Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

«Tsikeʼex le máaxoʼob ku meyajoʼob ichileʼexoʼ»

«Tsikeʼex le máaxoʼob ku meyajoʼob ichileʼexoʼ»

«Tsikeʼex le máaxoʼob ku meyajoʼob ichileʼexoʼ»

«Tsikeʼex le máaxoʼob ku meyajoʼob ichileʼexoʼ yéetel ku nuʼuktikoʼob a beeleʼex yéetel ku tsolkoʼob a xikneʼex.» (1 TES. 5:12)

1, 2. 1) ¿Bix yanil le sukuʼunoʼob tu kaajil Tesalónica le ka túuxtaʼab le yáax carta tiʼob tumen Pablooʼ? 2) ¿Baʼax tu yaʼalajtiʼob ka u beetoʼob?

TUUKULNAKOʼON tiʼ le baʼaxoʼob úuch teʼ yáax siglooʼ. Koʼoneʼex aʼalikeʼ tiaʼanoʼon teʼ múuchʼulil yaan tu kaajil Tesalónica, le yáax yanchaj Europaoʼ. Apóstol Pabloeʼ xáanchaj táan u yáantik yéetel táan u líiʼsik u yóol le sukuʼunoʼoboʼ. Yéetel maʼ xaaneʼ tu tsʼáaj uláakʼ sukuʼunoʼob u beet u ancianoiloʼob utiaʼal u kanáantkoʼob le múuchʼulil, jeʼex tu beetil tuláakʼ kaajoʼoboʼ (Hch. 14:23). Baʼaleʼ le maʼ úuch káajak le múuchʼuliloʼ, beetaʼab u líikʼil le máakoʼob tu contra Pablo yéetel Silas tumen le judíoʼoboʼ, ka tu jóoʼsoʼob teʼ kaajoʼ. Le sukuʼunoʼob pʼáatoʼob Tesalónicaoʼ sajakchajoʼob, tumen tu yuʼuboʼob bey mix máak kanáantkoʼobeʼ.

2 Le oʼolal Pabloeʼ jach chiʼichnakchaj yoʼolal le múuchʼulil maʼ úuch káajakoʼ. Tu yóotaj suutiʼ, baʼaleʼ maʼ chaʼab tiʼ tumen Satanasiʼ. Le oʼolal tu túuxtaj Timoteo utiaʼal u líiʼsik u yóol le sukuʼunoʼoboʼ (1 Tes. 2:18; 3:2). Ka máan kʼiineʼ suunaj u yaʼal tiʼ Pablo bix u bin tiʼ le múuchʼuliloʼ, le oʼolal tu chʼaʼtuklaj u túuxtiktiʼob junpʼéel carta utiaʼal u líiʼsik u yóoloʼob. Teʼ cartaoʼ tu yaʼalajtiʼob: «Tsikeʼex le máaxoʼob [...] nuʼuktik[eʼexoʼ]» (xokaʼak 1 Tesalonicailoʼob 5:12, 13).

3. ¿Baʼaxten unaj u yeʼesaʼal tsiikil yéetel yaabilaj tiʼ le ancianoʼob yaan kaʼach Tesalónicaoʼ?

3 U jaajileʼ le ancianoʼob yanoʼob kaʼach Tesalónicaoʼ maʼ u yojloʼob u beetoʼob yaʼab baʼaloʼob jeʼex Pablo yéetel u yéet meyajoʼobeʼ yéetel maʼ úuch káajak u meyajtikoʼob Dios jeʼex le ancianoʼob yanoʼob Jerusalenoʼ. Tumen maʼ u tsʼáa mix junpʼéel jaʼab káajak le múuchʼuliloʼ. Kex beyoʼ le apostoloʼ tu yaʼalaj óoxpʼéel baʼax oʼolal unaj u tsʼáaikubaʼob yáanal u nuʼuktaj le ancianoʼoboʼ: «Tsikeʼex le máaxoʼob ku meyajoʼob ichileʼexoʼ yéetel ku nuʼuktikoʼob a beeleʼex yéetel ku tsolkoʼob a xikneʼex». Tu yaʼalaj xan tiʼob: «Unaj a wilkeʼexoʼob yéetel uts yéetel a yaabiltikeʼexoʼob yaʼab». Tsʼoʼoleʼ tu yaʼalajtiʼob: «Kuxleneʼex ich jeetsʼel ta baatsileʼex». Wa tiaʼanech kaʼach teʼ múuchʼulil yaan Tesalónicaoʼ, ¿jeʼel wa a wilik kaʼach nojoch le meyaj ku beetik le ancianoʼoboʼ? ¿Ka wilik wa nojoch le meyaj ku beetik le ancianoʼob ta múuchʼuliloʼ? ¿Ka wilkoʼob wa bey «siibaloʼob tiʼ máakoʼob» u tsʼaamaj Dios tu yoʼolal Cristoeʼ? (Efe. 4:8.)

