“Kotou Aga Fakaʼapaʼapa Kiā Nātou ʼAē ʼe Gāue Kinakina Iā Koutou”
“Kotou Aga Fakaʼapaʼapa Kiā Nātou ʼAē ʼe Gāue Kinakina Iā Koutou”
“Kotou aga fakaʼapaʼapa kiā nātou ʼaē ʼe gāue kinakina iā koutou, pea ʼe natou takitaki koutou ʼi te ʼAliki, pea ʼe natou fakatokagaʼi koutou.”—1 TES. 5:12.
1, 2. (a) Neʼe feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo te kōkelekāsio ʼo Tesalonika, ʼi te temi ʼaē neʼe fai ai e Paulo ia tana ʼuluaki tohi kiā nātou? (b) Koteā ʼaē neʼe fakalotomālohiʼi e Paulo ia te kau Tesalonika ke natou fai?
KOTOU fakakaukauʼi age muʼa mo kanapau lā neʼe kotou kau ki te kōkelekāsio ʼo Tesalonika ʼo te ʼuluaki sēkulō, ko he kōkelekāsio ʼi te ʼu ʼuluaki kōkelekāsio ʼaē neʼe fakatuʼu ʼi Eulopa. Neʼe lahi ʼaupitō te temi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼapositolo ko Paulo moʼo fakamālohiʼi te tui ʼo te ʼu tehina ʼaē neʼe kau ʼi te kōkelekāsio ʼaia. Neʼe lagi ina fakanofo he ʼu tagata ʼāfea moʼo takitaki pea mo tokaga ki te kōkelekāsio, ohagē ko tona fai ʼi te tahi ʼu kōkelekāsio. (Gāue 14:23) Kae ʼi te kua ʼosi fakatuʼu ʼaē ʼo te kōkelekāsio, neʼe tātānaki leva e te kau Sutea te hahaʼi kaugamālie moʼo kapu ʼi te kolo ia Paulo pea mo Silasi. Neʼe lagi manatu ia te kau Kilisitiano ʼaē neʼe nonofo ʼi te kolo, neʼe kua liʼakina nātou pea lagi neʼe natou toe mātataku pē foki.
2 ʼE mahino ia, ʼi te mavae ʼaē ʼa Paulo ʼi Tesalonika neʼe ina tuʼaniaʼi ia te maʼuli fakalaumālie ʼo te kōkelekāsio ʼaē neʼe heʼeki faʼa fualoa ia tona fakatuʼu ake. Neʼe ina faigaʼi ke toe liliu ki Tesalonika, kae neʼe ‘tāʼofi ia ia e Satana.’ Koia ʼaē neʼe ina fekauʼi ai leva ia Timoteo ke ʼalu ʼo fakalotomālohiʼi te kōkelekāsio. (1 Tes. 2:18; 3:2) ʼI te liliu mai ʼaē ʼa Timoteo mo te ʼu logo lelei ʼo te kōkelekāsio, neʼe fia fai leva e Paulo te tohi ki te kau Tesalonika. Pea ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe talanoa kiai ʼi tana tohi, neʼe fakalotomālohiʼi e Paulo ia nātou ‘ke natou aga fakaʼapaʼapa kiā nātou ʼaē ʼe gāue kinakina iā nātou.’—Lau ia 1 Tesalonika 5:12, 13.
