Skip to content

Skip to table of contents

‘Sumbili Ava Va Linga Upange Pokati Kene’

‘Sumbili Ava Va Linga Upange Pokati Kene’

‘Sumbili Ava Va Linga Upange Pokati Kene’

‘Sumbili ava va linga upange pokati kene, haivo vo songuili vu Ñala loku vu lungula.’—1 VA TES. 5:12.

1, 2. (a) Ocitangi cipi ca kala vekongelo lio ko Tesalonike eci Paulu a va sonehela ukanda waye watete? (b) Paulu wa vetiya va Tesalonike oku linga nye?

 SOKOLOLA ndeci okuti, o kasi vekongelo lio ko Tesalonike lina lia tumbikiwa tete ko Europa kocita catete. Upostolo Paulu wa pitile otembo yalua loku kolisa vamanji yaco. Eye wa nõlele akulu vekongelo oco va lisonguile ndeci ca kala vakongelo akuavo. (Ovil. 14:23) Pole, noke yoku sokiya ekongelo liaco, va Yudea va sokiya ocisoko cimue colongangala oco va tundise Paulu la Siluano volupale. Akristão vana va sialele volupale, va kala ndu okuti va siala ulika, kuenda va kuata usumba walua.

2 Paulu noke yoku tunda vo Tesalonike, wa sakalalele calua lekongelo liaco. Eye wa seteka oku tiukilako, pole ‘Satana wa tateka’ onjila yaye. Omo liaco, wa tuma Timoteo oku kolisa ekongelo. (1 Va Tes. 2:18; 3:2) Timoteo eci a tiuka lulandu uwa, Paulu wa vetiyiwa oku sonehela ukanda va Tesalonike. Pokati kovina vikuavo, Paulu wa va vetiya oku ‘sumbila ava va linga upange pokati kavo, haivo va va songuila.’—Tanga 1 Va Tesalonike 5:12, 13.

3. Asunga api Akristão vo ko Tesalonike va kuata oku sumbila akulu vekongelo?

3 Vamanji va kala lovikele vekongelo ko Tesalonike, ka va loñolohele calua ndeci Paulu a kala kumue lava a enda oku linga lavo ovongende. Kuenda ka va kuatele anyamo alua kupange waco, ndeci ca kala akulu vekongelo ko Yerusalãi. Handi vali, ekongelo liaco, lia kuata lika unyamo umosi tunde eci lia tumbikiwa! Pole, vamanji vekongelo liaco, va kuatele esunga lioku eca olopandu kakulu vekongelo vana va “linga upange,” haivo va va ‘songuila’ loku va ‘lungula.’ Ovo va kuatelevo esunga lioku ‘lekisa esumbilo locisola ca piãla enene [kakulu vekongelo] poku kapako upange wavo.’ Epingilo liaco, lia kuamiwa lelungulo lia Paulu lioku ‘kala lombembua pokati kavo.’ Nda ove wa kaile ko Tesalonike, nda wa lekisa hẽ olopandu kupange wakulu vekongelo? Ndamupi wa siata oku tenda ‘olongavelo viomanu’ vina Suku a eca vekongelo liove lekuatiso lia Kristu?—Va Efe. 4:8.

“Va Linga Upange”

4, 5. Koloneke via Paulu, momo lie ca kalela upange walua kakulu vekongelo oku longisa vekongelo, kuenda momo lie ka ca lelukililevo koloneke vilo?

4 Noke yoku tuma Paulu la Siluano ko Berea, ndamupi akulu vekongelo vo ko Tesalonike “va linga upange”? Ovo va kuama ongangu ya Paulu yoku longisa ekongelo Lovisonehua. Pamue ove o lipula ndoco: ‘Anga hẽ Akristão vo ko Tesalonike va kapeleko muẽle Ondaka ya Suku?’ Embimbiliya li popia okuti, va Berea ‘va sungulukile calua, okuti va Tesalonike ci sule, momo oloneke viosi, va tanga tanga Ovisonehua loku vi kũlĩhisa lutate.’ (Ovil. 17:11) Etepiso liaco ka lia kale Kakristão, pole lia tiamẽlele komanu vosi va Yudea va kala ko Tesalonike. Vana va linga Akristão, ‘va tambuile ondaka ya Suku ndomo yi kasi ocili okuti, handaka yomanuko, pole ondaka ya Suku.’ (1 Va Tes. 2:13) Omo liaco, akulu vekongelo va sukilile oku talavaya calua oco va lise vamanji kespiritu.