«Ku meyajoʼob ichileʼex»

4, 5. ¿Baʼaxten tu yaʼalaj Pablo le ancianoʼob tu kʼiiniloʼ jach yaʼab meyaj ku beetkoʼob, yéetel baʼaxten jeʼel u páajtal k-aʼalik láayliʼ yaʼab meyaj ku beetik le ancianoʼob bejlaʼaʼ?

4 ¿Baʼax tu beetaj le ancianoʼob yanoʼob Tesalónica, le ka bin Pablo yéetel Silas tu kaajil Bereaoʼ? Tu tsʼáaj u yóoloʼob meyaj. Letiʼobeʼ tu tsʼáaj u yóoloʼob u kaʼansoʼob tiʼ le múuchʼulil le baʼax ku yaʼalik le Kiliʼich Tsʼíiboʼob, jeʼex úuchik u yilkoʼob u beetaʼal tumen le apostoloʼ. Baʼaleʼ le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ le máaxoʼob kajaʼanoʼob Bereaoʼ: «Maas uts u puksiʼikʼaloʼob tiʼ le yanoʼob Tesalónicaoʼ, tumen [...] [ku xakʼaltikoʼob] sáamsamal [...] le kiliʼich Tsʼíiboʼoboʼ» (Hch. 17:11). ¿U kʼáat wa túun u yaʼaleʼ le sukuʼunoʼob yanoʼob Tesalónicaoʼ maʼ u yaabiltmoʼob le baʼax ku yaʼalik le Kiliʼich Tsʼíiboʼoboʼ? Maʼatech. U jaajileʼ Pabloeʼ maʼ táan u tʼaan tiʼ le sukuʼunoʼob kajaʼanoʼob Tesalónicaoʼ, baʼaxeʼ tiʼ u maasil judíoʼob yanoʼoboʼ. Le oʼolal tu yaʼalajtiʼob: «Le ka ta wuʼuyajeʼex u maʼalob péektsil Jajal Dioseʼ, [...] ta kʼameʼex jeʼel bix u maʼalob péektsil Jajal Dioseʼ maʼ jeʼel bix u maʼalob péektsil máakoʼobeʼ» (1 Tes. 2:13). Jeʼex túun k-ilkoʼ, le ancianoʼoboʼ yanchaj u tsʼáaik u yóoloʼob meyaj utiaʼal u tsʼáaikoʼob le kaʼansaj kʼaʼabéet tiʼ le máaxoʼob kʼamik u jaajiloʼ.

5 Teʼ kʼiinoʼobaʼ le «palitsil chúukpajaʼan u yóol yéetel yaan u naʼat[oʼ]» ku tsʼáaik le kaʼansaj ku keʼetel yéetel janal jach tu yorail tiʼ u tamanoʼob Diosoʼ (Mat. 24:45). Le palitsiloʼ ku jóoʼsik ich jejeláas idiomaʼob jóoʼsaʼaniloʼob yéetel uláakʼ áantajoʼob, jeʼex le Índice de las publicaciones Watch Tower yéetel le Watchtower Library. Yáanal u nuʼuktaj le palitsiloʼ, le ancianoʼoboʼ ku tsʼáaik u yóoloʼob meyaj utiaʼal u tsʼáaikoʼob le kaʼansaj kʼaʼabéet tiʼ le sukuʼunoʼoboʼ. Utiaʼal lelaʼ ku máanskoʼob yaʼab tiempo utiaʼal u líiʼskubaʼob yéetel baʼax ken u kaʼansoʼob. Tsʼoʼoleʼ yaan tiʼ letiʼobeʼ ku tsʼaʼabal tsoltʼaan u máansoʼob teʼ asambleaʼoboʼ. ¿Tsʼoʼok wa k-máansik t-tuukul bukaʼaj tiempo ku bisiktiʼob leloʼ?