3. He koʼē neʼe tonu ke lahi ʼaupitō age te ʼofa ʼaē ʼo te kau Kilisitiano ʼo Tesalonika ki tonatou ʼu tagata ʼāfea?
3 Ko te ʼu tehina ʼaē neʼe fakanofo ke natou takitaki te ʼu Kilisitiano ʼo Tesalonika, neʼe mole heʼeki natou fotufotuʼa fakalaumālie ohagē ko Paulo pea mo nātou ʼaē neʼe feʼoloʼaki mo ia; pea neʼe heʼeki kātoa iā nātou te ʼu koloa fakalaumālie ʼaē neʼe kua maʼu e te ʼu tagata ʼāfea ʼo Selusalemi. Pea tahi ʼaē, neʼe heʼeki taʼu kātoa te tuʼu ʼaē ʼo te kōkelekāsio ʼaia! Koia ʼaē neʼe tonu ai kiā nātou ʼo te kōkelekāsio ke natou fakafetaʼi ki tonatou ʼu tagata ʼāfea, ʼaē neʼe natou “gāue kinakina,” mo natou “takitaki” ia te kōkelekāsio pea mo natou “fakatokagaʼi” te ʼu tehina. Koia, neʼe tonu ai ke ‘lahi ʼaupitō age tonatou ʼofa ʼaē ki te ʼu tagata ʼāfea.’ ʼOsi ʼaia pea fai e Paulo te tokoni ʼaē ke natou “fetokaleleiʼaki.” Kanapau lā neʼe kotou kau ʼi te kōkelekāsio ʼo Tesalonika, ʼe lahi anai koa takotou loto fakafetaʼi ki te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e te ʼu tagata ʼāfea? Koteā takotou manatu ki te “ ʼu meʼa ʼofa ko he ʼu tagata,” ʼaē neʼe foaki atu e te ʼAtua ʼaki ia Kilisito ki tokotou kōkelekāsio?—Efe. 4:8.
ʼE Natou “Gāue Kinakina”
4, 5. He koʼē neʼe ko he gāue kinakina ki te ʼu tagata ʼāfea ʼo te temi ʼo Paulo ke natou akoʼi ia te kōkelekāsio, pea he koʼē ʼe toe hoko te ʼaluʼaga ʼaia iā ʼaho nei?
4 ʼI te ʼosi fekauʼi ʼaē ʼo Paulo pea mo Silasi ki Pelea, neʼe feafeaʼi te “gāue kinakina” ʼa te ʼu tagata ʼāfea ʼi Tesalonika? ʼO mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼaē ʼa Paulo, ʼe mahino ia neʼe natou fakaʼaogaʼi ia te Tohi-Tapu ʼi tanatou ʼu faiakonaki ʼaē ki te kōkelekāsio. Lagi ʼe kotou feʼekeʼaki fēnei: ‘Neʼe leleiʼia koa e te ʼu Kilisitiano ʼo Tesalonika ia te Folafola ʼa te ʼAtua?’ ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu, ko te kau Pelea neʼe ‘loto fakafetaʼi age nātou ʼi te hahaʼi ʼo Tesalonika, he neʼe natou vakavakaʼi fakalelei te ʼu Tohi taputapu ʼi te ʼaho fuli pē.’ (Gāue 17:11) ʼE mole talanoa ʼi henī ki te kau Tesalonika ʼaē neʼe kua liliu ko te ʼu Kilisitiano, kae ki te hahaʼi fuli ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi Tesalonika, neʼe mole hagē te kau Pelea ko nātou ʼaia. Ko nātou ʼaē neʼe natou tui kiā Kilisito, neʼe natou ‘tali te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼo mole hagē ko he folafola ʼa te tagata, kae ohagē ko te folafola ʼa te ʼAtua.’ (1 Tes. 2:13) ʼE tonu ki te ʼu tagata ʼāfea ke natou gāue kinakina moʼo fafaga te kōkelekāsio ʼi te faʼahi fakalaumālie.
5 Iā ʼaho nei, ʼe foaki ki te faga ovi ʼa te ʼAtua te “meʼa kai ʼi tona temi totonu” e te kalasi ʼo te tagata kaugana agatonu pea mo poto. (Mat. 24:45) ʼO mulimuli ki te takitaki ʼaē ʼa te tagata kaugana, ʼe gāue kinakina te ʼu tagata ʼāfea ki te fafaga ʼaē ʼo tonatou ʼu tehina mo tuagaʼane fakalaumālie. ʼE feala kiā nātou ʼaē ʼi te kōkelekāsio, ke lahi te ʼu tohi Fakatohi-tapu ʼaē ʼe natou maʼu, pea ʼe kua maʼu e ʼihi lea te tohi Index des publications Watch Tower pea mo te CD-ROM. Ke lava te fafaga ʼaē ʼo te ʼu kōkelekāsio ʼi te faʼahi fakalaumālie, neʼe lahi te temi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu tagata ʼāfea moʼo teuteuʼi te ʼu koga kehekehe ʼo te ʼu fono, ke lelei mo ʼaoga ki te kōkelekāsio tanatou ʼu faiakonaki. Neʼe kua kotou fakakaukauʼi koa te toe temi loaloaga ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu tagata ʼāfea moʼo teuteuʼi te ʼu koga kehekehe ʼo te ʼu fono pea mo te ʼu fakatahi lalahi?