5 Koloneke vilo, ocisoko cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, ca siata oku tekula ocunda ca Suku lokulia ku eciwa “kotembo ya tukuiwa.” (Mat. 24:45) Lolonumbi vi tunda kukuenje wa lunguka, akulu vekongelo va linga upange woku lisa vamanji konepa yespiritu. Vamanji vosi vakongelo va kuete alivulu alua, kuenda kalimi amue ku sangiwa ovimaleho ndeci, o Índice das Publicações da Torre de Vigia ale o Watchtower Library (Biblioteca da Torre de Vigia) vo CD-ROM. Oco va kuatise vamanji kespiritu, akulu vekongelo va pesela olowola vialua loku pongiya olonepa violohongele okuti vi lomboluiwa ciwa. Ove hẽ wa siata oku sokolola otembo akulu vekongelo va pesela koku pongiya olonepa viavo violohongele viekongelo, olohongele vimbo, kuenda viofeka?

6, 7. (a) Olumapu lupi lua Paulu akulu vekongelo ko Tesalonike va sukilile oku kuama? (b) Momo lie koloneke vilo ca tilĩla kakulu vekongelo oku setukula Paulu?

6 Akulu vekongelo vo ko Tesalonike, va ivaluka ongangu yiwa ya Paulu yoku lava ocunda. Ovo ka va pitaile lika kolonjo via vamanji oku va pasuisa ale oku tẽlisa ño ocikundi caco. Ndomo ca lomboluiwa vocipama ca pita, Paulu ‘wombokele ndonjali yi lela omãla vaye.’ (Tanga 1 Va Tesalonike 2:7, 8.) Eye toke muẽle wa nõlelepo oku ‘va pesila omuenyo waye’! Omo liaco, akulu vekongelo poku lava ocunda, va sukilile oku kuama ongangu yaye.

7 Koloneke vilo, angombo Akristão va kuama ongangu ya Paulu poku tata ciwa ocunda. Ndomo ca siata, vamanji havosiko va sanjuka haivo va lianja la vakuavo. Omo liaco, akulu vekongelo va likolisilako oku kuata uloño kuenda oku limbuka ‘ovituwa viwa’ via vamanji. (Olosap. 16:21) Omo okuti ukulu wekongelo ka lipuile, o sukila oku likolisilako oku kuatela vamanji ovisimĩlo via sunguluka. Osimbu eye a likolisilako oku omboka la vosi, anga hẽ ka sesamẽla epandiyo omo liupange waye woku kala ungombo uwa o songuiwa la Kristu?

8, 9. Koloneke vilo, volonepa vipi akulu vekongelo va ‘lavulula ovimuenyo vietu?’

8 Vosi yetu tu kuete esunga lioku ‘pokola’ kakulu vekongelo. Momo ndomo Paulu a ci popia, ‘va kasi loku lavulula ovimuenyo vietu.’ (Va Hev. 13:17) Ondaka yaco yi tu ivaluisa ungombo umue o pumba otulo omo lioku teyuila ocunda caye. Cimuamue haico okuti, akulu vekongelo koloneke vilo, va siata oku pumba otulo omo lioku sakalala la vana va vela haivo va sumua, ale vana va hongua kespiritu. Vamanji vakuacisoko ci tukuiwa hati, Comissão de Ligação com Hospitais, olonjanja vimue va siata oku pasuiwa kuteke oco va tetulule ocitangi cimue coku vela. Halapondukuovio tu eca kupange wavo eci tu liyaka lovitangi viaco!