6, 7. 1) ¿Baʼax tu beetaj Pablo unaj u beetaʼal xan tumen le ancianoʼob yanoʼob Tesalónica kaʼachoʼ? 2) ¿Baʼaxten yaan kʼiineʼ jeʼel u talamtal tiʼ le ancianoʼob bejlaʼa u beetkoʼob jeʼex tu beetil Pablooʼ?

6 Le ancianoʼob yanoʼob Tesalónicaoʼ, ku beetkoʼob jeʼex beetaʼabik tumen Pablo ken u yáantoʼob le sukuʼunoʼoboʼ. Pabloeʼ maʼatech u bin u xíimbalt le sukuʼunoʼob chéen tumen u yojel unaj u beetkoʼ. Teʼ xook máanikoʼ, t-ileʼ letiʼeʼ ku tratartik yéetel yaabilaj le sukuʼunoʼob «jeʼel bix juntúul maamatsil ku tséentik yéetel ku kanáantik u mejen paalaloʼobeʼ» (xokaʼak 1 Tesalonicailoʼob 2:7, 8). Letiʼeʼ jeʼel tak u yóotik u kʼub u kuxtal tu yoʼolaloʼobeʼ. Lelaʼ bey le tuukul unaj u yantal tiʼ le ancianoʼob yanoʼob Tesalónica utiaʼal u yáantkoʼob le sukuʼunoʼob teʼ múuchʼuliloʼ.

7 Le ancianoʼob xan bejlaʼaʼ unaj u kanáantkoʼob le tamanoʼob yéetel yaabilaj, jeʼex beetaʼabik tumen Pablooʼ. Maʼ tuláakloʼob ku kʼamikoʼob yéetel utsil le áantajoʼ, mix tuláakloʼob jach amigoʼobiʼ, baʼaleʼ le kanan taman yaan u naʼatoʼ, maas ku beetik u cuentail le baʼax maʼalob ku beetkoʼoboʼ (Pro. 16:20). Baʼaleʼ tumen kʼebaneʼ, yaan kʼiineʼ jeʼel u talamtal tiʼ u yilik le baʼax maʼalob ku beetik jujuntúul tiʼ le tamanoʼoboʼ. Kex beyoʼ, ku yilik u tratartik yéetel yaabilaj tuláakal, jeʼex u beetik le Maʼalob Kanan Tamanoʼ. ¿Máasaʼ jach kiʼimak k-óol yoʼolal le meyaj ku beetkoʼoboʼ?

8, 9. ¿Bix u kanáantaʼal k-kuxtal tumen le ancianoʼoboʼ?

8 Tuláakal le sukuʼunoʼob teʼ múuchʼulil unaj u tsʼáaikubaʼob «yáanal u páajtalil» le ancianoʼoboʼ. ¿Baʼaxten? Tumen jeʼex úuchik u yaʼalik Pabloeʼ, letiʼob kanáantik k-kuxtal (Heb. 13:17). Jeʼex le kanan taman maʼatech u wenel utiaʼal u kanáantik u yaalakʼoʼobeʼ, le ancianoʼob xanoʼ yaan kʼiineʼ maʼatech u séeb weenloʼob utiaʼal u yáantkoʼob le máaxoʼob yaan talamil tiʼob teʼ múuchʼulil lubaʼan u yóoloʼob wa kʼojaʼanoʼoboʼ. Jeʼex le sukuʼunoʼob yanoʼob ichil le Comité tiʼ Enlace yéetel Hospitaloʼoboʼ ku líikʼloʼob tu tsʼuʼ áakʼab utiaʼal u yáantkoʼob le kʼojaʼanoʼob wa ku jaan kʼaʼabéettaloʼ. ¿Máasaʼ jach ku kiʼimaktal k-óol yoʼolal le áantaj ku tsʼáaikoʼob teʼ kʼiin jach kʼaʼabéettoʼonoʼ?

