ai i latou ma Kerisiano e pei o toeaina i Ierusalema, auā e leʻi atoa se tausaga talu ona faatū le faapotopotoga! Peitaʻi, na iai māfuaaga e lotofaafetai ai i latou sa iai i le faapotopotoga mo toeaina, o ē na “galulue fitā” ma “vaavaaia” le faapotopotoga ma “apoapoaʻi atu” i le ʻauuso. O lea, sa talafeagai ai i le faapotopotoga ona “matuā faaaloalo ma le alofa” i toeaina. Na sosoo le talosaga a Paulo ma lana fautuaga ʻia latou tausia pea le filemu.’ Pe ana e iai i Tesalonia, pe e te matuā talisapaia galuega a toeaina? O le ā sou manatu i “meaalofa i tagata,” o ē na saunia e le Atua e ala iā Keriso mo lau faapotopotoga?​—Efe. 4:8.

“Galulue Fitā”

4, 5. Aiseā na galulue fitā ai toeaina i aso o Paulo e aʻoaʻo atu i le faapotopotoga, ma aiseā e faapena ai foʻi i aso nei?

4 Sa faapefea ona “galulue fitā” toeaina i Tesalonia, ina ua auina atu Paulo ma Sila i Perea? E lē taumatea na latou faataʻitaʻi iā Paulo i le faaaogāina o le Tusi Paia e aʻoaʻoina ai le faapotopotoga. Atonu e te taumānatu, ʻPe na talisapaia e Kerisiano i Tesalonia le Afioga a le Atua?’ Auā ua taʻua i le Tusi Paia, “ua sili atu ona naunau na tagata [Perea] e suʻesuʻe nai lo i latou o i Tesalonia . . . ua latou matuā iloiloina Tusitusiga Paia i aso taʻitasi.” (Galu. 17:11) Ae peitaʻi, na faia lenā faamatalaga i tagata Iutaia i Tesalonia, ae e lē i Kerisiano. O ē na avea ma Kerisiano, na latou ʻtalia le afioga a le Atua, e lē o le upu a tagata, ae o le afioga a le Atua.’ (1 Tesa. 2:13) E lē taumatea na galulue fitā toeaina e fafaga na Kerisiano i le itu faaleagaga.

5 O loo sauniunia foʻi i aso nei e le pologa faamaoni ma le faautauta “meaʻai i le taimi tatau,” mo le lafu mamoe a le Atua. (Mata. 24:45) I lalo o le taʻitaʻiga a le pologa, ua galulue mamafa toeaina ina ia fafaga o latou uso i le itu faaleagaga. E ono maua e i latou o loo i le faapotopotoga le tele o lomiga faale-Tusi Paia, ma i isi atunuu o loo maua ai meafaigaluega e pei o le Watch Tower Publications Index ma le Watchtower Library i le CD-ROM i la latou gagana. Ina ia faamalieina manaʻoga faaleagaga o le faapotopotoga, e faaalu e toeaina le tele o itula i le sauniunia o vaega o sauniga, ina ia avatu i se auala uigā. Po o e manatu i le tele o itula o loo faaalu e toeaina, e sauniuni ai a latou vaega mo sauniga, fonotaga ma tauaofiaga?

6, 7. (a) O le ā le faaaʻoaʻoga na maua e toeaina i Tesalonia mai iā Paulo? (e) Aiseā e ono avea ai o se luʻi i toeaina i aso nei le faataʻitaʻi iā Paulo?

6 Na manatua e toeaina i Tesalonia le faaaʻoaʻoga lelei a Paulo i le leoleoina o le lafu. E leʻi faia e Paulo lea galuega i se auala e na ona faataunuu po o se mea e tau ina fai. E pei ona taʻua i le mataupu ua tuanaʻi, ʻna faapelepele Paulo i uso e pei ona tausi faapelepele e se failele lana fanau.’ (Faitau le 1 Tesalonia 2:7, 8.) Sa ia lotomalie foʻi e ʻavatu lona ola’ mo mamoe! Sa tatau ona faataʻitaʻi toeaina iā Paulo, pe faia le galuega faaleoleo mamoe.

7 E faataʻitaʻi atu leoleo mamoe Kerisiano i aso nei iā Paulo, e ala i le tausia faapelepele o le lafu. O le tulaga masani, e lē māfana ma agalelei nisi o mamoe. Peitaʻi, e taumafai toeaina e faaalia le tofā mamao ma ʻmaua le mea lelei’ iā i latou. (Faata. 16:20) E moni, ona o le lē lelei atoatoa, e iai taimi e faigatā ai i se toeaina ona saʻo lana vaai i tagata taʻitoʻatasi. Peitaʻi, a o taumafai malosi o ia e faapelepele i tagata uma, pe e lē tatau la ona faamalō atu i ana taumafaiga ia avea o se leoleo mamoe lelei i lalo o le taʻitaʻiga a Keriso.

