Oityi Omuenyo Wakalela Ngoti Kausilivila?

OITYI utavelela okuti omuenyo kamaukala apeho wononthiki ‘mbavalulwa mbuhena natyike muna’ onthue tulamba “ngokafi,” ngetyi tyapopia Ohamba Salomau? (Eclesiastes 6:12, Bíblia de Jerusalém) Ombimbiliya, Ondaka ya Huku yokupopia onondaka mbuhaponyo, ilaa okuti omuenyo komutwe maukakala nesilivilo liotyotyili.—2 Timóteo 3:16, 17.

Ombimbiliya itupopila evangelo liotete lia Huku konthele yoohi. Tupu, ipopia oityi ouye weyulila ovivi, noonya, nononkhumbi. Okunoñgonoka ovipuka ovio tyakolela mokonda yatyi? Omokonda etyi ovanthu vasokela okuti omuenyo utupu esilivilo, okuhei ine okuhasukile nevangelo lia Huku konthele yoohi no yovanthu.

Evangelo lia Huku Konthele Yoohi Olipi?

Jeova Huku a walinga oohi opo ikale omphangu yafuapo yombembwa, eumbo liovanthu, muna ovalume novakai ankho vapondola okukala apeho nehambu enene, nomuenyo omuwa uhena onkhali.  Otyili otyo, tyelikalela nolusoke luovanthu luhelikuatele Novihonekwa, luokuti Huku walinga oohi opo alolelemo ovanthu, okutala olie watokala okukakala nomuenyo omuwa keulu.—Tala okakasa kati: “Okuti Tuna Okutunda Pano Pohi opo Tukale Nomuenyo Omuwa?” pefo 6.

Huku watunga omulume nomukai otyifuika Tyae, evepe epondolo liokuhetekela ovituwa Viae oviwa. (Gênesis 1:26, 27) Oe wevetunga tyihena onkhali. Ankho vena ovipuka aviho vesukisa pala okukala novilinga oviwa nomuenyo omuwa apeho. Otyo, ankho tyakutikinya okuyulisa oohi nokuitumina, okupilulula oohi aiho ikala omphangu yombembwa ngotyikunino tyo Endene.—Gênesis 1:28-31; 2:8, 9.

Oityi Tyapenga Tyaendapo?

Tyimoneka nawa, okuti pena otyipuka otyivi unene tyaendapo. Ovanthu kavetyivili okuhetekela ovituwa oviwa via Huku. Oohi tyotyili hamphangu yombembwa. Oityi tyaendapo? Ovo tate votete, Andau na Eva, vaundapesa omapita epondolo liavo liokulikoyela. Vahandele “okukala nga Huku,” opo velitokolele ovo muene “otyiwa notyivi.” Mokualinga ngotyo, valandula oumphuki Satanasi Eliapu ankho aholovonapo.—Gênesis 3:1-6.

Ngotyo, ovivi heelemako Huku ankho apangale. Viahimbika etyi Satanasi na Andau na Eva vatyitukilapo efendelo lia Huku. Mokonda youmphuki wavo, ovotate votate vavombesa Omphangu Yombembwa nomuenyo uhena onkhali. Velietela onkhali no nonkhia ovo muene novana vavo, ombunga aiho yovanthu. (Gênesis 3:17-19; Romanos 5:12) Otyo, otyo tyaeta onkhalelo novipuka viakalesa omuenyo ngoti kausilivila.

Oityi Ahanyiminineko Liwa-Liwa Ovivi?

Vamwe vapula okuti, ‘Oityi Huku ahanyiminineko liwa-liwa ovivi, mokuhanyako Satanasi no nomphuki ononkhuavo iya ahimbika vali?’ Okuti otyo ñgeno ounongo umwe? Tyikukalesa ñgeni, inkha weiva okuti outumini umwe waipaa liwa-liwa ovanthu vehetavela onkhalelo yao yokutumina?

Okuti otyo matyilekesa kovanthu ovakuavo okuti outumini oo waviuka? Huku waholovona okuhahanyeko liwa-liwa onomphuki ombo. Mounongo wae, wayeka palambe omuwo opo onondaka mbakatulwa mo Endene mbutetululwe lwike tyihawanwa vali.

Manyimiko Ovivi Aviho

Otyipuka tyakolela tuna okuhinangela otyetyi: Huku wayeka ovivi vikaleko omuwo uhehi. Walinga ngotyo, mokonda utyii okuti upondola okunyimako ononkhumbi ambuho mbatuka konondaka mbakolela mbapopiwa no nomphuki konthele youtumini wae.

Huku kayekelepo evangelo liae konthele yoohi no yovanthu. Menyina liomuuli Isaia, Jeova utupopila okuti Oe Mupakeko woohi, iya oe “keilingile opo ikale vala ngotyo, weitunga opo mukale ovanthu.” (Isaías 45:18) Apa katutu, mahimbika okukondola oohi konkhalelo ongwa ahandele ponthimbi. Tyina tyamamoneka nawa-nawa okuti outumini wae waviuka, oe kononkhono mbae  mafuisapo ehando liae nokunyimako ovivi aviho. (Isaías 55:10, 11) Melikuambelo lia Tatekulu, Jesus Kristu wakutikinyamo okuita Huku amaneko ovivi. Jesus utulongesa okulikuambela okuti: “Ehando liove lilingwe pano pohi, ngetyi lilingwa keulu.” (Mateus 6:9, 10) Otyo tyakutikinya tyi?