9 Toʼoneʼ jach unaj xan k-ilik k-áantik le sukuʼunoʼob ku meyajoʼob utiaʼal u líiʼsaʼal u Najiloʼob Reino bey xan le sukuʼunoʼob ku yáantajoʼob ken úuchuk junpʼéel nojoch loobiloʼ. Tuukulnakoʼon tiʼ le áantaj tsʼaʼab Myanmar (kaʼacheʼ Birmania) tu jaʼabil 2008, le ka máan le chak ikʼal Nargisoʼ. Junpʼéel tuʼux jach tu beetaj loobeʼ letiʼe tuʼux ku yokol le áalkab jaʼ ichil le kʼáaʼnáab ku kʼaabaʼtik Irauadi, le tuʼux yaan le múuchʼulil ku kʼaabaʼtik Pothigon. Utiaʼal u yáantaʼal le sukuʼunoʼoboʼ, junmúuchʼ sukuʼunoʼobeʼ yanchaj u máanoʼob tuʼux yaan yaʼabkach kimenoʼob. Ichil le máaxoʼob yáax kʼuchoʼoboʼ, tiaʼan juntúul superintendente tiʼ circuito u yáax xíimbaltmoʼobiʼ. Ka ilaʼab tumen le sukuʼunoʼoboʼ, tu yaʼaloʼob: «¡Tsʼoʼok k-taal ilbil tumen k-superintendente tiʼ circuito! ¡Tsʼoʼok u salvartikoʼon Jéeoba!». Toʼon xaneʼ, ¿k-tsʼáaik wa u diosboʼotikil tiʼ le ancianoʼob yoʼolal le yaʼabkach meyaj ku beetkoʼob de kʼiin wa de áakʼab t-oʼolaloʼ? Maʼ unaj xan u tuʼubultoʼon le bukaʼaj meyaj ku beetik le sukuʼunoʼob ku táakpajloʼob ichil uláakʼ comiteʼoboʼ, letiʼobeʼ maʼatech u taaskubaʼob nojbaʼalil yoʼolal le áantaj ku tsʼáaikoʼoboʼ (Mat. 6:2-4). Le máaxoʼob ku yáantkoʼoboʼ jach ku tsʼáaikoʼob u diosboʼotikil.

10. ¿Baʼax meyajiloʼob maʼatech u jach ilaʼal ku beetik le ancianoʼoboʼ?

10 Le ancianoʼob xanoʼ yaʼab uláakʼ meyajoʼob ku beetkoʼob. Le u coordinadoril le múuchʼ ancianoʼoboʼ ku beetik u programail le muchʼtáambaloʼob ku yantal cada semanaoʼ. Le secretariooʼ ku sumartik le bukaʼaj tu beetaj cada juntúul teʼ kʼaʼaytaj cada mesoʼ, bey xan le bukaʼaj ku beetaʼal cada jaʼab tumen le múuchʼuliloʼ. Le sukuʼun nuʼuktik le escuelaoʼ ku beetik u programail máaxoʼob ku táakpajloʼobiʼ. Tsʼoʼoleʼ cada óoxpʼéel meseʼ, jejeláas ancianoʼobeʼ ku xakʼaltikoʼob bix u xuʼupul u taakʼin le múuchʼuliloʼ. Yéetel tuláakal le ancianoʼoboʼ ku xokikoʼob le cartaʼob ku túuxtaʼal tumen u najil Betel utiaʼal u yilkoʼob bix unaj u múuchʼ meyajoʼoboʼ (Efe. 4:3, 13). Tuláakal lelaʼ ku yáantaj utiaʼal «u beetaʼal maʼalob yéetel tu tsoolol» le meyajoʼob teʼ múuchʼuliloʼ (1 Cor. 14:40).

«Ku nuʼuktikoʼob a beeleʼex»

11, 12. ¿Máaxoʼob nuʼuktik le múuchʼuliloʼ, yéetel baʼax táakaʼan ichil le meyaj ku beetkoʼoboʼ?

11 Teʼ carta tu tsʼíibtaj Pablo tiʼ le tesalonicailoʼoboʼ, tu yaʼalajtiʼobeʼ ku nuʼuktaʼal u beeloʼob tumen le ancianoʼoboʼ. Le tʼaan griego ku suʼutul beyaʼ ku tsʼáaik naʼatbil «ku waʼataloʼob táanil», yéetel jeʼel u páajtal u suʼutul «ku nuʼuktajoʼob» yéetel «ku binoʼob táanil» (1 Tes. 5:12). Le ancianoʼob beetik lelaʼ láayliʼ letiʼe tu yaʼalaj Pablo ku beetkoʼob yaʼab meyajoʼoboʼ. Le oʼolal jeʼel u páajtal u yaʼalaʼaleʼ tuláakloʼob ku nuʼuktikoʼob le múuchʼuliloʼ, maʼ chéen juntúuliʼ. Bejlaʼeʼ u maas yaʼabil le ancianoʼoboʼ «ku waʼataloʼob táanil» u nuʼuktoʼob le muchʼtáambaloʼoboʼ. Yéetel le úuchik u kʼeʼexel le kʼaabaʼ «superintendente presidente» yéetel «u coordinadoril u múuchʼ ancianoʼoboʼ» ku yáantkoʼon k-il minaʼan u maas nojchil ichiloʼob yéetel ku múuchʼ meyajoʼob bey junpʼéeliliʼ wíinklileʼ.