9 Akulu vekongelo Vakuacisoko Coku Tunga Olonjango Viusoma, kuenda vakuacisoko coku kuatisa omanu va pita lovilunga, va talavaya calua koku kuatisa vamanji. Ovo va sesamẽla ekuatiso lietu li eciwa lutima wosi! Kũlĩhĩsa upange wa lingiwa noke Yehunguhungu liofela li tukuiwa hati, Nargis lia pita kofeka yo Myanmar kunyamo wo 2008. Oco va pitile Kekongelo lio ko Bothingone, imbo limue liosimbu lia kala pasango olui Irrawaddy, vamanji vakuacisoko caco, va pita vonjila yimue ye yuka ovivimbi. Eci vamanji vo pocitumãlo caco va mola ocisoko catete ca pitila ko Bothingone, oku kongelamo manji una wa kala Mitavaso yavo o nyula akongelo, va kaluka vati: “Tali! Mitavaso yetu o nyula akongelo weya! Yehova wa tu yovola!” Ove hẽ, wa kapako upange akulu vekongelo va siata oku linga utanya luteke? Kuli akulu vamue vekongelo va nõliwa oco va kale vocisoko coku tetulula ovitangi viatiamẽla kolombonge. Akulu vaco vekongelo ka va lipandi omo liupange wavo, pole, vana va kuatisiwa lupange wavo va eca olopandu kokuavo.—Mat. 6:2-4.

10. Upange upi akulu vekongelo va linga okuti ka wa kũlĩhĩwile la vosi?

10 Akulu vekongelo koloneke vilo, va kuetevo ovina vialua vioku soneha. Usongui wakulu vekongelo o linga esokiyo liolohongele vi lingiwa osemana losemana. Ukulu wekongelo usonehi, ongolola loku soneha orelatoriu yupange woku kunda osãi losãi kuenda unyamo lunyamo. Ukulu wekongelo mitavaso yosikola, o kũlĩhĩsa lutate esokiyo liosikola. Olonjanja viosi eci pa pita olosãi vitatu, ku tangiwa ulandu wolombongo viekongelo. Akulu vekongelo va tanga ovikanda vi tunda kofiliale kuenda va kapako olonumbi vi kuatisa oku kala ‘vongongela yekolelo.’ (Va Efe. 4:3, 13) Omo liupange wavo, ‘ovina viosi vi sokiyiwa ciwa loku lingiwa lesumbilo.’—1 Va Kor. 14:40.

“Vo Songuili”

11, 12. Helie o songuila ekongelo, kuenda nye ca kongela vupange waco?

11 Upange wakulu vekongelo vo ko Tesalonike, Paulu wa u tukula hati ‘oku songuila’ ekongelo. Ondaka yaco kelimi liatete, yi lomboloka oku ‘pita kovaso,’ kuenda yi lombolokavo ‘oku eca onumbi poku songola.’ (1 Va Tes. 5:12) Paulu wa tukula akulu vaco vekongelo hati, va lingainga “upange.” Eye ka tukuile lika omunu umosi ‘o songola,’ pole, wa tukula akulu vosi vekongelo. Koloneke vilo, akulu valua vekongelo va talavaya vekongelo loku songola olohongele. Epongoloko lia lingiwa lioku popia hati, “usongui wakulu vekongelo,” li tu kuatisa oku tenda akulu vosi vekongelo ndovimatamata vietimba limuamue.

12 Oku ‘songuila’ ekongelo ka ci lomboloka lika oku longisa. Ondaka yaco ya tukuiwavo kelivulu lia 1 Timoteo 3:4. Paulu wa lombolola okuti, ukulu wekongelo o sukila oku ‘songuila ciwa onjo yaye, loku pokuisa omãla kuenda oku va longisa esumbilo.’ Ondaka oku ‘songola’ ndomo ya tukuiwa palo, ka yi lomboloka lika oku longisa omãla vaye, pole, mua kongelavo oku tata epata kuenda oku ‘pokuisa omãla vaye loku va longisa esumbilo.’ Ocili okuti, akulu vekongelo va songola loku kuatisa vamanji vosi oku pokola ku Yehova.—1 Tim. 3:5.