8, 9. O ā auala ʻo loo leoleoina ai e toeaina i aso nei o tatou ola’?

8 Ua iai māfuaaga e ao ai ona tatou “gauaʻi” atu i toeaina. E pei ona tusia e Paulo, ʻo loo leoleoina e i latou o tatou ola.’ (Epe. 13:17) O lenā faaupuga, e tatou te manatua ai se leoleo mamoe anamua, e lē moe i le pō ina ia puipuia le lafu. E faapena foʻi toeaina i aso nei, e latou te faataulaga le moe i taimi e manaʻomia ai i latou e ē o mamaʻi, po o ē o loo iai ni faafitauli tau i faalogona po o le itu faaleagaga. O se faataʻitaʻiga, o uso o le Komiti o Mataupu Tau Falemaʻi, e fafagu i latou i le leva o le pō pe a tulaʻi mai faafitauli tau i mataupu faafomaʻi. Ae maʻeu lo tatou lotofaafetai ona o a latou fesoasoani i taimi faapena!

9 O toeaina i Komiti o Faugāfale o le Vaipanoa ma isi komiti fesoasoani, e galulue mamafa e fesoasoani i uso. E tatau ona tatou lagolagoina ma le lotoatoa i latou! Seʻi manatu i galuega fesoasoani sa avatu e uso, ina ua afāina le atunuu o Myanmar i le 2008, i se afā mataʻutia na faaigoaina o Nargis. Ina ia oo atu i le faapotopotoga i Bothingone, i le laufanua e sili ona afāina o Irrawaddy Delta, na ui atu uso i se malae sa taatitia ai tino o tagata ua feoti. Ina ua vāai atu uso i Bothingone i uso ua taunuu mai e fesoasoani, ma o loo aofia ai ma lo latou ovasia matagaluega sa iai muamua, na latou alalaga atu: “Vaai! Ua sau lo tatou ovasia matagaluega! Ua laveaʻiina i tatou e Ieova!” Pe e te talisapaia galuega fitā o loo faia e toeaina i le ao ma le pō? O nisi toeaina ua tofia i ni komiti faapitoa, e taulima faafitauli faigatā faafaamasinoga. E lē femitai toeaina i mea ua latou faia; ae ua matuā lotofaafetai i latou ua maua aogā mai i galuega a nei toeaina.​—Mata. 6:2-4.

10. O ā isi galuega e lē o iloa atu o loo faia e toeaina?

10 E iai foʻi nisi tiute tauave o le toʻatele o toeaina. O se faaaʻoaʻoga, o loo saunia e le sooupu a le ʻautoeaina faasologa mo sauniga e faia i vaiaso taʻitasi. O loo tuufaatasia e le failautusi a le faapotopotoga, lipoti o le auaunaga mo masina taʻitasi ma le lipoti faaletausaga. E mafaufau loloto le ovasia o le aʻoga a o leʻi faia le faasologa o le aʻoga. E taʻi tolu masina ma faia se suʻegā tusi o faamaumauga o tupe a le faapotopotoga. E faitau e le ʻautoeaina tusi mai le ofisa o le lālā, ma faatatau faatonuga ina ia “tasi i tatou uma i le faatuatuaga.” (Efe. 4:3, 13) Ona o galuega fitā a na toeaina galulue mamafa, ua “faia [ai] mea uma i se tulaga talafeagai ma le maopoopo.”​—1 Kori. 14:40.

O Loo “Vaavaaia Outou”

11, 12. O ai e vaavaaia le faapotopotoga, ma o le ā e aofia ai i lenā tiute?

11 Sa faamatala e Paulo toeaina galulue fitā i Tesalonia e faapea, o loo latou “vaavaaia” le faapotopotoga. (1 Tesa. 5:12) O lenei upu i le gagana Eleni, e mafai ona uiga atu i le “tū i luma” ma e mafai foʻi ona faaliliuina i le “faatonu ma le taʻimua i isi.” O toeaina foʻi nei sa faasino i ai Paulo, o ē o loo “galulue fitā.” E leʻi faasino atu o ia i se “ovasia taʻimua” e toʻatasi, ae o toeaina uma i le faapotopotoga. I aso nei, o le tele o toeaina e tutū i luma o le faapotopotoga ma faia sauniga. O le suiga talu ai nei e faaaogā le taʻu “sooupu a le ʻautoeaina,” ua fesoasoani e tatou te manatu ai i toeaina uma, o vaega o se tino e tasi.