12 Baʼaleʼ le ancianoʼob nuʼuktik le múuchʼuliloʼ, maʼ chéen ku kaʼansajoʼobiʼ. Pabloeʼ tu chʼaʼchiʼitaj tu kaʼatéen le tʼaan tiʼ 1 Timoteo 3:4, le ka tu yaʼalaj le ancianooʼ unaj «u yojel u nuʼukt maʼalob u beel u yotochnáaloʼob, yéetel ka u beet u yuʼubajtʼaan u paalaloʼob». Lelaʼ ku yeʼesikeʼ le nuʼuktajoʼ maʼ chéen yaan yil yéetel u kaʼansaʼal le paalaloʼoboʼ, baʼaxeʼ u kʼáat u yaʼal u beetik u «yuʼubajtʼaan» u paalaloʼob yéetel u nuʼuktik u familia. Le ancianoʼoboʼ bey unaj u nuʼuktikoʼob le múuchʼuliloʼ yéetel bey unaj u yáantkoʼob cada juntúul utiaʼal u yuʼubikoʼob u tʼaan Jéeobaoʼ (1 Tim. 3:5).

13. ¿Baʼaxten yaan kʼiineʼ talam u chʼaʼtuklaʼal tumen le ancianoʼob baʼax unaj u beetaʼaloʼ?

13 Utiaʼal u nuʼuktaʼal tubeel le múuchʼulil tumen le ancianoʼoboʼ, unaj u múuchʼ ilkoʼob baʼax kʼaʼabéettiʼ yéetel baʼax unaj u beetkoʼob utiaʼal u yáantkoʼob. Maʼ xaaneʼ jeʼel k-tuklik maas maʼalob chéen juntúul anciano ka u chʼaʼtukult baʼax kun beetbileʼ. Baʼaleʼ le ancianoʼob teʼ kʼiinoʼobaʼ ku beetkoʼob jeʼex beetaʼabik tumen le ancianoʼob nuʼukt le múuchʼulil teʼ yáax siglooʼ. Ken u muchʼubaʼobeʼ, ku paklan uʼuyikoʼob baʼax ku yaʼalik cada juntúul yéetel ku xakʼaltikoʼob le Biblia utiaʼal u yilkoʼob bix jeʼel u yáantkoʼob le múuchʼuliloʼ. Cada juntúuleʼ ku xakʼalxoktik le Biblia yéetel uláakʼ áantajoʼob ku tsʼáaik le palitsil utiaʼal u yáantaj ken u muchʼubaʼoboʼ. Tuláakal lelaʼ ku bisik tiempo. Tsʼoʼoleʼ jeʼex úuchik teʼ yáax siglo yoʼolal le súutkʼuptajoʼ, yaan horaeʼ maʼ junpʼéeliliʼ bix u tuukuloʼob yoʼolal wa baʼaxiʼ. Teʼ súutukiloʼob beyoʼ ku yilik u seguer u xakʼaltikoʼob baʼax ku yaʼalik le Biblia utiaʼal u múuchʼ chʼaʼtuklikoʼob baʼax kun beetbiloʼ (Hch. 15:2, 6, 7, 12-14, 28).

14. ¿Baʼaxten jach unaj u múuchʼ meyaj le ancianoʼoboʼ?

14 ¿Baʼax jeʼel u yúuchul wa juntúul anciano u kʼáat ka beetaʼak chéen baʼax ku yaʼalik, wa ku joʼopʼol u beetik u yantal kʼuuxil, jeʼex úuchik u beetik Diótrefes teʼ yáax siglooʼ? (3 Juan 9, 10.) Lelaʼ jeʼel u taasik talamil tiʼ tuláakal le múuchʼuliloʼ. Jeʼex tu beetil Satanás teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ, bejlaʼeʼ láayliʼ táan u yilik maʼ u yantal jeetsʼelil ichil le sukuʼunoʼoboʼ. ¿Bix u beetik? Maases ku beetik u taaskuba máak nojbaʼalil tiʼ u maasil. Le oʼolal le ancianoʼoboʼ unaj u yilik u yeʼeskoʼob kabal óolal bey xan u múuchʼ meyajoʼob. Le sukuʼunoʼob teʼ múuchʼuliloʼ jach maʼalob u yilkoʼob ka múuchʼ meyajnak yéetel kabal óolal le ancianoʼob bey junpʼéeliliʼ wíinklileʼ.