6, 7. (a) Koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe maʼu e te ʼu tagata ʼāfea ʼo Tesalonika mai iā Paulo? (b) He koʼē ʼe lagi faigataʼa ki te ʼu tagata ʼāfea iā ʼaho nei hanatou faʼifaʼitakiʼi ia Paulo?
6 Neʼe manatuʼi e te ʼu tagata ʼāfea ʼaē ʼi Tesalonika ia te faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku e Paulo ʼi tana tokaga ʼaē ki te faga ovi. Neʼe mole fai e Paulo te gāue ʼaia ʼuhi he neʼe ko hona maʼua, kae neʼe lotolelei ia ke ina fai te gāue ʼaia ʼaki te ʼofa. Ohagē ko tona ʼui ʼi te ʼuluaki ʼalatike ʼaē neʼe tou vakaʼi, ko Paulo “neʼe . . . agamalū . . . ohagē ko he faʼē ʼe tokaga fakalelei ki tana fānau ʼaē ʼe ina fafaga.” (Lau ia 1 Tesalonika 2:7, 8.) Neʼe toe lotolelei ke ina ‘foaki’ ia tona nefesi totonu maʼa nātou! ʼI tanatou gāue tauhi ovi, ko te ʼu tagata ʼāfea neʼe natou faʼifaʼitakiʼi ia ia.
7 ʼE faʼifaʼitakiʼi e te ʼu tagata tauhi ovi Kilisitiano ʼo te temi ʼaenī ia Paulo, ʼi tanatou tōkakaga fakalelei ʼaē ki te faga ovi. ʼI te agamāhani, ʼe mole leleiʼia e ʼihi tehina mo tuagaʼane mokā ʼe fakaovi age ia te ʼu tagata ʼāfea kiā nātou. Koia ʼaē, ʼe tonu ai ki te ʼu tagata ʼāfea ke natou maʼu te fakasiosio poto pea mo ‘natou tokagaʼi te ʼu kalitātē’ ʼaē ʼi te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼaia. (Taag. 16:20) ʼE mahino ia, ʼi tona ʼuhiga agahala ʼe feala ki he tagata ʼāfea ke faigataʼa tana maʼu he manatu ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu tehina mo tuagaʼane takitahi. Kae kā faiga fakamālotoloto ke agalelei ki te faga ovi, pea ʼe mahino ia ʼe tonu anai ke vikiʼi tana ʼu faiga ʼaia ke liliu ko he tagata tauhi ovi agalelei ʼi te takitaki ʼa Kilisito?
8, 9. Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe ‘leʼoleʼo tuʼumaʼu ai totatou ʼu nefesi’ e te ʼu tagata ʼāfea ʼo te temi ʼaenī?
8 ʼE lahi te ʼu ʼaluʼaga ke tou “talagafua” ai ki te ʼu tagata ʼāfea. Ohagē pē ko tona ʼui ʼaē e Paulo ʼi tana tohi, ‘ ʼe natou leʼoleʼo tuʼumaʼu ki totatou ʼu nefesi.’ (Hep. 13:17) ʼI te ʼu palalau ʼaenī, ʼe kita manatuʼi te ʼu tauhi ovi, ʼaē ʼi ʼihi pō ʼe mole natou momoe heʼe natou nonofo ʼalaʼala moʼo leʼoleʼo ia tanatou faga ovi. O toe fēia iā ʼaho nei, lagi ʼi ʼihi pō ʼe mole momoe te ʼu tagata ʼāfea heʼe natou nonofo mo te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼaē ʼe vaivai fakalaumālie, peʼe natou tau mo he ʼu fihifihia ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ohagē lā, ʼi ʼihi pō ʼe fafagu te ʼu tehina ʼaē ʼe kau ki te ʼu Komitē Fakafelōgoi Mo Te Lōpitali, heʼe tonu ke natou ʼolo ʼo felōgoi mo te kau tōketā ʼo ʼuhiga mo he tehina peʼe ko he tuagaʼane ʼe mahaki. ʼE mahino ia, ʼe tou loto fakafetaʼi ki te ʼu gāue ʼaia ʼe natou fai mokā ʼe tou felāveʼi mo he ʼaluʼaga fēia!