12 E sili atu mea e aofia ai i le “vaavaaia” i lo le tau ina aʻoaʻo atu. O le upu Eleni lava lea e tasi o loo faaaogā i le 1 Timoteo 3:4. Ua taʻua e Paulo, e tatau i se ovasia ona avea ma “se tane e pule lelei i lona lava aiga, e gauaʻi ma e faaaloalo lana fanau.” O le faaupuga “vaavaaia,” e lē gata e aofia ai le aʻoaʻoina o lana fanau, ae e taʻimua foʻi i le aiga, ma “e gauaʻi ma . . . faaaloalo lana fanau.” Ioe, e taulamua toeaina i le faapotopotoga, ma fesoasoani i tagata uma ina ia gauaʻi atu iā Ieova.​—1 Timo. 3:5.

13. Aiseā e ono lē vave maua ai se faaiʻuga i se fono a toeaina?

13 Ina ia vaavaaia lelei le lafu, e soālaupule e toeaina manaʻoga o le faapotopotoga ma le auala e taulima ai. Atonu e vave atu pe a faia e se toeaina se toʻatasi faaiʻuga uma. Ae peitaʻi, ina ia mulimulituʻi i le faaaʻoaʻoga a le vaega pule i le uluaʻi senituri, e saʻoloto toeaina i aso nei e talatalanoa faatasi, ma saʻili le taʻitaʻiga mai le Tusi Paia. O lo latou sini, o le faatatauina o mataupu silisili i manaʻoga o le faapotopotoga. E sili atu ona aogā lenei auala, pe a sauniuni toeaina taʻitasi mo a latou fono, ma iloilo mau ma taʻiala mai i le vasega o le pologa faamaoni ma le faautauta. E manaʻomia se taimi e fai ai na sauniuniga. Pe a eseese taofi o toeaina, e pei ona tupu i le vaega pule i le uluaʻi senituri ona o le mataupu i le peritomega, e ono manaʻomia ni saʻiliʻiliga atili ina ia maua ai se maliega e faavae i le Tusi Paia.​—Galu. 15:2, 6, 7, 12-14, 28.

14. Po o e talisapaia le galulue faatasi o le ʻautoeaina i le autasi? Aiseā ua e manatu ai faapea?

14 O le ā e tupu pe afai e maumauaʻi se toeaina e fai mea i lana lava auala, pe taumafai foʻi e faamalosia ona manatu? Ae faapefea pe afai e faatupu e se tasi fevaevaeaʻiga, e pei ona faia e Tioterifi i le uluaʻi senituri? (3 Ioa. 9,10) E mautinoa lava o le a pagātia le faapotopotoga atoa. Pe afai na taumafai Satani e saveʻu le filemu o le faapotopotoga i le uluaʻi senituri, e mautinoa e manaʻo foʻi o ia e saveʻu le filemu o le faapotopotoga i aso nei. E ono faaosoosoina e Satani faanaunauga manatu faapito faaletagata, e pei o le fiasili. O lea la, e ao i toeaina ona atiaʻe le lotomaulalo ma galulue faatasi i le autasi. Maʻeu lo tatou talisapaia o le lotomaulalo o toeaina, o ē e galulue felagolagomaʻi o se tino e tasi!

O Loo “Apoapoaʻi Atu iā te Outou”

15. O le ā e uunaʻia ai toeaina e apoapoaʻi atu i se uso po o se tuafafine?

15 Ona faamatilatila lea e Paulo o se galuega e faigatā toe tāua a toeaina: o le apoapoaʻi atu lea i le lafu. I le vaega o Tusitusiga Eleni o le Tusi Paia, e na o Paulo na faaaogāina le faaupuga Eleni o loo faaliliuina i le “apoapoaʻi.” E mafai ona faasino atu i aʻoaʻiga malolosi ae e lē faia i le ita. (Galu. 20:31; 2 Tesa. 3:15) O se faataʻitaʻiga, na tusi atu Paulo i uso i Korinito: “Ua ou tusi atu nei mea, e lē ina ia faamā ai outou, a ia ou apoapoaʻi atu iā te outou o laʻu fanau pele.” (1 Kori. 4:14) Na apoapoaʻi atu o ia ona o lona alofa tele i isi.