13. Momo lie pamue ci sukilila otembo yalua oku nõla onjila yimue kolohongele viakulu vekongelo?

13 Oco akulu vekongelo va songuile ciwa ocunda, va siata oku sapela ovina vi sukiliwa vekongelo kuenda ndomo va kuatisa ciwa kovina viaco. Pamue ci leluka vali nda ukulu umosi wekongelo eye o nõla ovina viosi vi lingiwa. Pole, poku kuama ongangu yosungu yakulu vo kocita catete, akulu vekongelo koloneke vilo, va sapela lelianjo ovitangi viosi, loku kuama olonumbi Viovisonehua. Ocimãho cavo, oku kapako olonumbi Viembimbiliya vi tiamisiwila kovitangi viekongelo. Omo liaco, ciwa okuti eci akulu vekongelo va linga olohongele viavo, omunu lomunu pokati kavo o lipongiya ciwa loku kũlĩhĩsa Ovisonehua kuenda olonumbi viocisoko cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka. Oku ci linga ca ambata otembo. Eci va kuata ovisimĩlo via litepa, va pita otembo yalua kuenda va linga akonomuiso akuavo oco va pitile kocisimĩlo cimue Covisonehua, ndeci ca linga osungu yakulu kocita catete eci va konomuisa ocitangi coku seviwa evamba.—Ovil. 15:2, 6, 7, 12-14, 28.

14. Ove hẽ wa sanjukila akulu vekongelo va talavaya lelitokeko? Momo lie o yevitile esanju liaco?

14 Nye ci pita nda ukulu umue wekongelo o tamãlala locisimĩlo caye ale o kuama lika ovisimĩlo viaye muẽle? Ale nye ci lingiwa nda manji umue o kasi oku nena olonepele ndeci ca linga Deotrefe kocita catete? (3 Yoa. 9, 10) Ekongelo li pita lovitangi. Omo okuti Satana wa nenele esumuo vekongelo kocita catete, tu sukila oku ivaluka okuti koloneke vilo o yongolavo oku nyõla ombembua vekongelo. Eye o vetiya omanu oku kuata ocituwa coku livelisapo. Omo liaco, akulu vekongelo va sukila oku lekisa esunguluko kuenda oku talavaya lelitokeko ndovimatamata vietimba limuamue. Halopandukuovio tu eca kakulu vekongelo omo liumbombe wavo woku talavaya ndetimba limuamue!

Va “Lungula”

15. Nye ci vetiya akulu vekongelo oku lungula vamanji?

15 Paulu wa tukula ocikele ca tĩla haico ci kuete esilivilo cakulu vekongelo okuti: oku lungula ocunda. Vovisonehua vio Helasi Paulu eye lika wa tukula ondaka yopiwa kelimi lio Helasi ya pongoluiwa hati, “oku lungula.” Ondaka yaco yi lomboloka oku lemẽla lutõi, pole, ka ci lekisa oku imbula omunu. (Ovil. 20:31; 2 Va Tes. 3:15) Omo liaco, Paulu wa sonehela va Korindo hati: “Ovina evi sio vi soneheleli oku u kutisi osõi, ndo vi soneheli oku u lunguli ndomãla vange va soliwa.” (1 Va Kor. 4:14) Eye wa eca elungulo liaco omo liesakalalo liocisola a kuatela vakuavo.

16. Nye akulu vekongelo va sukila oku ivaluka poku lungula vakuavo?

16 Akulu vekongelo va ivaluka esilivilo lioku kũlĩha ndomo va lungula vakuavo. Ovo va likolisilako oku setukula Paulu poku lekisa esunguluko, locisola, kuenda oku kuatisa. (Tanga 1 Va Tesalonike 2:11, 12.) Pole, akulu vekongelo va ‘kolela lika kondaka yocili okuti va tela oku lungula londaka yaco yocili.’—Tito 1:5-9.