9 ʼE gāue kinakina ia te ʼu tagata ʼāfea ʼo te ʼu Komitē Laga Fale Fakakolo pea mo te ʼu komitē tokoni moʼo tokoni ki te ʼu tehina. ʼE tuha mo nātou ke tou lagolago fakamālotoloto kiā nātou! Tou vakaʼi age muʼa te tokoni ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ʼi te hili ʼaē ʼo te tō ʼo te ʼafā ko Nargis ki Myanmar ʼi te taʼu 2008. Ke natou aʼu ki te Kōkelekāsio ʼo Bothingone ʼi te koga meʼa ʼo te Delta ʼo te Irraouaddi ʼaē neʼe lahi ai te ʼu maumau, ko te kūtuga ʼaē neʼe ʼomai moʼo tokoni ki te ʼu tehina mo tuagaʼane, neʼe natou fakalaka ʼi te ʼu malaʼe neʼe leta ai te ʼu hahaʼi kua mamate. ʼI te sisio ʼaē ʼa te ʼu tehina ʼo te koga meʼa ʼaia ki te tau age ʼa te ʼuluaki kūtuga ki Bothingone ʼo kau ai mo te taupau fakasilikō ʼaē neʼe ina ʼaʼahi nātou ki muʼa atu, neʼe natou kalaga fēnei: “Koʼenī! Ko tomatou tagata taupau fakasilikō! Neʼe haofaki tātou e Sehova!” ʼE kotou loto fakafetaʼi koa ki te gāue kinakina ʼaē ʼe fai e te ʼu tagata ʼāfea ʼi te ʼaho mo te pō? Ko ʼihi tagata ʼāfea, neʼe hinoʼi nātou ke natou gāue ʼi he ʼu komitē makehe, ʼe natou vakaʼi ʼaki te lao te faʼahiga fakatokatoka ʼo he fihifihia mokā hoko he fakamāu ʼi te telepinale ki he tehina mo he tuagaʼane, peʼe ki te kautahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE mole natou fiameʼameʼa ki te ʼu gāue ʼaē neʼe natou fakahoko, kae ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu gāue ʼaia ʼe loto fakafetaʼi moʼoni kiai ia nātou ʼaē ʼe natou maʼu tona ʼu fua lelei.—Mat. 6:2-4.
10. Koteā te ʼu gāue ʼe fakahoko e te ʼu tagata ʼāfea kae mole tou sio tuʼumaʼu kiai?
10 ʼE lahi te ʼu tagata ʼāfea ʼi te temi ʼaenī ʼe natou toe tōkakaga ki te fai ʼaē ʼo te ʼu pepa ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼo te kōkelekāsio. Ohagē lā, ko te kootinatea ʼo te kolesi ʼo te u tagata ʼāfea ʼe ko ia ʼaē ʼe tokaga ki te fai ʼo te polokalama ʼo te ʼu fono ʼo te vāhaʼa fuli. ʼE ko te sīkalaipe ʼo te kōkelekāsio ʼaē ʼe tokaga ʼi te māhina fuli ki te ʼu pepa tānaki gāue ʼo te taʼu fuli. ʼE ko te tagata taupau ʼo te ako ʼaē ʼe tokaga ki te filifili ʼo nātou ʼaē ke natou fai te ʼu kiʼi akonaki peʼe ko te ʼu kiʼi fai palalau ʼaē ʼi te polokalama ʼo te ako. ʼI te ʼu tolu māhina fuli, ʼe fakahā ki te kōkelekāsio ia te falā ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi pea mo te falā ʼaē kei toe. ʼE lau e te ʼu tagata ʼāfea ki te kōkelekāsio te ʼu tohi ʼaē mai te filiale pea ʼe natou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼaia, ʼaē ʼe toe lagolago aipē ki te taupau ʼaē ʼo ‘tanatou logotahi.’ (Efe. 4:3, 13) ʼE “fai ia meʼa fuli ʼi te fakapotopoto pea mo te fakatokatoka” ʼaki te ʼu faʼahiga gāue kinakina ʼaia ʼa te ʼu tagata ʼāfea.”—1 Ko. 14:40.