16. O le ā e ao ona manatua e toeaina pe a apoapoaʻi atu i isi?

16 E ao ona manatua e toeaina e tāua le auala e latou te apoapoaʻi atu ai i isi. E latou te taumafai e faaaʻoaʻo iā Paulo i le agalelei, alofa, ma le fesoasoani atu. (Faitau le 1 Tesalonia 2:11, 12.) Ioe, e ao i toeaina ona ʻlatou taofimau i upu faamaoni, ina ia mafai ona apoapoaʻi atu e ala i aʻoaʻoga e aogā.’​—Tito 1:5-9.

17, 18. O le ā e ao ona e manatua pe a aʻoaʻia oe e se toeaina?

17 O le mea moni, e lē lelei atoatoa foʻi toeaina, ma e latou te ono faia ni faamatalaga e mulimuli ane toe salamō ai. (1 Tu. 8:46; Iako. 3:8) E iloa foʻi e toeaina, pe a aʻoaʻia uso ma tuafāfine, e ʻlē o se mea e olioli ai, ae o se mea e faanoanoa ai’ ē ua aʻoaʻia. (Epe. 12:11) O lea, pe a apoapoaʻi atu se toeaina i se tasi, e lē taumatea sa ia mafaufau lelei ma tatalo a o leʻi avatua le apoapoaʻiga. Pe a aʻoaʻia oe, pe e te talisapaia lona manatu mamafa iā te oe?

18 Seʻi faapea ua iai se faalētonu i lou soifua mālōlōina ma e foliga e faigatā ona iloa po o le ā lea maʻi. Ona taʻu saʻo mai lea e se fomaʻi o le maʻi, ae e faigatā ona e taliaina le maʻi ua taʻu mai. Po o le a e lē malie ai ea i le fomaʻi? E leai! Pe a ia faatonu mai le faia o sou taotoga, e te ono talia lenā togafitiga ona e te talitonu e aogā iā te oe. O le auala ua faamatala atu ai e le fomaʻi nei tulaga iā te oe, atonu e te lē fiafia ai, ae po o le a faavae ai ea i inā lau filifiliga? Atonu e leai. O lea, aua neʻi avea le auala ua aʻoaʻia ai oe, ma māfuaaga e te lē faalogo ai i ē ua faaaogā e Ieova ma Iesu, e faailoa atu ai le auala e te puipuia ai oe i le itu faaleagaga.

Talisapaia le Sauniuniga a Ieova o Toeaina

19, 20. E te ono faaalia faapefea lou talisapaia o “meaalofa i tagata”?

19 O le ā e te faia pe a e maua se meaalofa ua faia faapitoa mo oe? Po o le a faaalia ea lou talisapaia i lou faaaogāina o lea meaalofa? Ua saunia e Ieova e ala iā Iesu “meaalofa i tagata” mo oe. O se tasi o auala e faaalia ai lou lotofaafetai mo nei meaalofa, o le faalogologo totoʻa lea i lauga e faia e toeaina, ma taumafai e faatatau manatu ua latou taʻua. E mafai foʻi ona e faia ni tali i sauniga e faaalia ai lou loto talisapaia. Ia lagolago le galuega o loo taʻimua ai toeaina, e pei o le faiva i le fanua. Pe afai ua aogā iā te oe aʻoaʻiga ua avatu e se toeaina, aiseā e te lē faailoa atu ai iā te ia? E lē gata i lea, aiseā e lē faailoa atu ai i le aiga o le toeaina lou talisapaia? Ia manatua, afai o loo galue mamafa se toeaina i le faapotopotoga, o lona uiga o loo faataulaga e lona aiga le taimi lea sa tatau ona faaalu ma ia.

20 Ioe, e anoanoaʻi māfuaaga e ao ai ona tatou faaalia le lotofaafetai i toeaina, o ē o loo galulue fitā, vaavaaia, ma apoapoaʻia i tatou. E mautinoa o nei “meaalofa i tagata,” o se sauniuniga alofa a Ieova mo i tatou!

Pe E te Manatua?

• O ā māfuaaga na talisapaia ai e Kerisiano i Tesalonia ē na taʻimua iā i latou?

• O ā auala o loo galulue fitā ai toeaina i le faapotopotoga mo oe?

• Ua aogā faapefea iā te oe le vaavaaiga a toeaina?

• O le ā e tatau ona e manatua pe a apoapoaʻi atu se toeaina iā te oe?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 27]

Pe e te talisapaia le tele o auala o loo leoleoina ai e toeaina le faapotopotoga?