17, 18. Nye o sukila oku ivaluka eci o tambula elungulo kakulu vekongelo?

17 Omo okuti, akulu vekongelo ka va lipuile, olonjanja vimue va popia ovina vimue okuti noke va livela. (1 Olos. 8:46; Tia. 3:8) Handi vali, akulu vekongelo va kũlĩha okuti, vamanji eci va tambula elungulo, olonjanja vimue ka li va kokela ‘esanju, te esumuo.’ (Va Hev. 12:11) Omo liaco, eci ukulu wekongelo a eca elungulo komunu umue, o sukila oku kũlĩhĩsa lutate elungulo liaco kuenda oku likutilila. Eci ove o tambula elungulo, wa siata hẽ oku limbuka esakalalo liakulu vekongelo?

18 Sokolola ndu okuti o kuete uvei umue ka wa kũlĩhĩwile. Kuenje ndotolo poku konomuisa ciwa, o limbuka okuti uvei waco, wa tatama calua. Ove hẽ nda wa temẽla ndotolo yaco? Sio! Eci eye a ku sapuila okuti ove o sukila oku pelaliwa, nda wa tava kondaka yaye momo wa kolela okuti o ka kuatisiwa. Ndomo ndotolo a pitiya onumbi yaco kokuove, pamue ci sumuisa ale ci ku sanjuisa. Pole ocituwa caye coku vangula oco hẽ ci ku vetiya oku nõla nda o pokola konumbi yaye ale sio? Sio. Eci o tambula elungulo ku ka ecelele okuti ocituwa cakulu vekongelo coku vangula ci ku tateka oku yevelela vana Yehova la Yesu va tuma oku ku kuatisa oco o kũlĩhe ndomo o teyuila ekalo liove kespiritu.

Sanjukila Eliangiliyo Lia Yehova Lioku Eca Akulu Vekongelo

19, 20. Ndamupi o lekisa olopandu omo ‘liolongavelo komanu’?

19 Nda wa tambula ombanjaile yimue ya posoka, nye o linga? Anga nda wa lekisa olopandu kombanjaile yaco poku yi tata ciwa? “Olongavelo komanu” ovio Yehova a eca kokuove vonduko ya Yesu Kristu. Onjila yimue yoku lekisa olopandu kalume vaco, oku yevelela lutate olohundo vi lingiwa lakulu vekongelo kuenda poku likolisilako oku kapako ovina va lombolola. O sukila oku eca atambululo kolohongele. O pondolavo oku eca olopandu viove poku kuatisa kupange woku kunda u songuiwa lakulu vekongelo. Nda ove wa kuatisiwa lelungulo wa tambula kukulu umue wekongelo, momo lie ku ecela olopandu kokuaye? Handi vali, momo lie ku ecela olopandu kapata akulu vekongelo? Ivaluka okuti, oco ukulu wekongelo a linge upange vekongelo, epata liaye olio lia eca otembo yina va sesamẽlele oku kala laye.

20 Tu kuete esunga lialua lioku eca olopandu kakulu vekongelo, vana va linga upange pokati ketu, loku tu songuila, kuenda oku tu lungula. ‘Olongavelo evi viomanu,’ eliangiliyo limue liocisola ca Yehova!

O ci Ivaluka?

• Asunga api Akristão va Tesalonike va kuata voku eca olopandu ku vana va linga upange pokati kavo?

• Vekongelo liove, ndamupi akulu vekongelo va talavaya poku ku kuatisa?

• Ndamupi wa siata oku kuatisiwa lakulu vekongelo va ku songuila?

• Ukulu wekongelo poku eca elungulo nye a sukila oku ivaluka?

[Apulilo Elilongiso]

[Elitalatu kemẽla 27]

Ove hẽ wa sanjukila ndomo akulu vekongelo va lava ekongelo?