ʼE Natou “Takitaki Koutou”
11, 12. Ko ai ʼaē e ina takitaki te kōkelekāsio pea koteā ʼaē ʼe fakamaʼua kiai?
11 Neʼe talanoa ia Paulo ki te gāue kinakina ʼa te ʼu tagata ʼāfea ʼo Tesalonika ʼi tanatou “takitaki” te kōkelekāsio. (1 Tes. 5:12) Neʼe talanoa ia Paulo ki te ʼu tagata ʼāfea pē ʼaia ʼe natou “gāue kinakina.” Pea neʼe mole fakahaga tana palalau ki te ‘taupau pelesita’ kae neʼe fakahaga tana ʼu palalau ki te ʼu tagata ʼāfea fuli ʼo te kōkelekāsio. Iā ʼaho nei, tokolahi te ʼu tagata ʼāfea ʼe natou faiakonaki iā muʼa ʼo te kōkelekāsio pea mo takitaki te ʼu fono. Ko te fetogi neʼe mole heʼeki faʼa fualoa, ko te fakaʼaogaʼi ʼaē ʼo te kupusiga palalau “te kootinatea ʼo te kolesi ʼa te kau tagata ʼāfea,” ʼe tokoni mai kiā tātou ke tou fakaʼuhiga te ʼu tagata ʼāfea fuli ʼe ko he ʼu koga kehekehe ʼo he sino ʼe logotahi.
12 ʼE mole gata pē tanatou “takitaki” ʼaē ia te kōkelekāsio ʼi tanatou ʼu faiakonaki. ʼE toe fakaʼaogaʼi te kupu pē ʼaia iā 1 Timoteo 3:4. ʼE ʼui e Paulo ʼi te vaega Tohi-Tapu ʼaia, ʼe tonu ki he tagata taupau ke “ina takitaki fakalelei tona loto fale, mo ina maʼu he ʼu fānau ʼe natou fakalogo lelei.” ʼE hā lelei mai, ko te kupu “takitaki” ʼe mole gata pē tona fakaʼuhiga ki tana akoʼi ʼaē ʼo tana fānau kae ʼe toe kau kiai ia tana takitaki ʼaē ʼo tona fāmili pea mo tana “maʼu he ʼu fānau ʼe natou fakalogo lelei.” ʼEī, ko te ʼu tagata ʼāfea ʼe natou tuku he faʼifaʼitaki lelei ki te kōkelekāsio ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼaē ʼe tonu ke fai pea ʼe natou takitaki te kōkelekāsio, ʼo natou tokoni ki te kōkelekāsio kātoa ke natou fakalogo kiā Sehova.—1 Tim. 3:5.