«Ku tsolkoʼob a xikneʼex»

15. ¿Baʼaxten ku tsolaʼal u nuʼuk tiʼ le sukuʼunoʼob tumen le ancianoʼoboʼ?

15 U yóoxpʼéel meyaj tu yaʼalaj Pablo unaj u beetik le ancianoʼoboʼ jach talam, baʼaleʼ jach kʼaʼabéet: u tsolkoʼob u nuʼuk tiʼ máak. Ichil tuláakal le Kiliʼich Tsʼíiboʼob ich Griegooʼ, chéen tiʼ Pablo meyajnaj le tʼaan ku suʼutul «tsol xikinoʼ». Le tʼaanaʼ u kʼáat u yaʼal u yaʼalaʼal yéetel u tsoʼolol u nuʼuk tiʼ máak, baʼaleʼ maʼ yéetel kʼeyajiʼ (Hch. 20:31; 2 Tes. 3:15). Pabloeʼ tu yaʼalaj tiʼ le corintoiloʼoboʼ: «Maʼ tin tsʼíib beyaʼ utiaʼal a chʼaʼikeʼex suʼtal, baʼaleʼ utiaʼal in tsolik a xikneʼex, bey jeʼel bix in paalal jach in yaabiltmoʼobeʼ» (1 Cor. 4:14). Jeʼex túun k-ilkoʼ, Pabloeʼ ku tsolik u xikin u sukuʼunoʼob tumen u yaabiltmoʼob yéetel u kʼáat ka xiʼik utsil tiʼob.

16. ¿Baʼax maʼ unaj u tuʼubul tiʼ le ancianoʼob ken u tsoloʼob u nuʼuk tiʼ le sukuʼunoʼoboʼ?

16 Le ancianoʼoboʼ jach unaj u kanáantkoʼob bix ken u tsoloʼob u nuʼuk tiʼ wa máax. Jeʼex Pabloeʼ, ken u tsoloʼob u nuʼuk tiʼ máakeʼ kʼaʼabéet u tʼaanoʼob yéetel yaabilaj yéetel utsil bey xan u yaʼalikoʼob baʼaloʼob jeʼel u yáantajeʼ (xokaʼak 1 Tesalonicailoʼob 2:11, 12). Baʼaleʼ unaj xan u meyajtiʼob le baʼax ku yaʼalik le Biblia «utiaʼal ka páatak u líiʼsik u yóol uláakʼoʼob, [...] yéetel u sutik u tuukul le máaxoʼob ku tʼaanoʼob kʼaasoʼ» (Tito 1:5-9).

17, 18. ¿Baʼax unaj u kʼaʼajaltoʼon ken tsoʼoloktoʼon u nuʼuk tumen juntúul anciano?

17 Le ancianoʼoboʼ u yojloʼob kʼebanoʼob yéetel yaan kʼiineʼ ku yaʼalikoʼob baʼaloʼob maʼ jach maʼalobiʼ (1 Rey. 8:46; Sant. 3:8). U yojloʼob xaneʼ ken tsoʼolok u nuʼuk tiʼ juntúul sukuʼuneʼ maʼatech u kiʼimaktal u yóol, baʼaxeʼ ku yaatal u yóol (Heb. 12:11). Le oʼolal táanil tiʼ u tsolkoʼob u nuʼuk tiʼ juntúul sukuʼuneʼ, ku jach tuklikoʼob bix ken u beetiloʼob yéetel ku kʼáatkoʼob u yáantaj Jéeoba. Le oʼolal wa ku tsoʼololtoʼon u nuʼuk tumen juntúul ancianoeʼ, unaj k-kʼamik tumen letiʼeʼ u kʼáat ka xiʼiktoʼon utsil.