Ehando lia Huku Konthele Yoohi

Tyimwe povipuka ovinyingi, “ovatendi mavakapiñgana oohi, iya avakakala nombembwa onene.” (Salmo 37:9-11, 29; Provérbios 2:21, 22) Jesus Kristu ‘makayovola ovahepi veliyavela okuita ombatelo.’ Oe mekeveyovola ‘moonya valingwa no moungangala.’ (Salmo 72:12-14) Ovita, no nonkhia, nokulila, nokuvela, ine ononkhumbi kavikakalako vali nalumwe. (Salmo 46:9; Revelação [Apocalipse] 21:1-4) Ovanthu ovanyingi vokuankhia mokueenda kuomuwo Huku ayekelela ovivi, mavakatutiliswa avakala nomuenyo pano pohi, iya avapewa omphitilo  yokukamona ouwa oo nomukuavo vali.—João 5:28, 29.

Tyotyili, Jeova makanyimako emone liaetwa noumphuki wa Satanasi. Makanyimako emone olio aliho iya “ononkhumbi mbo kohale [ovipuka aviho vinumanesa nokuihamesa] tyilityili kavikahinangelwa vali.” (Isaías 65:16-19) Otyo, meketyilinga tyotyili. Huku kakembe. Omilao viae aviho mavikafuisuapo. Omuenyo kamaukakala nalumwe ‘tyihena esilivilo nokuhatekela momphepo.’ (Eclesiastes 2:17, Bíblia de Jerusalém) Anthi, omuenyo maukakala nesilivilo enene.

Iya hono? Okuti okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ilongesa, nevangelo lia Huku konthele yoohi, tyiyawisa esilivilo liomuenyo hono? Onthele yahulililako kuombu, maikumbulula epulo olio.

[Onondaka Poutoi]

[Okakasa pefo 6]

Okuti Tuna Okutunda Pano Pohi opo Tukale Nomuenyo Omuwa?

Momanima omanyingi, ovanthu vehei evangelo lia Huku konthele yoohi, vehole okulongesa okuti onthue tuna okutunda pano pohi opo omuenyo wetu ukale nesilivilo liotyotyili.

Vamwe vati onohande ankho “mbukala pomphangu imwe yavilapo etyi mbuhenenyingile kese imwe momalutu luomunthu.” (New Dictionary of Theology) Ovakuavo vati ohande “yanyingila molutu ngehitiso liononkhali yalinga etyi ankho ikala keulu.”—Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature.

Ovanongo vouye ova Gregu, nga Socrates no Plato, valongesa olusoke olo okuti: Ohande ikakala vala kumwe no nohuku apeho, tyina yamatundu molutu, “okuyovoka mokuendaenda no mowova wayo, no mowoma, no mahando ayo omavi, no momauvela omakuavo atumbukila ovanthu.” Plato’s Phaedo, 81, A.

Konyima, ononkhalamutwe mba vana vatiwa Ovakristau vakutikinya momalongeso avo “omalusoke okuti ohande kainkhi,” ovanongo ovo ova Gregu.—Christianity—A Global History.

Tala etyi omalusoke oo, elikalela notyili tyivasiwa Mombimbiliya:

1. Evangelo lia Huku o liokuti oohi ikala eumbo liaapeho liovanthu, hafika ko yokulolela ovanthu pala okutala olie watokala okukala nae keulu. Inkha Andau na Eva vetavelele ovitumino via Huku, ñgeno na hono vena omuenyo momphangu yombembwa pano pohi.—Gênesis 1:27, 28; Salmo 115:16.

2. Putyina onongeleya ononyingi mbulongesa okuti omunthu una ohande, otyipuka tyikala mokati kavo, Ombimbiliya ilongesa otyili tyapepuka. Iti, omunthu oe “ohande ina omuenyo,” watungua “nonthata.” (Gênesis 2:7) Ombimbiliya kaipopi nalumwe okuti onohande kambunkhi. Ipopia okuti ohande ipondola okunkhia ine okuhanyuako, aihakalako vali nalumwe. (Salmo 146:4; Eclesiastes 9:5, 10; Ezequiel 18:4, 20) Ohande yotete, Andau, yankhia umwe aikondoka ke keheke kuna yapolelwe. Oe wakondoka okuhakalako vali.—Gênesis 2:17; 3:19.

3. Ovanthu mavakakala nomuenyo komutwe, ha mokonda vena ohande ihankhi yaya keulu, mahi omokonda Huku walaa okukapindulapo vokuankhia momphangu yombembwa pano pohi.—Daniel 12:13 João 11:24-26; Atos 24:15.