13. He koʼē ʼe feala ke lahi te temi ʼaē ke fakaʼaogaʼi e te ʼu tagata ʼāfea ʼi tanatou ʼu fono moʼo fai he tonu?
13 Ke lelei ia tanatou takitaki ʼaē ʼo te faga ovi, ʼe felōgoi te ʼu tagata ʼāfea ki te ʼu meʼa ʼaē ʼaoga ki te kōkelekāsio. ʼE lagi lelei age mo kapau ʼe ko he tokotahi pē ʼi te ʼu tagata ʼāfea ʼaē ʼe ina fai te ʼu tonu fuli. Kae ʼi tanatou mulimuli ʼaē ki te faʼifaʼitaki ʼa te kolesi pule ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼe felōgoi faʼifaʼitaliha ia te kolesi ʼo te ʼu tagata ʼāfea ʼo te temi nei ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te kōkelekāsio, ʼo natou kumi tokoni ki te Tohi-Tapu. Ko tanatou fakatuʼutuʼu: ke natou mulimuli ki te ʼu pelesepeto Fakatohi-tapu ʼaē ʼe ʼaoga ki te kōkelekāsio. ʼE fua lelei age ia te faʼahi ʼaia mokā ʼe teuteuʼi e te ʼu tagata ʼāfea takitahi te ʼu fono ʼa te kau tagata ʼāfea, ʼo natou vakaʼi te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tokoni ʼaē ʼe haʼu mai te kalasi ʼo te tagata kaugana agatonu mo poto. ʼE mahino ia, ʼe lahi te temi ʼaē ʼe natou fakaʼaogaʼi ki te teuteuʼi ʼo te ʼu faʼahi fuli ʼaia. Kapau ʼe mole natou manatu tahi ki he ʼaluʼaga, ohagē ko te fihifihia ʼo te silikosisio ʼaē neʼe hoko ʼi te kolesi pule ʼi te ʼuluaki sēkulō, ʼe lagi lelei anai ke natou toʼo he tahi age temi moʼo fai he ʼu kumi ʼaki te Tohi-Tapu, ke feala ai hanatou manatu tahi.—Gāue 15:2, 6, 7, 12-14, 19.
14. ʼE kotou loto fakafetaʼi koa ki te gāue fakatahi ʼaē ʼa te kolesi ʼo te ʼu tagata ʼāfea ʼi te logotahi? Koteā takotou manatu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
14 Koteā ʼaē ʼe feala ke hoko mokā ʼe faiga he tagata ʼāfea ke tuʼu tana ʼu tonu, peʼe faiga ia ke tali e te kolesi ʼo te ʼu tagata ʼāfea ia tana ʼu manatu pē ʼaia tokotahi? Peʼe feafeaʼi age lā mo kapau ko he tahi ʼe hagē ko Tiotefeso ʼi te ʼuluaki sēkulō, ʼe ina fakatupu he ʼu tokakovi? (3 Soa. 9) ʼE mahino ia, ʼe fua kovi anai ki te kōkelekāsio kātoa. Kapau neʼe faigaʼi e Satana ke ina maumauʼi ia te kōkelekāsio ʼo te ʼuluaki sēkulō, pea ʼe toe feala ʼi te temi nei ke ina maumauʼi ia te logotahi ʼa te kōkelekāsio. ʼE ina lava fakatuputupu ʼi te loto ʼo te tagata ia tona ʼu holi ʼaē ke manatu pē kiā ia totonu, ohagē lā ko tana fia maʼu tuʼulaga. Koia, ʼe tonu ai ki te ʼu tagata ʼāfea ke natou agavaivai pea mo natou gāue fakatahi, ohagē pē ko he sino e tahi. ʼE tou fakafetaʼi ki te agavaivai ʼa te ʼu tagata ʼāfea ʼaē ʼe natou kaugā gāue tahi ohagē pē ko he sino e tahi!
ʼE Natou “Fakatokagaʼi Koutou”
15. Koteā ʼaē ʼe ina uga ia te ʼu tagata ʼāfea mokā natou fai he ʼu fakatokaga ki he tehina peʼe ko he tuagaʼane?
15 Neʼe fakahā lelei e Paulo te gāue maʼuhiga ʼe tonu ke fai e te ʼu tagata ʼāfea kae ʼe faigataʼa tona fakahoko, ʼe ko te fai ʼaē ʼo he ʼu fakatokaga ki te faga ovi. ʼI te ʼu Koga Tohi-Tapu Fakakeleka Fakakilisitiano, neʼe fakaʼaogaʼi pē e Paulo ia te kupu Fakakeleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “fai he ʼu fakatokaga.” ʼE lagi ko he tokoni ʼe foaki fakamālohi ki he tahi kae ʼe mole fai e te ʼu tagata ʼāfea te ʼu fakatokaga ʼaia ʼaki he loto fehiʼa. (Gāue 20:31; 2 Tes. 3:15) Ohagē lā, neʼe ʼui fēnei e Paulo ʼi tana tohi ʼaē ki te kau Kolonito: “ ʼE au tohi te ʼu meʼa ʼaia, mole ko he fakaufiufiʼi ʼo koutou kae moʼo fakatokagaʼi ʼo koutou ohagē ko haku ʼu fānau ʼofaina.” (1 Ko. 4:14) Ko te ʼofa ʼaē ʼa te ʼu tagata ʼāfea ki te hahaʼi, ae neʼe ina uga ai nātou ke natou fai te ʼu fakatokaga.