18 Koʼoneʼex tuklikeʼ maʼ k-ojel baʼax kʼojaʼanil yaantoʼoniʼ. Baʼaleʼ k-kʼaj óoltik juntúul doctor ku yaʼalik baʼax kʼojaʼanil yaantoʼon, baʼaleʼ le baʼax ku yaʼalikoʼ maʼ letiʼe baʼax k-páaʼtikoʼ. ¿Yaan wa k-kʼuuxil tu yéetel? ¿Máasaʼ maʼatan? ¿Kux túun wa ku yaʼaliktoʼon kʼaʼabéet k-operartaʼal utiaʼal k-utstal? Tumen k-ojel utiaʼal k-utsileʼ, yaan k-kʼamik. Baʼaleʼ ¿bix jeʼel k-uʼuyikba wa maʼ tu kanáantik bix u yaʼaliktoʼoneʼ? Maʼ xaaneʼ yaan k-kʼuuxil, baʼaleʼ leloʼ maʼ ken u beet k-aʼalik maʼ ken k-kʼam ka tsʼaʼakakoʼon. Bey túun xanoʼ, ken tsoʼoloktoʼon u nuʼuk tumen juntúul ancianoeʼ, maʼ unaj u pʼáatal maʼ k-kʼamik chéen yoʼolal bix u yaʼalikiʼ. Kʼaʼajaktoʼoneʼ, maʼ xaaneʼ táan u meyaj tiʼ Jéeoba yéetel tiʼ Jesús utiaʼal u yáantkoʼon wa u kanáantkoʼon utiaʼal maʼ k-náachtal tiʼ u kaajal.

Le ancianoʼoboʼ Jéeoba tsʼaamiloʼob

19, 20. ¿Bix jeʼel k-eʼesik kiʼimak k-óol yoʼolal le «siibaloʼob tiʼ máakoʼob» u tsʼaamajtoʼon Jéeobaoʼ?

19 Wa ku siʼibil junpʼéel wa baʼax tiʼ toʼoneʼ, ¿bix jeʼel k-eʼesik kiʼimak k-óol k-kʼamkeʼ? Junpʼéel bixeʼ letiʼe ka meyajnaktoʼonoʼ. Jéeoba xaneʼ tsʼoʼok u tsʼáaiktoʼon yoʼolal Jesucristo, ancianoʼob bey «siibaloʼob tiʼ máakoʼob[eʼ]». ¿Bix jeʼel k-eʼesik k-kʼamkoʼob yéetel kiʼimak óolaleʼ? Letiʼe k-jach chʼenxikintik le tsoltʼaanoʼob ku máanskoʼoboʼ yéetel k-tsʼáaik ichil k-kuxtal le baʼax ku yaʼalikoʼoboʼ. Ken u beetoʼob kʼáatchiʼobeʼ k-núukik yéetel kiʼimak óolal. Yéetel mantatsʼ k-táakpajal teʼ meyajoʼob ku chʼaʼtuklikoʼob, jeʼex le kʼaʼaytajoʼ. Tsʼoʼoleʼ k-aʼaliktiʼob bix u yáantkoʼon le baʼax tu yaʼaloʼobtoʼonoʼ. Yéetel k-tsʼáaik u nib óolalil tiʼ u láakʼtsiloʼob ikil u tsʼáaikoʼob tiempo tiʼob utiaʼal u yáantkoʼonoʼob.

20 ¿Máasaʼ jach kiʼimak k-óol yoʼolal le meyaj, le nuʼuktaj yéetel le tsolnuʼuk ku tsʼáaiktoʼon le ancianoʼoboʼ? U jaajileʼ le ancianoʼoboʼ «siibaloʼob tiʼ máakoʼob» u tsʼaamajtoʼon Jéeoba.

¿Kʼajaʼan wa tech?

• ¿Baʼaxten unaj u yeʼesik tsiikil le tesalonicailoʼob tiʼ le ancianoʼoboʼ?

• ¿Baʼax meyajiloʼob ku beetik le ancianoʼob t-oʼolaloʼ?

• ¿Baʼax utsil k-kʼamik tiʼ le nuʼuktaj ku tsʼáaik le ancianoʼoboʼ?

• ¿Baʼax unaj u kʼaʼajaltoʼon ken tsoʼoloktoʼon u nuʼuk tumen juntúul anciano?

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 27]

¿K-tsʼáaik wa u nib óolalil tuláakal le meyajoʼob ku beetik le ancianoʼob teʼ múuchʼuliloʼ?