16. Koteā ʼaē ʼe tonu ke manatuʼi tuʼumaʼu e te ʼu tagata ʼāfea mokā natou fai tanatou ʼu fakatokaga ki ʼihi?
16 ʼE manatuʼi tuʼumaʼu pē e te ʼu tagata ʼāfea mokā ʼe natou fai tanatou ʼu fakatokaga, ʼe tonu ke natou fakaʼapaʼapa kiā nātou ʼaē ʼe natou fai ki ai te fakatokaga. ʼE natou faiga aipē ke natou muliʼi te faʼifaʼitaki ʼa Paulo, ʼo natou agalelei, mo fonu ʼi te ʼofa, pea mo tokoni ki te hahaʼi. (Lau ia 1 Tesalonika 2:11, 12.) ʼE mahino ia, ‘ ʼe fakaʼaogaʼi aipē e te ʼu tagata ʼāfea te folafola agatonu ke feala ai hanatou foaki te ʼu fakatokaga ʼaē ʼe ʼaoga ki te maʼuli ʼo te hahaʼi.’—Tito 1:5-9.
17, 18. Koteā ʼaē ʼe tonu ke kotou manatuʼi tuʼumaʼu mokā fai atu he ʼu fakatokaga e he tagata ʼāfea?
17 ʼE moʼoni, ʼe heʼe haohaoa ia te ʼu tagata ʼāfea pea ʼe feala pē ke natou fai he ʼu palalau ʼe lave kovi ki niʼihi, kae natou toe fakahemala kiai ki muli age. (1 Hau 8:46; Sake 3:8) ʼE toe ʼiloʼi pē foki e te ʼu tagata ʼāfea mokā foaki he tokoni ki te ʼu tehina mo tuagaʼane fakalaumālie, ʼi te agamāhani ʼe mole “ko he meʼa fakafiafia, kae ko he meʼa fakalotomamahi.” (Hep. 12:11) Koia mokā fakaovi he tagata ʼāfea ki he tahi moʼo foaki age ki ai he ʼu fakatokaga, ʼe lagi ki muʼa atu neʼe kua ina sivisivi muʼa te fihifihia ʼo te tehina ʼaia pea mo faikole kiai. Kapau ʼe fai atu kiā koutou he ʼu fakatokaga, ʼe kotou loto fakafetaʼi koa ki te tokaga ʼofa ʼaia ʼa te tagata ʼāfea kiā koutou?
18 Kotou fakakaukauʼi age muʼa, kapau lā ʼe kotou mahaki pea ʼe mole lava fakamahino atu e te kau tōketā. Pea ki muli age, ʼe fakamahino lelei atu tokotou mahaki e he tōketā, kae ʼe mole kotou faʼa tali leleiʼi te ʼu fakamahino ʼaē ʼe ina fai atu ʼo ʼuhiga mo tokotou mahaki. ʼE kotou ʼiʼita anai koa ki te tōketā ʼaia? Kailoa ia! Tatau aipē peʼe ina ʼui atu ke tafa koutou, ʼe feala pē anai ke kotou tali ia te faitoʼo ʼaia, heʼe kotou falala ʼe fua lelei anai te faitoʼo ʼaia kiā koutou. ʼE feala ke malave kovi kiā koutou ia te ʼu fakamahino ʼaē neʼe fai atu e te tōketā ʼo ʼuhiga mo tokotou mahaki, kae ʼe mole kotou tali anai koa ke faitoʼo koutou ʼuhi pē ko te faʼahi ʼaia? Kailoa ia! ʼO toe fēia pē, ʼaua naʼa kotou tokagaʼi te faʼahiga fai atu ʼaē ʼo te tokoni, naʼa mole kotou fakalogo anai kiā nātou ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova pea mo Sesu, ke natou fakamahino atu peʼe koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe kotou lava fai moʼo puipui ʼo koutou ʼi te faʼahi fakalaumālie.
Kotou Loto Fakafetaʼi Ki Te ʼu Tagata ʼĀfea ʼAē Neʼe Foaki Mai e Sehova
19, 20. Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe tonu ai ke kotou fakahā tokotou loto fakafetaʼi ki te “ ʼu meʼa ʼofa ʼaē ko he ʼu tagata”?
19 Koteā anai ʼaē kā kotou logoʼi ʼi tokotou loto mokā ʼe foaki atu he meʼa ʼofa neʼe fai pē maʼa koutou? ʼE kotou fakahā anai koa tokotou loto fakafetaʼi ʼi takotou haga ʼo fakaʼaogaʼi ia te meʼa ʼofa ʼaia? Ko Sehova ʼaki ia Sesu Kilisito, neʼe ina foaki atu ia te “ ʼu meʼa ʼofa ko he ʼu tagata.” Ko te tahi faʼahi ʼaē ʼe feala ai ke kotou fakahā tokotou loto fakafetaʼi ki te ʼu meʼa ʼofa ʼaia, ʼe ko takotou fakalogo fakalelei ki te ʼu akonaki ʼaē ʼe fai e te ʼu tagata ʼāfea pea mo takotou faigaʼi ʼaē ke kotou maʼuliʼi te ʼu tokoni ʼaē ʼe natou foaki atu. ʼE feala hakotou toe fakahā tokotou loto fakafetaʼi ʼi takotou fai hakotou ʼu tali ʼe ʼaoga ki te nofoʼaki, ʼi te ʼu fono. Kotou lagolago ki te ʼu gāue fuli ʼaē ʼe fakahoko e te ʼu tagata ʼāfea, ohagē lā ko te gāue fai fakamafola. Kapau neʼe fua lelei kiā koutou he tokoni neʼe foaki atu e he tagata ʼāfea, he koʼē koa ʼe mole kotou fakahā age ki ai? Tahi ʼaē, ʼe lagi lelei ke kotou fakahā tokotou loto fakafetaʼi ki te ʼu fāmili ʼo te ʼu tagata ʼāfea. Kotou manatuʼi, kapau ʼe lava lelei ia te ʼu gāue fuli ʼaē ʼe fai e te tagata ʼāfea ʼi te kōkelekāsio, he neʼe tali lelei e tona fāmili ke ina fakaʼaogaʼi maʼa koutou te temi ʼaē neʼe tonu ke ina fakaʼaogaʼi maʼa nātou.
20 ʼEī, ʼe lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe tonu ai ke tou fakahā totatou loto fakafetaʼi ki te ʼu tagata ʼāfea, tanatou gāue kinakina, tanatou takitaki ʼaē ia tātou pea mo tanatou foaki mai te ʼu fakatokaga. Ko te ‘ ʼu meʼa ʼofa ʼaia ʼaē ko he ʼu tagata,’ ʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼofa moʼoni mai iā Sehova!
ʼE Kei Kotou Manatuʼi Koa?
• Koteā ʼaē neʼe loto fakafetaʼi ai te ʼu Kilisitiano ʼo Tesalonika kiā nātou ʼaē ʼe natou takitaki ʼi tonatou kōkelekāsio?
• Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe gāue kinakina ai te ʼu tagata ʼāfea ʼo tokotou kōkelekāsio maʼa koutou?
• Koteā te ʼu fua lelei ʼe kotou maʼu ʼi tokotou takitaki ʼaē e te ʼu tagata ʼāfea?
• Kapau ʼe foaki atu he ʼu fakatokaga e he tagata ʼāfea, koteā ʼaē ʼe tonu ke kotou manatuʼi tuʼumaʼu ʼi te temi ʼaia?
[ʼU fehuʼi ʼo te ako]
[Paki ʼo te pāsina 31]
ʼE kotou loto fakafetaʼi koa ki te ʼu gāue kehekehe ʼaē ʼe fai e te ʼu tagata ʼāfea moʼo fafaga ia te kōkelekāsio?